Bolesti štitnjače i mentalno zdravlje: kako štitnjača utječe na psihu i raspoloženje?

Štitnjača je žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, leptirasta je oblika i smještena u predjelu donjeg dijela prednje vratne regije. Sintetizirajući i lučeći hormone štitnjače regulira potrošnju energije, rad srca, probavnog sustava, regulira tjelesnu temperaturu, kao i razvoj središnjeg živčanog sustava uz brojne druge uloge.

Štitnjača definitivno nije „svijet za sebe“, već je jako složenim mehanizmima povezana prije svega s hipofizom koja, lučeći tireostimulacijski hormon (TSH), izravno utječe na rad štitnjače.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Manje izravno, štitnjača je povezana preko hipotalamusa s gotovo čitavim središnjim živčanim sustavom. Psihičke smetnje i neuroendokrini sustav neraskidivo su povezani aktivnošću brojnih neurotransmitera i hormona.

Bolesti štitnjače po tipu funkcionalnog poremećaja dijelimo na:

• hipotireozu – usporeni radi štitnjače i
• hipertireozu – ubrzani rad štitnjače.

Utjecaj hipotireoze na psihu

Znatno češći oblik funkcionalnog poremećaja štitnjače jest njen usporeni rad – hipotireoza. U podlozi su najčešće autoimune bolesti poput Hashimotovog tireoiditisa, a ostali uzroci odnose se na jatrogena stanja, poput hipotireoze nakon liječenja ubrzanog rada štitnjače (subtotalna ili totalna tireoidektomija, radiojodna terapija), primjene ionizirajućeg zračenja zbog onkoloških bolesti te upotrebe lijekova poput amiodarona. Rjeđe, hipotireozu može uzrokovati subakutna upala štitnjače, poput De Quervainovog tireoiditisa; točnije, hipotireoza u ovom slučaju je privremena ili trajna posljedica subakutne upalne bolesti.

Osim tipičnih kliničkih manifestacija metaboličkog karaktera (kronični umor, porast na tjelesnoj težini, intolerancija na hladnoću, poremećaj menstrualnih ciklusa, usporena probava), u širem kliničkom spektru u većoj ili manjoj mjeri mogu biti zastupljene i psihičke smetnje.

I prije dijagnoze hipotireoze od tegoba se javljaju:

• gubitak zadovoljstva,
• depresija,
• anksioznost,
• pospanost,
• gubitak apetita,
• različite kognitivne smetnje (gubitak koncentracije, smetnje pamćenja, zaboravljivost…),
• napetost,
• razdražljivost,
• smetenost,
• promjene raspoloženja,
• prekomjerna zabrinutost,
• psihoza (može se javiti u izraženijim oblicima).

Složenost funkcioniranja neuroendokrinog sustava odražava se i na obostranom međudjelovanju. Naime, ponekad do tada neprepoznata hipotireoza može potencirati i različite psihičke tegobe, a nerijetko se u sklopu dodatne psihijatrijske evaluacije ustanovi i bolest štitnjače kao komorbiditet.

Pravovremeno i odgovarajuće liječenje hipotireoze nadomjesnom terapijom levotiroksinom u pravilu će dovesti i do značajnog kliničkog poboljšanja po pitanju psihičkih smetnji.

Hipertireoza – ubrzana štitnjača, ubrzana psiha

Hipertireoza ili ubrzan rad štitnjače jest rezultat prekomjernog lučenja hormona štitnjače. Najčešći uzrok hipertireoze je Gravesova bolest, a od ostalih su za izdvojiti toksični adenom, toksična multinodozna guša, početna faza subakutne upale štitnjače (De Quervainov tireoiditis) te, ponekad, i inicijalna manifestacija Hashimotovog tireoiditisa.

Uz tipične metaboličke manifestacije hipertireoze (pojačano znojenje, tremor ruku, ubrzan rad srca, pojačani apetit uz popratni gubitak na tjelesnoj masi, intolerancija na toplinu, ubrzan rad crijeva i dr.), znaju se javiti i različite psihičke smetnje poput:

• izražene anksioznosti i napetosti,
• emocionalne nestabilnosti,
• razdražljivosti i impulzivnosti,
• psihomotornog nemira,
• nesanica,
• poremećaja pažnje i otežanog pamćenja,
• paničnih napadaja,
• psihotične reakcije sa sumanutim idejama uz delirantna stanja (kod težih kliničkih oblika).

Štitnjača

Najčešće bolesti štitnjače: od dijagnoze do liječenja

Mala žlijezda smještena u donjem dijelu vrata ima iznimno važnu ulogu u tijelu pa bolesti štitnjače mogu stvoriti brojne...

Kao i kod hipotireoze, terapijski pristup svodi se, prije svega, na liječenje osnovne bolesti; uzimaju se tireostatici, a od dodatne simptomatske terapije primjenjuju se beta blokatori te anksiolitici.

Zaključno

Složenost u interakciji živčanog i endokrinološkog sustava utječe na širinu kliničkog spektra manifestacija različitih psihičkih poremećaja. Nerijetko su, uzročno, u igri i funkcionalne bolesti štitnjače.

Anamnestičkim „žongliranjem“ treba utvrditi gdje je izvorni zdravstveni problem, što će odrediti tijek liječenja te izravno utjecati na čim bolji ishod liječenja. Suvremena laboratorijska i slikovna dijagnostika će svojom pouzdanošću etiološki definirati je li, i u kojoj mjeri, riječ o bolesti štitnjače.

PODIJELI