Zašto se srčani i moždani udari najčešće događaju upravo ujutro? Kardiolog objašnjava

Što se događa s organizmom tijekom noći?

Noć je predviđena za odmor organizma, a dan za aktivnosti. Tijekom sna prirodno se snižavaju krvni tlak i srčana frekvencija, što danas možemo jasno pratiti pomoću holtera krvnog tlaka i holtera elektrokardiograma.

To je očekivano jer tijekom sna nema većih fizičkih ni psihičkih napora koji bi zahtijevali pojačan rad srca. Organizam se odmara, a metaboličke potrebe su manje nego tijekom budnog stanja.

Kako se približava jutro, tijelo se postupno priprema za buđenje. Taj proces nije posljedica samo odmora, nego i prirodnog dnevno-noćnog hormonalnog ritma.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Hormoni koji pripremaju tijelo za novi dan

Kao dijabetologu, često mi je bilo upućeno pitanje od osoba koje boluju od šećerne bolesti: „kako to da mi je ujutro vrijednost glukoze u krvi visoka, a sinoć prije spavanja je bila normalna“? Uz to bi redovito spomenuli da tijekom noći nisu ništa jeli. Interesantno pitanje, zar ne? Evo o čemu se radi: nakon pola noći, zbog dnevnog hormonalnog bioritma, pojačano se luče kontrainzularni hormoni. Među njima su hormon rasta, hormoni štitnjače, adrenalin i kortizol.

Njihova je zadaća pripremiti organizam za dnevne aktivnosti. To čine tako što potiču oslobađanje glukoze iz zaliha u jetri, mišićima i masnom tkivu. Budući da djeluju suprotno od inzulina, nazivaju se kontrainzularnim hormonima – povećavaju razinu glukoze u krvi kako bi tijelo imalo dovoljno energije za fizičke i mentalne napore.

Kako dan odmiče, njihova se razina postupno smanjuje, a navečer je najniža, kada organizam ponovno ulazi u fazu odmora.

Upravo je ovaj hormonalni ritam razlog zbog kojeg se sportaši pri odlasku na natjecanja u udaljene vremenske zone nekoliko dana prilagođavaju novom vremenu. Organizam se ne prilagođava samo drugačijoj temperaturi ili okolišu, nego prije svega vlastitom biološkom satu.

Zašto je buđenje svojevrsni stres za organizam?

Kontrainzularni hormoni ujedno su i hormoni stresa. Njihovo lučenje dodatno se povećava u svim stresnim situacijama kako bi organizam imao dovoljno energije za odgovor na izazove.

Slično se događa i nakon buđenja. Iako je riječ o prirodnom procesu, organizam prolazi kroz svojevrsni fiziološki stres. Puls se ubrzava, krvni tlak raste, povećava se razina glukoze u krvi, a tijelo se priprema za svakodnevne obveze i napore.

Kod većine ljudi riječ je o potpuno normalnoj prilagodbi. Međutim, kod osoba koje već imaju oštećene krvne žile ili druge čimbenike rizika, upravo to povećano opterećenje može predstavljati problem.

Zašto su jutarnji sati najrizičniji za srce i mozak?

S godinama krvne žile prirodno stare. Uz povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi, pušenje, pretilost, sjedilački način života i kronični stres u stijenkama arterija nastaju aterosklerotski plakovi.

Ako zbog povećanog krvnog tlaka ili snažnijeg protoka krvi dođe do oštećenja površine takvog plaka, njegov sadržaj može potaknuti stvaranje krvnog ugruška koji začepi krvnu žilu. Istodobno, kod oslabljenih krvnih žila može doći i do njihovog pucanja.

Budući da su krvni tlak, puls i razina hormona stresa najizraženiji upravo u jutarnjim satima, tada je i najveća vjerojatnost nastanka srčanog ili moždanog udara.

Može li se jutarnji rizik smanjiti?

Iako prirodni biološki ritam ne možemo promijeniti, možemo utjecati na čimbenike koji dodatno opterećuju srce i krvne žile.

Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, održavanje zdrave tjelesne mase, prestanak pušenja te dobra kontrola krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi značajno smanjuju rizik od srčanožilnih bolesti.

Jednako su važni kvalitetan san, dobra organizacija dana te nastojanje da jutro započne što mirnije, bez nepotrebnog stresa i žurbe.

Srce i krvne žile

Pametni satovi otkrivaju srčane probleme: Koliko su zapravo pouzdani?

Jutro je prirodno opterećenje za organizam

Jutarnji porast krvnog tlaka, pulsa i hormona stresa dio je normalnog biološkog ritma koji priprema organizam za novi dan. Međutim, kod osoba s aterosklerozom i drugim čimbenicima rizika upravo te fiziološke promjene mogu biti okidač za srčani ili moždani udar. Zato su zdrave životne navike, redovite liječničke kontrole i dobra kontrola kroničnih bolesti ključni za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI