Srce i krvne žile - 28. listopada 2021.
AUTOR ČLANKA - Mr. sc. Ante Petrušić, dr. med., spec. internist, kardiolog, endokrinolog i dijabetolog

Stent: majušna cjevčica koja spašava zdravlje i život

Primjena stentova izazvala je pravu revoluciju u liječenju koronarne bolesti. No danas se stentovi ne postavljaju samo u koronarne arterije, već i na razna druga mjesta u tijelu

stent

Stent je cjevčica čiji se unutarnji promjer, a i dužina mjere u milimetrima. Mora biti takvog unutrašnjeg promjera da odgovara lumenu krvne žile u koju će biti ugrađen, a i vanjskih dimenzija da se u određenu krvnu žilu može ugraditi. Građen je od materijala kojeg ljudsko tijelo neće odbaciti  kao strano tijelo, već će ga prihvatiti.

Formiranje aterosklerotskih plakova

U slučaju indikacije, a to je u prvom redu sumnja na anginu pektoris ili u slučaju svježeg infarkta srčanog mišića, neophodna je ocjena prohodnosti arterija koje hrane srčani mišić.

Arterijska hipertenzija: Kako kontrolirati visoki tlak?

Kako bi se došlo kateterom do arterije srca, ulazi se u arteriju femoralis (bedrenu arteriju), pa kroz aortu (najveću arteriju u tijelu) sve do njenog izlaska iz srca (iz lijeve klijetke). Na samom izlasku iz srca aorta daje dvije grane – desnu i lijevu koronarnu arteriju – koje idu po površini srca i okružuju ga poput krune (zato se i zovu koronarne arterije). Obje koronarne arterije se granaju po površini srca, a sitniji ogranci zaranjaju u srčani mišić da ga opskrbe kisikom i hranjivim tvarima.

Koronarne arterije i njihove grane (veće i manje) podložne su aterosklerotskim promjenama, što u konačnici znači njihovo suženje. Aterosklerotski plakovi se formiraju u lumenu krvnih žila i kompromitiraju protok krvi, čak do potpunog začepljenja krvne žile i prestanka protoka krvi. To rezultira infarktom srčanog mišića, odnosno odumiranjem dijelova srčanog mišića koje je sada začepljena arterija snabdijevala krvlju.

Za nastanak aterosklerotskih plakova postoje rizični čimbenici:

  • povećana razina kolesterola i triglicerida u krvi,
  • visoki krvni tlak, šećerna bolest (pogotovo loše regulirana),
  • pušenje,
  • debljina,
  • sjedilački način života.

PCI – perkutana koronarna intervencija

Prije ere stentova radila se je koronarografija (uštrcavanje kontrasta uvedenim kateterom u jednu, pa u drugu koronarnu arteriju) da se vidi ima li značajnih suženja koja zahtijevaju intervenciju.

Intervencija se radi na mjestu suženja krvne žile za 75% i više. Nakon koronarografije, koja je dijagnostička metoda, po potrebi bi se u istom aktu učinila dilatacija (širenje) suženih dijelova krvnih žila pomoću balon katetera. Ta je intervencija poznata kao PCI (eng. Percutaneous coronary intervention), odnosno perkutana koronarna intervencija. Dakle, riječ je istovremeno i o dijagnostičkoj i o terapijskoj metodi.

Dilatacija arterija srca radi se balonom koji se napuše na vršku katetera s više atmosfera nego što je napuhana automobilska guma. Tako taj kateter ima veliku snagu, pa aterosklerotske plakove utisne u stijenku krvne žile, a žila postaje potpuno prohodna za protok krvi. lako napuhani balon na vršku katetera ima veliku snagu, on je limitiran u svojoj rastezljivosti kako ne bi rastrgao krvnu žilu.

No, čak i uz primjenu antiagregacijske terapije koja bi se provela nakon PCI-a, arterije su se relativno brzo ponovno sužavale i začepljivale. Stoga je primjena stentova izazvala pravu revoluciju u terapiji koronarne bolesti.

