Jesen i srce: Zašto hladnije vrijeme može povećati opterećenje srca i kome prijeti veći rizik?
Dolazak jeseni i sve hladniji dani donose promjene kojima se organizam mora prilagoditi. Iako se često govori o utjecaju hladnoće na dišni sustav, ni srce i krvne žile nisu pošteđeni njezina djelovanja. Osobito oprezne trebaju biti osobe s povišenim krvnim tlakom i postojećim kardiovaskularnim bolestima.
Kako hladnoća utječe na krvne žile i srce?
Dolazak jeseni i hladnijih dana zahtijeva određene prilagodbe u biljnom i životinjskom svijetu, pa tako i kod ljudi. Bjelogorica odbacuje lišće koje bi se zimi smrznulo, a životinje nastoje pohraniti nešto potkožne masti kao energetsku rezervu za zimu i očuvanje tjelesne temperature. Dobivaju i gušću i dužu dlaku kako bi sačuvale toplinu tijela.
Adekvatno se ponašaju i ljudi: oblače topliju odjeću i obuću te nastoje sačuvati odgovarajuću tjelesnu temperaturu, neophodnu za biokemijske reakcije i normalno funkcioniranje organizma. Topla odjeća i dobra obuća pružaju vanjsku zaštitu, no i samo tijelo ima mehanizme kojima nastoji spriječiti gubitak topline.
Jedan od njih je sužavanje krvnih žila u koži. Na hladnoći dolazi do kontrakcije glatke muskulature u stijenkama arteriola kože, čime se smanjuje protok krvi kroz kožu i ograničava gubitak topline. Na taj se način veća količina krvi zadržava u središnjim dijelovima tijela, gdje se nalaze vitalni organi. Na hladnoći dolazi i do podizanja dlaka, odnosno pojave poznate kao „naježena koža“. Taj je mehanizam u ljudi od male koristi, ali kod krznenih životinja pomaže u očuvanju tjelesne topline.
Sužavanje krvnih žila, odnosno vazokonstrikcija, povećava otpor protoku krvi i može dovesti do porasta krvnog tlaka. Srce zato mora raditi protiv većeg otpora kako bi potisnulo krv u cirkulaciju. Takva prilagodba može predstavljati dodatno opterećenje, osobito kod osoba koje već imaju kardiovaskularne bolesti.
Zašto se srčani i moždani udari najčešće događaju upravo ujutro? Kardiolog objašnjava
Zašto krvni tlak može porasti tijekom hladnijih mjeseci?
Poznato je da se krvni tlak tijekom hladnijih mjeseci u prosjeku može povisiti. Na to utječu sužavanje krvnih žila, promjene u aktivnosti živčanog sustava, ali i sezonske promjene životnih navika, poput manje tjelesne aktivnosti i drugačije prehrane.
Povišeni krvni tlak predstavlja dodatno opterećenje za srce jer ono mora snažnije pumpati krv. To je osobito važno kod osoba s hipertenzijom, ali i kod onih koje imaju koronarnu bolest ili srčano popuštanje.
Zato je u osoba s povišenim krvnim tlakom od presudne važnosti redovito uzimanje propisane terapije i samokontrola krvnog tlaka. Ako se tijekom hladnijih mjeseci primijeti trajni porast vrijednosti, potrebno je javiti se liječniku koji će procijeniti treba li prilagoditi terapiju. Dozu antihipertenziva ne treba samostalno mijenjati, čak ni ako se krvni tlak mijenja s godišnjim dobom.
Prehrana, tjelesna masa i sol dodatno utječu na srce
S dolaskom hladnijih dana neki ljudi mijenjaju prehrambene navike. Češće posežu za kaloričnijom i obilnijom hranom, dok se istodobno smanjuje razina tjelesne aktivnosti u odnosu na toplije mjesece. Takva kombinacija može pridonijeti povećanju tjelesne mase, što dodatno opterećuje srce i krvne žile.
Zato je važno pripaziti na količinu i sastav hrane te nastojati održavati zdravu tjelesnu masu i tijekom jeseni i zime. Preporučuje se uravnotežena prehrana s dovoljno povrća, voća i cjelovitih žitarica, uz ograničavanje pretjeranog unosa kalorija.
