Srce i krvne žile - 18. rujna 2023.
AUTOR ČLANKA - Mr. sc. Ante Petrušić, dr. med., spec. internist, kardiolog, endokrinolog i dijabetolog

Neugodan osjet u prsima: je li i kada riječ o srcu?

U prsnom košu može nas probadati, boljeti, žariti, stezati… Niti jedan od tih osjećaja nije, naravno, ugodan, no ne upućuju svi na bolesti srca i krvnih žila

bolovi i žarenje u prsima

Kada je riječ o bilo kakvim senzacijama u prsima, uvijek treba biti oprezan, da nam ne promakne nešto bitno što bolesnika može, u konačnici, koštati i života. Senzacije u prsima mogu dati i ljubav i različite bolesti.

Jako je važno uzeti dobru anamnezu: pustiti bolesnika da kaže svoja zapažanja, a zatim ga preciznim pitanjima voditi do konačnog opisa smetnji.

Bolovi koji nisu „od srca“

Ako se radi o kratkotrajnom probadajućem osjećaju, „ubodu“ u prsima u trajanju od djelića sekunde koji se više ne ponavlja, obično nije riječ o ozbiljnijem poremećaju kardiovaskularnog sustava. Kada bolesnik pokazuje vrškom prsta gdje je osjetio kratkotrajnu (u djeliću sekunde) senzaciju koja se ne ponavlja, obično se ne radi o bolesti srca.

Na pregledu kod kardiologa: kako se uzima dobra anamneza i koja pitanja očekivati?

Bolovi koji se javljaju samo pri dubokom disanju, a gube se kada se disanje zaustavi, obično su uzrokovani promjenama na mišićno koštanom sustavu. Istog su porijekla i bolovi koji se javljaju samo pri pokretima tijela ili ruku, a ne javljaju se pri mirovanju.

Intenzivni, sijevajući bolovi koji se javljaju pri mirovanju, uvijek na istoj strani, između dva ili više rebara, ne prelaze na drugu stranu prsnog koša i ne pojačavaju se pri tjelesnom opterećenju, mogu biti zbog upale živca (Herpes zoster). Herpes zoster ima istog uzročnika kao i vodene kozice, a radi se o zaostalom virusu nakon preboljenih vodenih kozica (recimo u djetinjstvu). On zaostaje u živcima koji kao stražnji korijeni izlaze iz kralježnične moždine, leđa, ali i u živcima glave i vrata (gdje je osobito opasna upala petog moždanog živca i njegove grane za oko, zbog mogućeg trajnog oštećenja vida tog oka).

Znakovi koji upućuju na bolesti srca

S druge pak strane, svaka bol u prsima koja se javlja u fizičkom opterećenju, na širokom području iza prsne kosti (što bolesnik pokazuje cijelim dlanom), a nestaje ubrzo kada to opterećenje prestaje, pobuđuje sumnju na suženje koronarnih arterija (koje krvlju donose kisik i hranjive tvari srčanom mišiću). To je klasična slika angine pektoris. Testom opterećenja (ergometrijom) se, doziranim opterećenjem, uz istovremeno snimanje EKG-a (elektrokardiograma) i mjerenjem krvnog tlaka, može izazvati ista bol u prsima, a u EKG-u će se pokazati promjene koje potvrđuju dijagnozu angine pektoris.

Ako se u mirovanju javi bol u prsima koja se širi u lijevu ruku ili u obje ruke te u vrat i donju vilicu, ne mijenja se pri rotaciji tijela, pokretu rukama i dubokom disanju, budi sumnju na akutni infarkt srčanog mišića i hitno je potrebno pozvati liječnika. Bolesnik će tu dobiti neophodnu pomoć i treba ga čim prije, u pratnji liječnika, prevesti u koronarnu jedinicu gdje je moguća brza dodatna obrada i potrebna intervencija. Tu se ne smije gubiti vrijeme i čekati poboljšanje jer se može izgubiti dragocjeno vrijeme u kojem možemo spasiti život bolesnika.

Primjeri iz prakse

Sjećam se jednog svog bolesnika koji me je jednog jutra nazvao da ima neku nelagodu u prsima i telefonski je od mene tražio mišljenje o njegovoj namjeri da ode u teretanu i da to „razgiba“. Rekao sam mu da nikako ne ide u teretanu, nego da ga odmah netko doveze do mene. Pregledao sam ga i snimio EKG, no nisam uočio nikakve promjene (u EKG-u se ponekad ne pokažu promjene). Analizirao sam i srčani enzim (troponin) koji je pokazao da se radi o akutnom infarktu srčanog mišića. Odmah je kolima Hitne pomoći u pratnji liječnika prevezen u Koronarnu jedinicu, gdje mu je učinjena koronarografija (kontrastno snimanje koronarnih arterija) i dobio je stent (potporanj). Da je otišao u teretanu u takvom stanju, možda to ne bi ni preživio, a evo i dvadesetak godina nakon toga dolazi mi na redovite kontrole.

Postoji skupina bolesnika koji zbog bolesti (primjerice dugotrajna neregulirana šećerna bolest) ili loših navika (kronični alkoholizam) imaju oštećenje autonomnog živčanog sustava, simpatičkih ili parasimpatičkih živaca koji inerviraju srce. U slučaju angine pektoris ili akutnog infarkta srčanog mišića ne osjećaju nikakve senzacije u prsima.

kardiologija-anamneza

Na pregledu kod kardiologa: kako se uzima dobra anamneza i koja pitanja očekivati?

Anamneza je najstarija dijagnostička metoda kojoj ni stoljeća nisu umanjila vrijednost. Ponekad je i sama anamneza dovoljna za dijagnozu.

SAZNAJTE VIŠE

Sjećam se i bolesnika koji je zbog regulacije šećerne bolesti bio u Klinici i pri jutarnjem mjerenju krvnog tlaka sam primijetio da mu je tlak neobično nizak. Na moje pitanje kako se osjeća, odgovorio mi je: „dobro, samo ne mogu stajati na nogama. Kada ustanem, odmah padam“. To mi je pobudilo sumnju da se radi o infarktu srčanog mišića, što je potvrđeno i elektrokardiogramom te je bolesnik odmah premješten u Koronarnu jedinicu na daljnje liječenje. Dakle, s tipičnim smetnjama u prsima, ali i bez njih, može se raditi o akutnom infarktu srčanog mišića.

Određene senzacije u prsnom košu mogu dati i upalne promjene srčanog mišića, kao i upala srčane ovojnice. Isto tako bolesnik može u prsima osjetiti i poremećaje srčanog ritma, te je neophodno poslužiti se svim raspoloživim alatima da postavimo pravu dijagnozu o kojoj će ovisiti i ishod liječenja.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button