Kako znati je li riječ o srcu ili napadaju panike? Kardiolog objašnjava ključne razlike

Bolesti srca i krvnih žila

Danas je u razvijenom svijetu najčešće pobolijevanje i smrtnost vezana uz kardiovaskularne bolesti. Radi se, dakle, o bolestima srca i krvnih žila.

Može se raditi o bolestima samog srčanog mišića ili o bolesti koronarnih arterija koje srce snabdijevaju krvlju. Kada je riječ o bolestima koronarnih arterija, najčešće se radi o aterosklerotskim promjenama koje sužavaju ili potpuno začepe arterije te kroz njih smanje protok krvi ili ga potpuno zaustave.

Slabiji protok krvi kroz koronarne arterije dovodi do pojave angine pektoris, praćene povremenim bolovima u prsnom košu. Potpuno začepljenje arterije dovodi do infarkta srčanog mišića, praćenog jakim bolovima u prsnom košu koji spontano ne prestaju.

I u angini pektoris i u infarktu srčanog mišića može doći do poremećaja srčanog ritma, uz potpuni prestanak kucanja srca ili pojavu iznenadnog brzog i kaotičnog kucanja srca.

U oba slučaja nema izbacivanja krvi iz srca u aortu koja krvlju opskrbljuje sve organe, pa tako i srce i mozak. Mozak je najosjetljiviji na prestanak dotoka arterijske krvi koja mu treba donijeti kisik i hranjive tvari. Prestane li dotok krvi u mozak, vrlo brzo dolazi do gubitka svijesti i, ako se u samo nekoliko minuta ne uspostavi cirkulacija krvi, dolazi do takozvane iznenadne srčane smrti.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Kako razlikovati srčane tegobe od napada panike?

Neki ljudi se jako boje takvih situacija, često misle o tome, to ih opsjeda i jako im ruši kvalitetu života. Kako, dakle, razlikovati simptome koji se javljaju sa strane srca od onih koji se stvaraju vlastitom misaonom nadgradnjom, a potom i panikom?

Kod infarkta srčanog mišića najprije će se pojaviti intenzivna bol u prsima, a tek nakon toga strah.

Bol kod infarkta srčanog mišića javlja se na širokom području prsnog koša sprijeda, a bolesnici to pokazuju cijelom otvorenom šakom. Bol se širi u oba ramena ili češće u lijevo i niz lijevu ruku te u vrat.

Kako se bol povezana s panikom može razlikovati od srčane boli?

Bolesnici skloni panici kratkotrajna probadanja u prsnom košu, bez širenja u okolinu, koja su najčešće porijeklom iz lokomotornog sustava (od rebara, prsne kosti te grudne ili vratne kralježnice), mogu nadgraditi u sumnju na infarkt srčanog mišića.

Karakteristično je da mjesto probadanja pokazuju vrškom prsta. Kako naš narod kaže, „u strahu su velike oči”. Kod psihički labilnijih osoba lako se iz bezazlenih probadanja u predjelu srca napravi nadgradnja da se radi o srčanim tegobama te se uz strah od smrti pojavi panika.

Kada poremećaj srčanog ritma može biti ozbiljan?

U akutnom infarktu srčanog mišića često dolazi do ozbiljnih poremećaja srčanog ritma, kao što su asistolija (prestanak rada srca) i fibrilacija ventrikula (vrlo brzi i kaotično nepravilni srčani otkucaji u obliku treperenja srčanih klijetki), što praktički zaustavlja cirkulaciju krvi i dovodi do iznenadne smrti.

Dakle, opće je poznato da se od bolesti srca može naglo umrijeti. Zato plahije osobe svaki neugodan osjećaj u prsnom košu pripisuju srcu, s mogućnošću iznenadne smrti.

Može li se treperenje mišića zamijeniti za aritmiju?

Neki ljudi u strahu od bolesti srca zamijene treperenje mišića prednje strane prsnog koša sa srčanom aritmijom, što može biti praćeno različitim intenzitetom straha sve do panike.

Ugrađeni elektrostimulator srca zna ponekad izazivati trzaje navedenih mišića. Interpretacija te pojave, ako ranije na to nisu upozoreni, može biti različita i izazivati strah.

Koliki je normalan broj otkucaja srca?

Normalna srčana frekvencija odraslog čovjeka u mirovanju je 60 do 100 u minuti. Frekvencija srca se pri fizičkom naporu postupno povećava, sukladno intenzitetu opterećenja, a prestankom napora postupno se vraća na frekvenciju prije opterećenja.

Paroksizmalna (iznenadna) tahikardija je iznenadno, ničim izazvano povećanje srčane frekvencije na 160 do 220 u minuti. To je prava srčana aritmija s najčešćim porijeklom impulsa iz pretklijetke. Obično je u pitanju prirođena malformacija provodnog sustava.

Frekvencija srca ne povećava se postupno, nego se odjednom podigne na tu vrijednost i takva može trajati satima, odnosno do određenih fizikalnih manevara koje neki bolesnici znaju ili do primjene medikamentozne terapije.

Pri vraćanju u normalu to se događa trenutno, kako je i nastala. Logično je da se uz takvu aritmiju može pojaviti strah, no važno je naglasiti da aritmija prethodi strahu.

Zašto ponekad osjećamo otkucaje srca?

I uz normalan rad srca neke osobe će u određenom položaju tijela čuti otkucaje srca, najčešće kada legnu na lijevi bok. To može izazvati strah zbog pitanja što se događa sa srcem, a zapravo se radi o normalnim otkucajima zdravog srca.

Strah može ubrzati srčanu frekvenciju, no to se događa postupno i nikad ne do frekvencije koju postiže ranije opisana paroksizmalna tahikardija.

Kako strah i poremećaj srčanog ritma mogu biti povezani?

Dok neki ljudi mirno isprate rijetku ekstrasistolu (preskok srca), drugi u velikoj panici i u strahu od smrti za samo jedan preskok srca žurno odlaze u hitnu pomoć.

Tamo mogu stići s daleko većim brojem ekstrasistola jer je u strahu pojačano lučenje adrenalina. On povećava podražljivost srca, što može dovesti do povećanja srčane frekvencije, ali i povećanja broja ekstrasistola.

Srce i krvne žile

Zašto se srčani i moždani udari najčešće događaju upravo ujutro? Kardiolog objašnjava

Kada bol u prsima ne treba pripisati panici?

Simptome poput intenzivne ili dugotrajne boli odnosno pritiska u prsima, osobito ako se bol širi u ruku, rame, vrat ili druge dijelove tijela, ne treba automatski pripisati napadaju panike. Posebno je važno potražiti hitnu medicinsku pomoć ako su prisutni i drugi ozbiljni simptomi, poput otežanog disanja, gubitka svijesti ili izrazite slabosti.

Važno je zapamtiti: napad panike može izazvati izražene tjelesne simptome, uključujući ubrzan rad srca i nelagodu u prsima, ali slične tegobe mogu pratiti i srčane bolesti. Ako postoji sumnja, potrebno je potražiti liječničku procjenu.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI