Dijeta i mršavljenje - 12. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - Damir Petrušić

Ugodno popunjeni na neugodnim mjestima? Šalu na stranu, vrijeme je za dijetu

Iako se na debljinu najčešće gleda isključivo s estetskog stajališta, prava je istina da je debljina primarno zdravstveni, a tek potom estetski problem, a brojne komplikacije mogu skratiti životni vijek te umanjiti kvalitetu života

vrijeme je za mršavljenje

Pretilost je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu. Za mršavljenje s dugoročnim uspjehom pretile osobe moraju imati dobru edukaciju i motivaciju te usvojiti zdrave životne navike.

Pretilost se najbolje definira pomoću indeksa tjelesne mase (ITM) ili engl. Body Mass Index (BMI). ITM je omjer tjelesne težine (kg) i kvadrata visine (m²), što dobro korelira s masom masnog tkiva. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost nisu sinonimi. Prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, osobe koje imaju ITM veći od 25 kg/m², a manji od 30 kg/m², imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a osobe čiji je ITM veći od 30 kg/m² su pretile. Debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost nisu sinonimi. Prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, osobe kojima je ITM veći od 25, a manji od 30, imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a osobe čiji je ITM veći od 30 su pretile

Svjetske zdravstvene organizacije, osobe koje imaju ITM veći od 25 kg/m², a manji od 30 kg/m², imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a osobe čiji je ITM veći od 30 kg/m² su pretile

Učestalost pretilosti u Europi je 10 – 20 % za muškarce i 15 – 25 % za žene. Zabrinjava porast pretilosti među djecom i adolescentima. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima 40 % osoba prekomjerne tjelesne težine i 20 % pretilih osoba. Debljina nije samo estetski, nego je prvenstveno zdravstveni problem.

Gdje nakupljamo kilograme

Razlikuju se dva osnovna tipa pretilosti: potkožni i visceralni tip. Posljednji tip je poznat još i kao centripetalni tip pretilosti (masne naslage pretežno su lokalizirane na trbuhu, a time i uz organe i u organima unutar trbušne šupljine. U muškaraca omjer struka i bokova ne bi trebao biti veći od 1, a u žena ne bi trebao biti veći od 0,8. U normalnim okolnostima hormoni diktiraju raspored masnog tkiva, u muškaraca pretežno na ramenima, prsnom košu i trbuhu, a u žena na bokovima.

Kod pretilih osoba mogu biti povećane masne stanice ili može biti povećan njihov broj. Obično je kod pretilosti riječ o kombinaciji ovih dviju pojava. Zanimljivo je da se broj masnih stanica može povećavati do puberteta. Tu leži velika odgovornost roditelja kada je riječ o dječjoj pretilosti. Geni imaju utjecaj na debljinu, ali su važni i faktori okoliša (količina unesenih kalorija).

Zanimljivo je da se broj masnih stanica može povećavati do puberteta. Tu leži velika odgovornost roditelja kada je riječ o dječjoj pretilosti

Naravno, i neki hormonalni poremećaji mogu pridonijeti debljini (smanjena funkcija štitnjače, pojačana funkcija kore nadbubrežne žlijezde, smanjena funkcija spolnih žlijezda, nedostatak hormona rasta), ali to je mali broj u odnosu na broj pretilih osoba. Mnogi, češće žene, kao neuvjerljiv alibi za svoju debljinu navode hormonalni poremećaj, a zapravo je riječ o velikom unosu hrane i smanjenoj fizičkoj aktivnosti.

Pretilost kod djece

Smanjenjem tjelesne težine ne smanjuje se broj masnih stanica, nego se samo smanjuje njihova veličina. Pretilost utječe na rast i razvoj organizma, uzrokuje mnoge bolesti, narušava kvalitetu života i u konačnici skraćuje život. I vlastitim zubima se može iskopati grob. Ako majka stalno hoda za svojim „bucmastim” djetetom nudeći mu još jedan zalogaj hrane kako ne bi ni trenutka bilo gladno, zapravo mu ne čini dobro.