Pozornost treba obratiti i na unos soli. Prekomjeran unos natrija može pridonijeti zadržavanju tekućine i porastu krvnog tlaka, čime se povećava opterećenje srca. Stoga je preporučljivo ograničiti unos jako slane i prerađene hrane, osobito kod osoba s hipertenzijom i srčanim bolestima.
Zašto je fizička aktivnost na hladnoći veći izazov za srčane bolesnike?
Srčani bolesnici trebaju biti oprezni s fizičkim naporom na otvorenom tijekom hladnih dana. Izlaganje hladnom zraku može dovesti do sužavanja krvnih žila i porasta krvnog tlaka, a kod osoba s koronarnom bolešću hladnoća može potaknuti pojavu angine pektoris, odnosno boli ili pritiska u prsima.
Zato se srčanim bolesnicima savjetuje da se prije izlaska na hladan zrak dobro odjenu i zaštite glavu, ruke i vrat. Korisno je i prekriti nos i usta šalom kako bi se udahnuti zrak donekle zagrijao. Poseban oprez potreban je pri naglom izlasku iz toplih prostorija na vrlo hladan zrak.
Stare kuće u planinskim krajevima, u vrijeme kada nije bilo centralnog grijanja su imale grijane kuhinje i dnevne boravke, uvečer bi se pred spavanje malo istemperirale spavaće sobe, a izlazak iz kuće je bio postepen. Preko negrijanog hodnika, gdje se oblačila topla odjeća, a nakon toga u još manjem prostoru prije izlaska iz kuće obuvala obuća. Time bi se organizam postepeno privikavao na sve hladniji zrak prije izlaska iz tople kuće.
Fizička aktivnost na hladnoći, primjerice čišćenje dvorišnih staza od snijega, može biti posebno zahtjevna za srce. Takvi poslovi često uključuju nagle i intenzivne napore na koje organizam nije pripremljen. Kod osoba s postojećom srčanom bolešću to može povećati rizik od pojave srčanih tegoba.
Na moguće pogoršanje kardiovaskularnog zdravlja mogu upozoravati porast krvnog tlaka i tjelesne težine, no posebno je važno prepoznati simptome koji mogu upućivati na anginu pektoris ili srčani udar. To su bol, pritisak ili stezanje u prsima, koji se mogu širiti u ramena, osobito lijevo rame i ruku, vrat, leđa ili donju čeljust. Mogu se javiti i nedostatak zraka, hladan znoj, mučnina ili iznenadna slabost.
U slučaju iznenadne ili jake boli u prsima, osobito ako je praćena navedenim simptomima, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć na broj 112. Ne treba čekati da tegobe spontano prođu.
Kako zaštititi srce tijekom jeseni i zime?
Sva živa bića prilagođavaju se godišnjim dobima i temperaturnim razlikama. To mora učiniti i čovjek, kao dio prirode u kojoj živi. Osobe s kardiovaskularnim bolestima pritom trebaju obratiti posebnu pozornost na nekoliko navika.
Važno je redovito kontrolirati krvni tlak, uzimati propisanu terapiju i ne mijenjati doze lijekova bez dogovora s liječnikom. Preporučuje se održavati zdravu tjelesnu masu, ograničiti unos soli i nastaviti s redovitom tjelesnom aktivnošću, uz prilagodbu vremenskim uvjetima i vlastitom zdravstvenom stanju.
Pri izlasku na hladnoću treba nositi toplu odjeću i odgovarajuću obuću te izbjegavati nagle i intenzivne fizičke napore. Osobe koje imaju srčanu bolest trebaju se pridržavati preporuka svojeg liječnika o sigurnoj razini tjelesne aktivnosti.
Hladnije vrijeme samo po sebi ne znači da treba odustati od kretanja i boravka na otvorenom. Ipak, pravodobna prilagodba navika, dobra kontrola krvnog tlaka i prepoznavanje upozoravajućih simptoma mogu pomoći u smanjenju rizika i očuvanju zdravlja srca tijekom jeseni i zime.
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.
