Srce i krvne žile - 29. lipnja 2023.
AUTOR ČLANKA - Mr. sc. Ante Petrušić, dr. med., spec. internist, kardiolog, endokrinolog i dijabetolog

Na pregledu kod kardiologa: kako se uzima dobra anamneza i koja pitanja očekivati?

Anamneza je najstarija dijagnostička metoda kojoj ni stoljeća korištenja nisu umanjila vrijednost. Razgovor pacijenta i liječnika otkrit će brojne detalje te pružiti jasne smjernice za daljnje pretrage. Ponekad je i sama anamneza dovoljna za točno postavljanje dijagnoze

kardiologija-anamneza

Za mnoge koji su slabije upućeni u dijagnostičke metode u kardiologiji i medicini općenito, anamneza je banalna, staromodna i bezvrijedna u odnosu na sve ono što je novo. To je ostatak prošlosti i oko toga ne treba gubiti puno vremena. No pravi znalci i oni koji anamnezu uzimaju svakodnevno, imaju suprotno mišljenje.

Važnost anamneze

To je najstarija dijagnostička metoda, kojoj ni stoljeća korištenja nisu umanjila vrijednost. Dapače, ona je dragulj i prva stepenica na dugačkim stubama kojima se ide do konačne dijagnoze.

To je zapravo razgovor između liječnika i bolesnika. Važno je bolesniku dati priliku da iznese što ga tišti, smeta ili što ga boli. Važno je bolesniku vjerovati i u njegovim tegobama tražiti patološki supstrat, bio on fizički ili psihički. Nešto je tu osobu potaknulo ili prisililo da se javi onome tko to zna riješiti i kome vjeruje. Mislim da sam to i ranije negdje napisao, ali i ovdje dobro pristaje ono što je u Dalmaciji napisano na nadgrobnom spomeniku osobi koju su smatrali hipohondrom (umišljenim bolesnikom): „A lipo san van govorija da me boli“.

Nije svaka bol u prsima infarkt: troponin kao pomoć u postavljanju dijagnoze

Koraci u uzimanju anamneze

#1 Razlog dolaska

Anamnestički razgovor, nakon uzimanja osobnih podataka (ime, prezime, godina rođenja, adresa, telefonski broj), obično započinjemo s pitanjem zbog čega je bolesnik došao na pregled (razlog dolaska). To može primjerice biti bol u prsima, nestašica zraka, naticanje nogu i slično.

#2 Obiteljska anamneza

Zatim se uzima obiteljska anamneza: želimo saznati da li je sličnih tegoba ili bolesti bilo u njegovoj obitelji (djed, po ocu i majci, baka po ocu i majci, otac, majka, braća, sestre, djeca). Bolesnici tu često spomenu suprugu ili supruga, no to nije rodbina, jer da su rodbina ne bi bili supružnici.

Obično se pita je li u obitelji bilo duševnih bolesti, tuberkuloze, karcinoma, šećerne bolesti, infarkta srčanog mišića ili moždanog udara. Ako bolesnik naglasi i nešto drugo što bi moglo biti nasljedno, vrijedno je to zabilježiti.

#3 Osobna anamneza

Zatim prelazimo na osobnu anamnezu. Ona obuhvaća sve dosadašnje bolesti, od dječjih zaraznih bolesti (ospica, vodenih kozica, zaušnjaka, rubeole, hripavca, difterije). Difterija je kod nas cijepljenjem nestala, no njezini toksini su znali oštetiti srce.

Zatim kronološkim redom navodimo sve što je osoba preboljela, zabilježimo i način liječenja, primjerice ugradnja stentova (potpornja) u arterije, ugradnja premosnica na srcu ili na drugim krvnim žilama, operativna zamjena srčanog zaliska. Ako za to ima i medicinsku dokumentaciju, time ćemo potkrijepiti njegove navode.

#4 Sadašnje tegobe

Zatim prelazimo na sadašnje tegobe. Tu dolazi do izražaja iskustvo liječnika. Bolesnika treba voditi tako da saznamo sve o okolnostima u kojima se tegobe javljaju i o intenzitetu tegoba. Kada su u pitanju bolovi u prsima, važno je saznati od kada se javljaju, jesu li konstantni ili povremeni. Javljaju li se pri mirovanju, pri fizičkom naporu ili neovisno o fizičkom naporu? Smetnje koje su jednake i pri mirovanju i pri naporu ili se pak pri naporu gube, ne potječu od kardiovaskularnog sustava.

  • Intenzivni bolovi u prsima nastali prije kratkog vremena, traju neprekidno duže od 15 minuta i šire se u vrat, donju vilicu te u ruke (češće u lijevu), sugeriraju da se radi o infarktu srčanog mišića. Taj će podatak usmjeriti daljnji redoslijed pretraga, kako bi se bolesnik što prije i na adekvatan način zbrinuo.
  • Prije deset ili više godina preboljela reumatska vrućica, a sada bolesnik dolazi na pregled zbog zaduhe i nepodnošenja fizičkog napora, govori o mogućoj ozbiljnoj mani srčanog zaliska.
  • Kratkotrajna i povremena probadanja u prsnom košu koja bolesnik pokazuje vrškom prsta i koja se gube pri fizičkom opterećenju, vjerojatno nisu kardiovaskularnog porijekla. Ako se bol javlja samo pri disanju, a nestaje pri zaustavljanju daha, vjerojatno potječe od mišićno-koštanog sustava ili od pleure (posrebrice).

