Srce i krvne žile - 22. svibnja 2018.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Upala srčanog mišića: Simptomi mogu biti neprimjetni, ali mogu biti i kobni

Posljednjih petnaestak godina bilježi se smanjenje smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, a takav se trend, među ostalim, može zahvaliti odgovarajućim mjerama prevencije

upala srčanog mišića

Iako se kod žena tek desetak godina kasnije (u odnosu na muškarce) počinju povećavati stope rizika od kardiovaskularnih bolesti, kad do njih dođe, prognoza ishoda lošija je nego kod muškaraca

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti kako u Hrvatskoj tako i u većini zemalja suvremenog svijeta te stoga imaju velik javnozdravstveni značaj. Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj svaka druga osoba umre zbog posljedica srčanožilnih bolesti, a procjenjuje se da će u sljedećih petnaestak godina u svijetu više od 23 milijuna ljudi godišnje umirati od bolesti srca i krvnih žila. 

Upravo su blaži oblici bolesti naročito važni jer se često ne prepoznaju, pa stoga i ne liječe

Ipak, u moru loših vijesti postoji i dobra, a to je da se posljednjih petnaestak godina kontinuirano, iz godine u godinu, smrtnost od tih bolesti smanjuje. Razlog tome su sve bolja prevencija i dijagnostika, a shodno tome i pravodobno liječenje. O toj temi razgovarali smo s Borkom Pezo Nikolić, dr. med., spec. interne medicine i subspec. kardiologije u Klinici za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

Kad se govori o kardiovaskularnim bolestima, na koje se bolesti konkretno misli?

Kad se pacijentima spomenu kardiovaskularne bolesti, uglavnom se misli na ishemične (koronarne) bolesti srca. No tu su i akutna reumatska groznica, hipertenzivne bolesti, plućna bolest srca i bolesti plućne cirkulacije, cerebrovaskularne bolesti, bolesti arterija, arteriola i kapilara te mnoge druge. Među njima su najčešće ishemijske bolesti srca, no i cerebrovaskularne bolesti poput moždanog udara te hipertenzija (visoki krvni tlak) koja je zasebna bolest, a predstavlja rizik za razvoj nekih bolesti srca.

Je li istina da muškarci obolijevaju češće od žena?

U mlađoj dobi kardiovaskularne bolesti jesu češće kod muškaraca kod kojih je pojavnost bolesti tri do šest puta veća u odnosu na žene. S godinama se ta razlika smanjuje iako i dalje češće obolijevaju muškarci. No drugačija je slika kad se govori o mortalitetu jer je apsolutni broj umrlih s obje strane podjednak te nema razlike u spolu. Iako se kod žena tek desetak godina kasnije (u odnosu na muškarce) počinju povećavati stope rizika od kardiovaskularnih bolesti, treba istaknuti da kad dođe do bolesti, prognoza ishoda je lošija nego kod muškaraca. 

Koji su najčešći uzroci bolesti srca?

Vodeći uzroci kardiomiopatija još su nepoznati, no tijekom liječenja i istraživanja otkriveni su neki čimbenici koji pridonose ovakvom tipu oštećenja: genetske predispozicije, arterijska hipertenzija, ishemijska bolest srca, trajno ubrzan rad srca, metabolički poremećaji poput pretilosti, šećerne bolesti i bolesti štitnjače. Osim toga, do oštećenja srčanog mišića i posljedičnog pada funkcije srca može doći zbog upale srčanog mišića koja je posljedica upalnih reakcija u srčanim stanicama (miocitima) prouzročenih virusima, rjeđe bakterijama i gljivicama, ali i drugim nezaraznim uzrocima u širem smislu (neki lijekovi, autoimune reakcije, otrov zmija, zračenje, alkohol).

Spomenuli ste upalu srčanog mišića (miokarditis). Po čemu se ona prepoznaje?

Simptomi mogu potpuno izostati (tzv. asimptomatska upala bez ikakvih tegoba), a mogu biti blagi i potpuno nespecifični ili brzonapredujući s razvojem teške srčane slabosti i smrću u najtežim oblicima, unatoč svim suvremenim oblicima liječenja. No upravo su blaži oblici bolesti naročito važni jer se često ne prepoznaju, pa stoga i ne liječe. Tegobe koje se u početku navode najčešće upućuju na preboljelu prehladu, odnosno virozu – umor, gubitak apetita, curenje iz nosa, često ih zovu i gripa (bez obzira na vrstu virusa kao uzroka). Tako upala srčanog mišića može biti blaga i klinički neprimjetna, no može biti i izražena uz simptome nedostatka zraka, intolerancije napora, srčane aritmije te vrlo teške oblike srčanog popuštanja koji se mogu liječiti samo tijekom hospitalizacije.