Hormon rasta koji luči hipofiza, i to najviše kada je osoba fizički aktivna i gladna te za vrijeme sna, diktira rast. Uz gene (potomci visokih roditelja i sami će biti viši rastom), hormon rasta je presudan da bi se realizirao genski potencijal. Mora se dopustiti lučenje hormona rasta, a to znači da dijete treba pustiti da se dobro izigra, da ogladni i tek ga tada nahraniti. Pretila djeca koja stalno nešto jedu, u pravilu, ostaju niža rastom, imaju niži stupanj samopouzdanja, veću sklonost depresiji i anksioznosti te su više izložena vršnjačkom zadirkivanju.

Pretila djeca koja stalno nešto jedu, u pravilu, ostaju niža rastom, imaju niži stupanj samopouzdanja, veću sklonost depresiji i anksioznosti te su više izložena vršnjačkom zadirkivanju

Zdravstvene tegobe povezane s pretilošću

  • Visoki tlak – Pretile osobe imaju pet puta češće hipertenziju (povišen krvni tlak) u odnosu na osobe s normalnom tjelesnom težinom. Debljina utječe na slabiju rastezljivost prsnog koša, na pliće ekskurzije dijafragme (ošita) te tako i na slabiju ventilaciju pluća. To često uzrokuje neuobičajenu pospanost. Debljina i opuštanje muskulature ždrijela u snu uzrokuju noćne apneje (prestanak disanja u snu), što je vrlo neugodna komplikacija.
  • Dijabetes – U pretilih osoba česta je pojava šećerne bolesti tipa 2 (koja još ne zahtijeva inzulinsku terapiju), javlja se inzulinska rezistencija. Naime, zbog velike mase masnog tkiva organizam postaje manje osjetljiv na inzulin pa stoga raste vrijednost glukoze u krvi. Visoka vrijednost glukoze u krvi uzrokuje raniju i ubrzanu aterosklerozu na arterijama cijeloga tijela, a posljedice su infarkt srčanog mišića i moždani udar, a slabiji protok kroz arterije nogu uzrokuje gangrenu i amputaciju nogu. Dugotrajno neregulirana šećerna bolest oštećuje očnu pozadinu i može uzrokovati sljepoću, a zbog zatajenja rada bubrega nerijetko je potrebna dijaliza.
  • Bolesti srca – Srce pretilih osoba mora izbacivati više krvi (povećan minutni volumen), što uzrokuje zadebljanje srčanog mišića, a to smanjuje rastezljivost srca i uzrokuje otežano punjenje srca krvlju, prije svakog izbačaja krvi iz srca. To slabi efikasnost srca kao pumpe i u konačnici skraćuje životni vijek.
  • Visok kolesterol – Debljinu prati i povećanje masnoća u krvi (ukupnog kolesterola i njegovih frakcija te triglicerida). Visoka razina kolesterola, osobito njegove LDL frakcije (engl.: Low Density Lipoproteins) uzrokuje aterosklerotske promjene, a osobito visoka razina triglicerida može izazvati i akutnu upalu gušterače. Povećana sinteza kolesterola često rezultira žučnim kamencima, osobito u žena.
  • Metabolički sindrom – Osamdesetih godina prošloga stoljeća skrenuta je pažnja na kombinaciju nekoliko poremećaja koji udruženi mogu biti osobito opasni po ljudsko zdravlje, pa i život. Riječ je o metaboličkom sindromu koji čine: inzulinska rezistencija povezana s abdominalnom (trbušnom) pretilošću, nepodnošenje glukoze, povišen krvni tlak i povećane masnoće u krvi. Te osobe imaju povećan rizik razvoja kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti tipa 2.
  • Komplikacije s plodnošću, trudnoćom i porodom – Pretile žene teže zatrudne i imaju češće komplikacije u trudnoći i prilikom porođaja.
  • Karcinomi – Statistike pokazuju da je učestalost karcinoma veća u pretilih osoba, što se povezuje s inzulinskom rezistencijom i hiperinzulinemijom (povećanom razinom inzulina u tijelu).
  • Teškoće sustava za kretanje – Neupitna je povezanost debljine s lokomotornim smetnjama. To su promjene na kukovima i na koljenima, te osobito na stopalima koja su često deformirana. Te promjene često ograničavaju toliko potrebno kretanje.