Obavezno bolesnika pitamo kako podnosi fizički napor i da li pri tome ima bolove u prsima ili nestašice zraka. Natiču li mu noge? Važno ga je pitati je li imao povišenu tjelesnu temperaturu i da li kašlje. Kada je u pitanju glavobolja zbog povišenog krvnog tlaka, važno je saznati u kojem dijelu glave se javlja (uobičajeno je to u potiljku).

#5 Funkcije i navike

Kakav je apetit, je li tjelesna težina stabilna, dobiva li ili gubi na vagi i koliko kilograma u koliko vremena? Popuštanje srca kao pumpe može rezultirati nakupljanjem tekućine u organizmu, sa značajnim povećanjem tjelesne težine. Tako je jedna moja bolesnica na ordiniranu terapiju izmokrila 28 litara; možete samo zamisliti kako je pri dolasku bila natečena, koža na potkoljenicama je pucala, a kroz pukotine se voda cjedila van.

Je li stolica redovita, da li je formirana, ima li primjesa krvi ili sluzi? Je li mokrenje uredno, osjeća li pacijent pečenje pri mokrenju, da li je mokrenje obilnije noću (što može biti i kod popuštanja srca jer je pri mirovanju bolji protok krvi kroz bubrege i mokrenje bude obilnije). Naravno da kod muškaraca to može biti i zbog hipertrofije (povećanja) prostate.

Muškarce pitamo i kakav je mlaz mokraće – ako kaže da je jako slab, ja ga obično upitam kapa li po vršku cipela, na što se obično nasmije i kaže „nije baš dotle došlo“.

Da li je osoba pušač, ako da, koliko cigareta dnevno i da li inhalira? Uzima li alkohol i koliko dnevno (postoji i alkoholno oštećenje srca)? Ljudi su skloni pivo prikazati kao hranu, no i njegova velika količina štetno djeluje na srce. Kažu da je „piće“ lijepo cvijeće tko se zna s njime kititi. S vinom se i misa služi, a od vina se i po kanalima valjaju… Sve ovisi gdje tko sebi nađe mjeru.

Pitamo i konzumira li bolesnik kavu? Ako da, koliko šalica dnevno? Pretjerivanje s kavom zna rezultirati ekstrasistolama (preskakanjem srca).

#6 Zanimanje, lijekovi, alergije i stres

Važno je saznati i zanimanje bolesnika, da li mu je posao stresan te radi li sjedeći ili fizički zahtjevan posao. Koliko se kreće i vježba li?

Potom moramo zabilježiti i što od lijekova uzima i u kojim dozama te je li na nešto alergičan. Tu su i socijalni momenti, s kime živi i da li živi spokojno ili u napetosti i u stresu.

Što treba znati o cirkulaciji krvi u nogama

Ako nam bolesnik kaže da pri hodu nakon, primjerice, 100 metara ima bol u nozi te da mora stati i odmoriti se kako bi mogao nastaviti hodati sljedećih 100 metara i opet stati, riječ je o značajno smanjenom protoku krvi kroz arterije te noge.  To su takozvane intermitentne klaudikacije (povremena šepanja). Dužina hodne pruge će nam dati informaciju o težini suženja arterije koja krvlju snabdijeva tu nogu. To nam onda nalaže potrebu da se učini Doppler nogu, gdje će se točnije definirati stupanj kompromitiranja arterijske cirkulacije noge i sugerirati rješenje problema.

Pitamo ga zatim jesu li obje noge jednako tople ili hladne (što ćemo svojom rukom provjeriti pri pregledu – ne dlanom, već suprotnom stranom šake jer i naš dlan može biti hladan). Mlade žene često navode da imaju „slabu cirkulaciju“ jer su im hladne ruke i noge. Na pregledu obično nađem jako dobre arterijske pulzacije i objasnim im da im je zbog odgovornosti i stresa viši nivo adrenalina u krvi; on privremeno smanjuje protok krvi kroz arterije kože, dok im se noću, kada se opuste i padne im razina adrenalina u krvi, noge zgriju.

sistematski pregled srca

Što možemo očekivati na sistematskom kardiološkom pregledu?

Bolje spriječiti nego liječiti. Uznapredovalu bolest, koja prijeti prestankom života, teže je obuzdati, nego spriječiti da do nje dođe

SAZNAJTE VIŠE

Kod venskih tromboza nogu, bolesnik će se požaliti na crvenilo i otok jedne linije na nozi, od potkoljenice do natkoljenice (to nam sugerira da se radi o trombozi površinske vene). Ako je jedna noga cijela natečena (poput balvana) i bolna, dok je druga bez otoka i boli, to nam sugerira da se radi o dubokoj venskoj trombozi koja zahtijeva hitnu hospitalizaciju i uključivanje antikoagulantne terapije (terapije protiv zgrušavanja krvi) kako bi se spriječila potencijalno smrtonosna plućna embolija.

Zaključno

Svaka specijalnost u medicini ima naglašeniji određeni dio anamneze – infektolog će inzistirati više na epidemiološkim podacima, psihijatar pak na drugim momentima.

Bez dobre anamneze, moguća su i vjerojatna lutanja u obradi, a time i propusti koji znaju biti presudni. Zbog toga, vrijeme potrošeno na dobru anamnezu nije uzalud potrošeno, već dobro iskorišteno.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button