Koliko su česte takve upale? Je li poznato koji je virus najčešće odgovoran?

Incidencija miokarditisa prosječno iznosi 1,5 milijuna slučajeva godišnje u svijetu. Ipak, stvarni broj nije poznat jer nije ni dijagnosticiran. U općoj populaciji većina miokarditisa uzrokovana je Coxsackie B virusom. Prema nekim istraživanjima, kod jednog do pet posto pacijenata s akutnim virusnim infekcijama bit će zahvaćen i srčani mišić.

>>Bolesti srca još se najčešće smatraju bolešću muškaraca. No rezultati brojnih istraživanja, posebno onih provedenih u SAD-u, govore o tome da žene nisu pošteđene, naprotiv – bolesti srca vodeći su uzrok smrti i pripadnica nježnijeg spola.<<

S obzirom na to da se može dogoditi da simptomi upale srčanog mišića ostanu neprepoznati, možemo li nešto učiniti kad je riječ o prevenciji komplikacija?

U ovom slučaju dolazi do izražaja važnost poštede od fizičkih aktivnosti tijekom naizgled nevažnih, “običnih” virusnih infekcija kojima ne pridajemo pozornost. Umor, nedostatak zraka ili nepodnošenje fizičkog napora mogu biti jedini znakovi upale srčanog mišića. U jednostavnim, nekompliciranim i blagim infekcijama mirovanje tijekom nekoliko dana može biti dostatno. Zato i kažemo da svaku gripu treba odležati.

Umor, nedostatak zraka ili nepodnošenje fizičkog napora mogu biti jedini znakovi upale srčanog mišića

Može li acetilsalicilna kiselina (ASK), kojoj se pripisuje zaštitni učinak na srce, i u ovom slučaju odigrati ključnu ulogu?

Acetilsalicilna kiselina postoji u obliku lijekova koji se koriste za ublažavanje bola i snižavanje povišene tjelesne temperature (analgetici i antipiretici), no u kontekstu srčanožilnih bolesti ona se spominje kao lijek koji sprečava stvaranje krvnih ugrušaka. Tako se neće isti lijekovi koristiti i s tom namjenom. Načelno, Europske smjernice za primarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti iz 2012. godine zasad navode da nema jasnih dokaza koristi primjene ASK u toj indikaciji (stvaranje krvnih ugrušaka), no trenutačno su u tijeku tri velike studije koje bi trebale dati odgovor na to pitanje – ASPREE, ARRIVE i ASCEND studija. Pritom se rezultati ASPREE studije koja ispituje učinke ASK u primarnoj prevenciji osoba starijih od 70 godina očekuju upravo tijekom ove godine. Zasad American Heart Association i dalje preporučuje upotrebu ASK u dozi od 100 mg u primarnoj prevenciji velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s visokim kardiovaskularnim rizikom, a US Preventive Services Task Force preporučuje primjenu ASK 100 mg kod muškaraca u dobi između 45. i 79. godine kod kojih očekivano smanjenje rizika od infarkta miokarda prelazi rizik od potencijalnog  gastrointestinalnoga krvarenja te kod žena između 55. i 79. godine kod kojih očekivano smanjenje rizika ishemijskog moždanog udara prelazi rizik od potencijalnog gastrointestinalnoga krvarenja. 

Što možemo učiniti za prevenciju srčanožilnih bolesti?

Primarna prevencija uključuje sve one poznate mjere koje se primjenjuju kada aterosklerotska bolest još nije prisutna ili nije otkrivena, kao što su prestanak pušenja, uravnotežena prehrana, izbjegavanje uzimanja hrane između obroka uz održavanje tjelesne težine, redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću te regulacija arterijskog tlaka. Liječnik treba procijeniti koliki je rizik pojedine osobe za razvoj kardiovaskularne bolesti te shodno tome odrediti ciljne vrijednosti masnoća u krvi. Postoje takozvane SCORE (Systemic Coronary Risk Evaluation) tablice kojima se procjenjuje kardiovaskularni rizik na godišnjoj razini. Nažalost, Hrvatska, unatoč činjenici što je mediteranska zemlja, spada u zemlje s visokim rizikom. Sekundarna prevencija, odnosno ona koja se primjenjuje kad je ateroskleroza već otkrivena, uključuje sve mjere iz primarne prevencije uz primjenu farmakoterapije te još nižih ciljnih vrijednosti lipida. Za kraj bih citirala izumitelja Thomasa A. Edisona koji je još davne 1903. godine rekao: “Doktor budućnosti neće propisivati lijekove nego će potaknuti pacijente na brigu o svom tijelu, prehrani i o uzroku te prevenciji bolesti.” 

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama