Adiva logo
Zdravlje > Štitnjača
Štitnjača
23. veljače 2026.
AUTOR: Božidar Perić, dr.med., specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije, Poliklinika Perić – Staničić

Subklinička hipotireoza: Kada liječiti, a kada samo pratiti?

Štitnjača je mala, ali iznimno važna žlijezda koja regulira brojne procese u organizmu. Poremećaji njezine funkcije često prolaze neprimijećeno, osobito u blažim oblicima. Jedan od takvih poremećaja je subklinička hipotireoza – stanje koje se najčešće otkriva slučajno, ali u određenim situacijama zahtijeva posebnu pozornost.

Subklinička hipotireoza: Kada liječiti, a kada samo pratiti?
PREGLED SADRŽAJA
  1. Što je štitnjača i koja je njezina uloga?
  2. Funkcionalni poremećaji štitnjače
  3. Što je subklinička hipotireoza?
  4. Najčešći uzroci subkliničke hipotireoze
  5. Kako se postavlja dijagnoza?
  6. Kada je potrebno liječenje?
  7. Ključne poruke za kraj

Što je štitnjača i koja je njezina uloga?

Štitnjača (štitasta žlijezda) je endokrina žlijezda leptirastog izgleda smještena u donjem dijelu prednje strane vrata. Pod utjecajem tireostimulacijskog hormona (TSH) iz hipofize proizvodi i luči dva ključna hormona:

  • tiroksin (T4)
  • trijodtironin (T3)

Lučenjem i djelovanjem hormona štitnjače regulira se energetska potrošnja, rad srca, probavnog sustava, tjelesna temperatura, a važnu ulogu imaju u razvoju središnjeg živčanog sustava uz niz drugih uloga.

Bolesti štitnjače mogu nastati zbog promjena u strukturi žlijezde ili zbog poremećaja njezine funkcije.

Laboratorijske pretrage za štitnjaču: od pripreme do nalaza

Funkcionalni poremećaji štitnjače

Prema funkcionalnom statusu razlikuju se:

  • hipotireoza – usporeni rad štitnjače
  • hipertireoza – ubrzani rad štitnjače

Hipotireoza je značajno češći funkcionalni poremećaj štitnjače. Prema izraženosti kliničke slike razlikujemo subkliničku i kliničku hipotireozu.

Što je subklinička hipotireoza?

Subklinička ili latentna hipotireoza označava blago usporeni rad štitnjače bez jasnih i tipičnih simptoma.

Dijagnosticira se na temelju učinjene laboratorijske analize hormona pri čemu je TSH blago povišen, a periferni hormoni su najčešće uredni. Učestalost u općoj populaciji procjenjuje se između 3 i 15%, a kod starijih osoba može doseći i 20%. Poremećaj je približno tri puta češći u žena.

Iako se smatra asimptomatskim stanjem, mogu se javiti nespecifični simptomi poput:

  • kroničnog umora
  • blagog porasta tjelesne težine
  • intolerancije na hladnoću
  • suhe kože
  • manjka koncentracije
  • poremećaja menstrualnog ciklusa

Najčešći uzroci subkliničke hipotireoze

Najčešći uzrok subkliničke hipotireoze su autoimune bolesti štitnjače, osobito Hashimotoov tireoiditis (kronični limfocitni tireoiditis).

Dijagnoza se potvrđuje određivanjem protutijela:

  • antiTPO (protutijela na tireoidnu peroksidazu)
  • antiTg (protutijela na tireoglobulin)

Rjeđi uzroci subkliničke hipotireoze su jatrogeni, odnosno slijedom primjene lijekova. Najčešće se javlja u sklopu tireostatskog liječenja hipertireoze. Jača doza lijekova koji koče funkciju štitnjače može dovesti do prolazne hipotireoze koja se po prilagodbi osnovne terapije spontano oporavi. Osim tireostatika, nerijetko do hipotireoze dovodi primjena lijekova poputa amiodarona, vrlo često indiciranog lijeka za poremećaje srčanog ritma, kao i litija, koji se primjenjuje u liječenju bipolarnih afektivnih poremećaja.

Različit stupanj porasta TSH uz posljedični razvoj subkliničke ili kliničke hipotireoze događa se nakon liječenja subakutne upale štitnjače (deQuervainov tireoiditis) ili u sklopu postartalnog tireoiditisa.

Subklinička hipotireoza: Kada liječiti, a kada samo pratiti?

 

Kako se postavlja dijagnoza?

Do dijagnoze subkliničke hipotireoze najčešće se dođe slučajno, kao rezultat rutinskih sistematskih pregleda ili u sklopu šire dijagnostičke obrade drugih bolesti poput poremećaja menstrualnih ciklusa, debljine i sve češće bračne neplodnosti. Suvremena laboratorijska dijagnostika pouzdan je alat kojim želimo potkrijepiti svoje kliničke sumnje.

Kada je potrebno liječenje?

U većini slučajeva subklinička hipotireoza ne zahtijeva odmah nadomjesno liječenje.

Iznimku čine:

Nedostatna proizvodnja hormona štitnjače može ometati proces ovulacije i time otežati ostvarenje trudnoće te se preporuča i prije trudnoće u kontekstu subkliničke hipotireoze uvođenje nadomjesne terapije levotiroksinom, sintetskim ekvivalentom hormona štitnjače. Kod postojeće trudnoće usporeni rad štitnjače i/ili nedostatno regulirana nadomjesna terapija nepovoljno utječe na rast i razvoj ploda, uz poteškoće u razvoju mozga i općenito središnjeg živčanog sustava.

Potreba za hormonima štitnjače progresivno raste i do 40-50%, zbog čega dolazi i do fiziološkog porasta štitnjače kod svake zdrave trudnice pa su nužne češće kontrole parametara štitnjače tijekom trudnoći i sukladno nalazima prilagoditi odgovarajuću terapiju. Primjena levotiroksina sigurna je u trudnoći, a ovisno o indikaciji može se primjenjivati i tijekom dojenja.

štitnjača, bolesti štitnjače, prehrana
Štitnjača

Prehrana kod bolesti štitnjače: Što smijemo konzumirati?

Jeste li znali da su bolesti štitnjače ili tiroidee jedne od onih koje je najteže dijagnosticirati? Evo koja se...

Ključne poruke za kraj

Globalno subklinička hipotireoza čest je zdravstveni problem koji pogađa svaku petu do šestu osobu. Iako benignog tijeka i najčešće bez potrebe za ciljanim nadomjesnim liječenjem, iznimku čine žene u reproduktivnoj dobi koje planiraju trudnoću ili je trudnoća u tijeku, a osobito u liječenju bračne neplodnosti.

 

Dodatne stručne savjete potražite u Poliklinici Perić-Staničić.

 

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.