Kolesterol: Koja je razlika između dobrog i lošeg?

Kolesterol je poznat kao rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti, ali je i neophodan za dobro funkcioniranje organizma. Kolesterol je prisutan u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit, a najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla.

Sastavni je dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima kao i za sintezu vitamina D, prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti. Ako su vrijednosti kolesterola povišene postaju rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Budući je kolesterol neophodan za funkcioniranje organizma, njegova količina ne ovisi samo o unosu putem hrane već se stvara i u tijelu. Smatra se da je oko 20% ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko 80% se sintetizira u jetri. Ovisno o količini kolesterola unesenog hranom dnevno se može sintetizirati oko 600-1500 mg kolesterola kod odraslih osoba. Način prehrane, tj. količine i vrste masti koje se unose u organizam utječu na sintezu kolesterola u tijelu. Ali količina kolesterola u organizmu ovisi i o stupnju apsorpcije, transportu, razgradnji žučnih kiselina i izlučivanju.

Dobar i loš kolesterol

Kolesterol i ostale masnoće (lipidi) topivi su samo u mastima. Stoga da bi se mogli prenositi putem krvi iz probavnog sustava i jetre do svih stanica u tijelu, kolesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se zovu lipoproteini i služe za prijenos kolesterola i drugih masnoća. Nekoliko je vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije frakcije:

LDL-čestice (lipoproteini male gustoće) – prenose kolesterol iz jetre do stanica. Višak kolesterola može se taložiti na stijenkama arterija, te uz još neke druge tvari stvara aterosklerotski plak, a koji s vremenom može uzrokovati začepljenje krvnih žila. Iz tog se razloga LDL kolesterol naziva i “lošim kolesterolom”.

HDL-čestice (lipoproteini velike gustoće) – sakupljaju na sebe suvišan kolesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetru. Na taj način smanjuju vjerojatnost nagomilavanja kolesterola na stijenkama krvnih žila i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iz tog se razloga HDL-kolesterol naziva “dobrim kolesterolom”.

Kada sve funkcionira kako treba, sustav je uravnotežen. Međutim, ako je u organizmu previše kolesterola da bi ga HDL lipoproteini prihvatili, ili je premalo HDL-a, može doći do stvaranja masnih naslaga na žilama.

Preporučene vrijednosti kolesterola su:

• Ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l
• LDL kolesterol < 3,0mmol/l
• HDL kolesterol > 1,0 mmol/l za muškarce, odnosno > 1,2 mmol/l za žene

Razlozi povećane razine kolesterola u krvi:

• Obiteljska sklonost
• Nepravilna prehrana
• Prekomjerna tjelesna masa i debljina

Hiperlipidemije ili povećane masnoće u krvi mogu se podijeliti na nekoliko načina. S obzirom na promjene u metabolizmu masti dijele se na primarne i sekundarne. Primarne su uzrokovane prirođenim nasljednim greškama metabolizma masti u organizmu, od kojih je najvažnija obiteljska hiperkolesterolemija.

Sekundarne hiperlipidemije nastaju kao popratna pojava nekih bolesti, kao posljedica uzimanja nekih lijekova, ili kao posljedica debljine i pretilosti.

Dijeta je prvi i osnovni pristup u liječenju povećane količine masti u krvi. Tjelovježba, odnosno redovito vježbanje povoljno utječe na lipidni profil. Međutim ako su masnoće jako povećane i ako nakon dijete ne dođe do normalizacije nalaza, neophodna je primjena lijeka koji preporuči liječnik.