Srce u laboratoriju: što nam mogu otkriti laboratorijski nalazi

Od davnina su ljudi ljubav smještali u srce. A ljubav pokreće sve, pa i srce. I ono u određenim emotivnim trenutcima, pod utjecajem adrenalina „zatreperi“. Srce je izuzetno važan organ, mogli bismo reći za život presudan.

Rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti

Bolesti kardiovaskularnog sustava su vodeći uzrok smrtnosti i u nas i u razvijenijim zemljama. Zbog toga je jako važno obratiti pažnju na prisustvo rizičnih čimbenika za bolesti kardiovaskularnog sustava. Toj skupini pripadaju:

• debljina, osobito centripetalni tip pri kojem je višak masti smješten na trup, posebno na trbuh. Naime, u tom slučaju obilnija i visceralna masnoća, ona smještena u trbušnoj šupljini, koja može biti okidač za pojavu šećerne bolesti.
• šećerna bolest, čija je loša regulacija snažan rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti,
• povišen krvni tlak koji jako opterećuje i srce i krvne žile,
• povećane masnoće u krvi, osobito ukupni kolesterol, LDL kolesterol (kolesterol male gustoće) i trigliceridi,
• pušenje je rizični čimbenik čiji se rizik povećava s brojem popušenih cigareta,
• sjedilački način života s malo kretanja i malo fizičke aktivnosti, kao i
• stresan način života.

Vrijednosti glukoze i masnoća u krvi

Kontrolirajući glukozu i masnoće u krvi, evo nas već sa srcem u laboratoriju.

Glukoza natašte treba biti u rasponu od 4,4 do 6,4 mmol/L. Ukupni kolesterol treba biti niži od 5 mmol/L, HDL (kolesterol visoke gustoće koji djeluje zaštitno na srce i krvne žile) treba u muškaraca biti viši od 1, u žena viši od 1,2 mmol/L, LDL kolesterol niži od 3,0 mmol/L, a trigliceridi niži od 1,7 mmol/L.

Nakon preboljenog infarkta srčanog mišića, navedene vrijednosti masnoća trebaju biti i znatno niže.

Infarkt srčanog mišića i laboratorijske pretrage

Osobito je važno rano prepoznati infarkt srčanog mišića, a za to je važna pomno uzeta anamneza, klinički pregled, EKG (elektrokardiogram) i – laboratorijski nalazi.

U narodu kruži pogrešno mišljenje da „srce ne boli“, pa tako ni infarkt srčanog mišića. Infarkt srčanog mišića prate žestoki bolovi u prsima. Tek mali dio bolesnika zbog uništenih osjetnih živaca, primjerice u šećernoj bolesti ili kod alkoholičara, može biti bez osjeta boli. To za bolesnika može biti pogubno jer bol upozorava da nešto nije u redu i da treba vidjeti o čemu je riječ, no pacijenti s infarktom bez bolova su iznimke.

Dakle, ponekad nećemo dobiti podatak o bolovima u prsima, a u EKG-u u nekim slučajevima također nema tipičnih promjena koje prate akutni infarkt srčanog mišića. Stoga nam preostaje laboratorij. Laboratorijske pretrage koristimo i u EKG-om prepoznatom infarktu, zbog praćenja dinamike oporavka.

Sjećam se da smo prije pedesetak godina u svrhu potvrde akutnog infarkta srčanog mišića koristili jetrene enzime AST (aspartat aminotransferaza), ALT (alanin aminotransferaza) LDH (laktat dehidrogenaza), a nešto kasnije je u dijagnostiku uvršten CK (kreatin kinaza) koja ima tri izoenzima: CK-MM (odnosi se na bolesti skeletne muskulature), CK-BB (odnosi se na promjene u mozgu) i CK-MB koji bude povišen u slučaju akutnog infarkta srčanog mišića. Svi do sada navedeni laboratorijski nalazi nisu siguran pokazatelj infarkta srčanog mišića.

Važni srčani biljezi

Veliki napredak u dijagnostici je učinjen otkrićem srčanog enzima troponina koji se oslobađa iz odumrlog srčanog mišića i danas je vrlo vrijedan dijagnostički pokazatelj infarkta srčanog mišića. Oslobađa ga čak i „obamrli“ srčani mišić koji će se oporaviti u slučaju brze uspostave prekinutog protoka krvi. Troponin pokazuje dinamiku (porast i normalizaciju vrijednosti), pa po njoj možemo pratiti tijek bolesti i oporavak. Naći ćemo ga povišenog i u nekim slučajevima miokarditisa, jer i tu može u različitim dijelovima srca odumrijeti pokoja mišićna stanica. Otkrićem troponina zaista smo dobili pouzdan srčani biljeg.

Drugi važan srčani biljeg je NT-pro-BNP (eng. N-terminal proBrain Natriuremic Peptide) kojeg luče srčane klijetke u zatajivanju srca. Pokazatelj je popuštanja i zatajivanja srca s nakupljanjem viška tekućine u tijelu. Lučenjem ovog peptida organizam potiče izlučivanje natrija preko bubrega, ne bi li se riješio viška tekućine (natrij zadržava vodu i ne dozvoljava joj značajnije izlučivanje preko bubrega). Ipak, ni NT-peo-BNP nije dovoljan za potpuni oporavak. Tek uključivanjem medikamenata, postiže se potpuni oporavak.

Mislite o prevenciji

Za izbjeći situaciju u kojoj nam treba analizirati troponin i NT-pro-BNP, važna je ranije spomenuta prevencija, odnosno eliminacija rizičnih čimbenika za bolesti kardiovaskularnog sustava.

Tjelesnu težinu treba držati pod kontrolom pravilnom prehranom i tjelovježbom. Tjelovježba će biti ujedno i dobar odgovor na stres i sjedilački način života. Dobrom regulacijom tjelesne težine izbjegavamo pojavu šećerne bolesti te smanjujemo vrijednost masnoća u krvi.

Ako nam genetska sklonost, usprkos našem primjerenom životu, daje porast masnoća u krvi, postoje medikamenti kojima se i to može regulirati.

Dobijemo li, unatoč pažnji, šećernu bolest i ona se može držati pod kontrolom (dijabetička ishrana, tjelovježba), a ako to ne bude dovoljno, postoji cijela paleta lijekova za kontrolu šećerne bolesti. Kontrolom glukoze u preporučenim okvirima i glikiranog hemoglobina (HbA1c), koji je pokazatelj tromjesečnog prosjeka glukoze u krvi, preventivno štitimo srce od promjena na srčanom mišiću i na koronarnim arterijama koje hrane srčani mišić.

Ipak, srce ne može bez laboratorija te prije ili poslije „dođe u njega“, pa makar i preventivno.