Koji su prvi simptomi bolesti srca? 12 znakova koje ne treba ignorirati

Neke srčane bolesti dugo ne uzrokuju tegobe, a prvi znak može biti i ozbiljan događaj poput srčanog udara. Zato nove ili sve češće simptome vrijedi shvatiti ozbiljno, osobito ako se pojavljuju pri naporu ili postupno pogoršavaju.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Kratkoća daha pri običnom naporu

Ostajete bez daha nakon nekoliko stepenica, iako vam to ranije nije predstavljalo problem? Kratkoća daha jedan je od važnih simptoma različitih srčanih bolesti. Može se pojaviti kod koronarne bolesti, bolesti zalistaka, kardiomiopatije i zatajenja srca. Posebno je značajno ako se javlja pri sve manjem naporu ili čak u mirovanju.

Neobičan umor i pad izdržljivosti

Ako svakodnevne aktivnosti odjednom zahtijevaju puno više energije, nemojte automatski zaključiti da je riječ o manjku sna ili godinama. Umor, slabost i smanjena sposobnost podnošenja uobičajenog napora mogu pratiti bolesti zalistaka, kardiomiopatije i zatajenje srca. Važnija od samog osjećaja umora je promjena u odnosu na ono što je za vas uobičajeno.

Pritisak, stezanje ili nelagoda u prsima

Bol u prsima svakako je jedan od simptoma koji treba shvatiti ozbiljno, ali nije svaka bol znak srčanog udara. Kod koronarne bolesti može se pojaviti angina pektoris – bol ili pritisak nastao zato što srčani mišić tijekom napora ne dobiva dovoljno krvi. Tegobe se mogu opisivati kao stezanje, težina ili neugoda, a često se javljaju tijekom fizičke aktivnosti ili stresa i smiruju nakon odmora.

Srce počinje „preskakati“

Osjećaj da srce preskače, treperi, lupa ili iznenada ubrzava poznat je kao palpitacije. Može se pojaviti i kod potpuno bezazlenih situacija, primjerice nakon kofeina ili stresa, ali ponavljajuće palpitacije mogu biti znak aritmije, odnosno poremećaja srčanog ritma. Ako uz lupanje srca imate vrtoglavicu, nedostatak zraka, bol u prsima ili osjećaj da ćete se onesvijestiti, nemojte ga ignorirati.

Omaglica ili osjećaj da ćete se onesvijestiti

Omaglica ili osjećaj da ćete se onesvijestiti mogu se pojaviti kada srce ne uspijeva održavati dovoljno učinkovit protok krvi, primjerice zbog poremećaja srčanog ritma. Posebno je važno obratiti pozornost na novu ili ponavljajuću omaglicu te nesvjesticu tijekom fizičkog napora.

Otečeni gležnjevi i stopala

Oticanje nogu nakon dugog dana nije nužno razlog za paniku. No ako se gležnjevi i stopala često otiču, osobito zajedno sa zadihanošću i umorom, treba razmisliti i o srčanim uzrocima. Kod zatajenja srca tekućina se može početi nakupljati u tijelu, dok se oticanje nogu može pojaviti i kod bolesti srčanih zalistaka i kardiomiopatija.

Teže dišete kada legnete

Jedan je od znakova koji se lako previdi činjenica da vam je lakše disati dok sjedite ili spavate s više jastuka nego kada legnete potpuno ravno. Kratkoća daha pri ležanju ili buđenje tijekom noći zbog osjećaja nedostatka zraka mogu se pojaviti kod zatajenja srca i nekih drugih srčanih bolesti.

Iznenada više ne podnosite fizički napor

Ako ste nekada bez problema hodali nekoliko kilometara ili se penjali stepenicama, a sada se morate zaustavljati zbog zadihanosti, slabosti ili nelagode, tu promjenu vrijedi provjeriti. Smanjena tolerancija napora može pratiti bolesti zalistaka, kardiomiopatije i druge srčane probleme.

Bol ili nelagoda koja se širi iz prsiju

Kod nekih srčanih tegoba nelagoda nije ograničena na područje prsnog koša. Može se širiti prema rukama, ramenima, vratu, čeljusti ili leđima. Takav obrazac posebno je važan kada se javlja uz pritisak u prsima ili nedostatak zraka, jer može upućivati na problem s dotokom krvi u srčani mišić.

Uporan kašalj uz zadihanost

Kašalj se najčešće povezuje s dišnim sustavom, ali nije uvijek problem u plućima. Kod zatajenja srca nakupljanje tekućine može otežavati disanje i biti praćeno kašljem. Hrvatski zavod za javno zdravstvo među mogućim simptomima kardiovaskularnih bolesti navodi i suhi ili uporni kašalj.

Simptomi se pojavljuju sve češće

Ponekad je važniji obrazac nego pojedinačni simptom. Ako se zadihanost, palpitacije ili druge tegobe pojavljuju sve češće ili pri sve manjem naporu, takvu promjenu treba zabilježiti i spomenuti liječniku.

Simptom se pojavljuje upravo tijekom napora

Posebno je važno obratiti pozornost na tegobe koje se ponavljaju pri hodanju uzbrdo, penjanju stepenicama ili drugoj aktivnosti, a smiruju se kada stanete i odmorite. Takav obrazac tipičan je za anginu povezanu s koronarnom bolešću srca. To nije nešto što treba samo „pratiti“ mjesecima – liječnik može procijeniti treba li daljnja kardiološka obrada.

Kada simptomi postaju hitni?

Nisu svi navedeni znakovi hitno stanje, ali postoje situacije u kojima ne treba čekati pregled kod obiteljskog liječnika. Iznenadna ili jaka bol, pritisak ili stezanje u prsima, osobito uz nedostatak zraka, nesvjesticu, hladan znoj, mučninu ili bol koja se širi u ruku, leđa, vrat ili čeljust, mogu biti znak srčanog udara. U tom slučaju treba odmah zatražiti hitnu medicinsku pomoć.

U Hrvatskoj se hitne službe mogu dobiti na 112, dok je broj hitne medicinske službe 194.

Srce i krvne žile

Srčano zatajenje: Rani znakovi koji se javljaju mjesecima prije dijagnoze

Male promjene vrijedi primijetiti na vrijeme

Bolesti srca ne moraju odmah proizvesti dramatičan simptom. Ponekad je prvi znak puno tiši: stepenice koje su odjednom postale teže, neobičan umor, lupanje srca, otečeni gležnjevi ili zadihanost pri aktivnosti koja je prije bila sasvim uobičajena. Nijedan od tih simptoma sam po sebi ne dokazuje srčanu bolest, ali njihovo ponavljanje ili pogoršavanje razlog je za liječnički pregled. Važno je ne čekati simptome ako već postoje čimbenici rizika poput visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, dijabetesa, pušenja ili obiteljske povijesti srčanih bolesti. Rano otkrivanje omogućuje pravodobno liječenje i smanjuje rizik od ozbiljnih komplikacija.

Izvori: HZJZ, Mayo Clinic, American Heart Association, NHS

PODIJELI