Postavljanje stenta

Stent se nakon dilatacije koronarne krvne žile postavlja na bivše mjesto suženja. S vremenom ga s unutrašnje strane preraste glatki unutrašnji sloj krvne žile, tako da ostane ugrađen u stijenku krvne žile, sprečavajući njeno ponovno začepljenje.

U novije vrijeme postoje i „stentovi s lijekom“; riječ je zapravo o citostatiku koji usporava eventualno novo začepljenje stenta i duže ga održava prohodnim. Može se u jednom aktu ugrađivati više stentova u jednu ili u obje koronarne arterije.

stent

Danas se preferira dolazak do koronarnih arterija preko arterije podlaktice (arterije radialis) jer je praktičnija nego arterija u preponi. Naime, nakon intervencije je potrebna višesatna kompresija na mjestu ulaska katetera u arteriju s ciljem sprečavanja krvarenja, a to je na ruci kudikamo lakše provedivo. Nakon ugradnje stenta potrebna je medikamentozna antiagregacijska terapija u trajanju od godinu dana, a nakon ugradnje više stentova i doživotna. Time se sprječava sljepljivanje trombocita (krvnih pločica) na mjesto ugradnje stenta, kako ga ugrušak ne bi začepio.

Oporavak nakon PCI-a i ugradnje stenta ovisi o indikaciji za ugradnju stenta. Ako je riječ o ugradnji stenta nakon infarkta srčanog mišića, tada dužinu hospitalizacije diktira opće stanje bolesnika, no sigurno je duže od hospitalizacije nakon angine pektoris i intervencije bez infarkta, kada boravak u bolnici traje tek nekoliko dana.

Gdje se sve stentovi mogu ugraditi

Stentovi se ne ugrađuju samo u koronarne krvne žile. U slučaju suženja krvnih žila u ekstremitetima (najčešće u nogama) također se radi isti postupak, samo što je tada mjesto ulaska u arteriju femoralna (bedrena) arterija u odgovarajućoj preponi.

Isto tako se može učiniti PCI te ugrađivati stentove i u druge krvne žile, posebno često u karotidne arterije (arterije vrata) koje krvlju snabdijevaju glavu i mozak.

Primjenjuju se i u okluziji (začepljenju) aneurizmatskih proširenja krvnih žila (osobito u karotidnim arterijama) kako bi se spriječila mobilizacija krvnog ugruška iz aneurizme u mozak gdje bi se „zaglavio“ i izazvao moždani udar.

Stentovi se postavljaju i u sužene bubrežne arterije, gdje aterosklerotski plak sprječava normalan protok arterijske krvi do bubrega, a slabo prokrvljen bubreg uzrokuje porast krvnog tlaka. To je primjer gdje se medikamentima (antihipertenzivima) ne liječi povišen krvni tlak. Ugradnjom stenta normalizira se protok krvi kroz bubreg i krvni tlak se vraća na normalne vrijednosti.

Masnoca u krvi srce krvne zile

Zdravije srce i krvne žile: Kontrola masnoća u krvi ključna je za zdravlje

Povišene vrijednosti masnoća u krvi važan su čimbenik rizika za naše srce i krvne žile. Što o masnoćama i...

SAZNAJTE VIŠE

I ne samo u krvne žile, stentovi se postavljaju i na dobroćudna ili zloćudna suženja žučnih vodova sa svrhom da se osigura normalan protok žuči. Hrana (osobito masnija) pri prolasku iz želuca u tanko crijevo uzrokuje lučenje jednog hormona u dvanaesniku koji krvlju dođe do žučne vrećice, uzrokuje njenu kontrakciju i izlučivanje žuči u dvanaesnik. Žuč je emulgator masti („kao deterdžent je razbije“), pa je probavni enzimi dalje mogu razlagati da bi bila moguća njena apsorpcija u ostatku tankog crijeva.

Bez normalnog protoka žuči kroz žučni vod do dvanaesnika, osoba dobije neinfektivnu, opstruktivnu žuticu, stolica je masna i proljevasta, a zbog nakupljanja soli žučnih kiselina, javlja se nesnosan svrbež.

Eto, iako tako malen, taj stent ima veliki značaj za duži i kvalitetniji život, često i presudan.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button