Kako mršavjeti?

  • Za mršavljenje s dugoročnim uspjehom pretile osobe moraju imati dobru edukaciju i motivaciju te usvojiti zdrave životne navike. Mršavljenje zahtijeva veliku upornost i odricanja.
  • Svrha je smanjiti unos kalorija hranom, a povećanom fizičkom aktivnošću povećati potrošnju.
  • Cilj je smanjiti tjelesnu masu za 10 % tijekom šest mjeseci i održati je. Ako je bolesnik u tome uspješan, ciklusi se ponavljaju.
  • Preporučuje se mršavjeti 2 – 4 kg mjesečno. U očekivanjima treba biti realan, ako već nije moguće postići idealnu tjelesnu masu, važno ju je smanjiti do nivoa koji ne ugrožava zdravlje.
  • Potrebno je promijeniti životne navike, tako mršavljenje neće biti kampanja (koja uvijek završava neuspjehom), nego stil življenja.

Pretiloj djeci treba smanjiti kalorijski unos (izbjegavati konzumiranje slatkiša i grickalica, a žeđ gasiti vodom). Treba im osigurati redovite obroke s dovoljno voća i povrća, kako im rast i razvoj ne bi bili ugroženi. Mediteranska prehrana je sigurno dobar izbor. Djecu svakako treba uključiti u neku svakodnevnu fizičku aktivnost. Isti princip vrijedi i za odrasle: smanjiti kalorijski unos i povećati potrošnju.

Uravnotežena niskoenergetska dijeta

Različite namirnice po gramu imaju različitu kalorijsku vrijednost Okvirno, masti imaju 9 kcal (kilokalorija), alkohol 7 kcal, ugljikohidrati 4 kcal, bjelančevine 4 kCal, a prehrambena vlakna imaju 2 kcal po gramu.

Danas se „uravnotežena niskoenergetska dijeta” smatra najpogodnijom za mršavljenje. Energetska vrijednost takve dijete treba biti za 600 kcal manja od dnevne energetske potrebe organizma. Ona treba dati 15 % energije iz bjelančevina, 30 % iz masti i 55 % iz ugljikohidrata. Svakako treba ograničiti unos kruha na male količine integralnog, krumpir jesti sa zeljem kako bi mu apsorpcija u crijevu bila nepotpuna i spora, a izbaciti koncentrirane šećere, med, kolače i alkohol.

Danas se „uravnotežena niskoenergetska dijeta” smatra najpogodnijom za mršavljenje

Tjelesna aktivnost i lijekovi

Kombinacija fizičke aktivnosti i redukcijske dijete čuva mišićnu masu, smanjuje inzulinsku rezistenciju i trigliceride u serumu i povećava „dobru” HDL frakciju kolesterola. Liječenje je pokušavano s više lijekova, od kojih neki djeluju na smanjenje apetita preko mozga (zbog nuspojava neki preparati su zabranjeni), drugi u probavnom traktu smanjuju razgradnju i resorpciju masti koja se onda izlučuje stolicom (mekane, masne stolice) te preparati morskih algi koji konzumirani bubre u želucu i stvaraju osjećaj sitosti.

Efekti na trajno značajnije smanjenje tjelesne težine su skromni. Indikacija za kirurški zahvat na probavnom sustavu je ITM veći od 35 (uz dodatne bolesti) ili ITM veći od 40 i bez dodatnih bolesti, uz jak motiv i psihičku stabilnost. Osobe podvrgnute kirurškim zahvatima (ugradnja balona u želudac, smanjenje želuca, intervencije na tankom crijevu) za deset godina imaju u prosjeku za 16 % manju tjelesnu težinu nego prije operacije. Ipak, za najveći broj pretilih osoba izbor treba biti uravnotežena niskoenergetska dijeta potpomognuta svakodnevnom fizičkom aktivnošću i čvrstom voljom da ustraju na tom trnovitom putu.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama