Srce i krvne žile - 27. studenoga 2020.
AUTOR ČLANKA - Doc. dr. sc. Mislav Puljević, dr. med., spec. internist kardiolog, Klinika za bolesti srca i krvnih žila, KBC Zagreb

Sve što trebate znati o dubokoj venskoj trombozi

Duboka venska tromboza sama po sebi nije opasna ali može izazvati teške komplikacije kao što su plućna embolija ili kronična venska insuficijencija. Izuzetno je važno prepoznati simptome na vrijeme

duboka venska tromboza

Tromboza dubokih vena je začepljenje vena ugruškom. Ugrušak može djelomično ili u potpunosti začepiti venu. Ovisno o anatomiji, odnosno lokalizaciji, može doći do površinske venske tromboze ili, ako se je krvni ugrušak stvorio u dubokim venama, do duboke venske tromboze. Venska tromboza najčešće zahvaća donje ekstremitete i zdjelicu, no može zahvatiti i gornje ekstremitete ili, rjeđe, bilo koji drugi dio venskog sustava.

Čimbenici rizika

Za nastanak venske tromboze postoji više čimbenika rizika kao što su genetska predispozicija, poremećaji u mehanizmu zgrušavanja krvi, oštećenje unutarnjeg sloja stijenke krvne žile (npr. nakon endovaskularnog zahvata), korištenje oralne kontracepcije, dugotrajno mirovanje (bilo ležanje, sjedenje ili dugotrajno stajanje), dugotrajna putovanja, upalna stanja i infekcije, maligne bolesti, trauma, kirurški zahvati, kardiovaskularni incident, trudnoća i drugi.

Kako prepoznati duboku vensku trombozu?

Iako nerijetko bolesnik može biti i bez izraženih simptoma, u većini slučajeva bolesnici imaju edeme zahvaćenog ekstremiteta, bol, a ponekad i cijanozu (plavkasta boja kože). Često bolesnici osjećaju jaču bol pri podizanju stopala zahvaćene noge (Homanov znak).

Savjetuje se biti oprezan u prepoznavanju važnog simptoma šepanja nakon leta avionom, dulje vožnje automobilom ili ostalih načina dužih putovanja u sjedećem položaju. Šepanje i pozitivan Homanov znak nakon dužeg putovanja pobuđuje sumnju na duboku vensku trombozu. Prema literaturi, obično je uz putovanje kod navedenih bolesnika prisutan i neki drugi čimbenik rizika za duboku vensku trombozu.

Postavljanje dijagnoze

U dijagnostičke obrade za duboku vensku trombozu, uz neizbježnu i vrlo važnu anamnezu te klinički pregled, ubrajaju se i ultrazvučna pretraga vena (Color doppler ultrazvuk), određivanje D-dimera u krvi (koji imaju visoku negativnu prediktivnu vrijednost), flebografija i radionuklidne metode za prikaz vena. Ultrazvučna pretraga vena ima visoku osjetljivost i specifičnost te je zlatni standard dijagnosticiranja duboke venske tromboze.

Premda duboka venska tromboza sama po sebi nije opasna, ona može izazvati teške komplikacije kao što su plućna embolija (koja može završiti smrću) ili kronična venska insuficijencija. Stoga je važno na vrijeme prepoznati trombozu i pravovremeno započeti liječenje. Spomenimo i simptome plućne embolije, odnosno nedostatak zraka, hladno znojenje i nemir, bolove u prsima uz iznenadni ubrzani rad srca te sinkopu (iznenadni, kratkotrajni gubitak svijesti).

Liječenje „razrjeđivanjem“ krvi

S obzirom na to da je duboka venska tromboza posljedica stvaranja ugruška u krvi, u liječenju tromboze primjenjuju se antikoagulantni lijekovi koji „smanjuju” zgrušavanje krvi, odnosno „razrjeđuju“ krv. Ti lijekovi su vrlo važni, ne samo da bi smanjili otok noge i stvoreni ugrušak, već da bi i smanjili daljnju progresiju bolesti i spriječili daljnje teške posljedice (prije svega po život opasnu plućnu emboliju). Zato je vrlo važno uzimati propisanu terapiju u točnoj dozi i trajanju.

Bolesnici s dubokom venskom trombozom obično se hospitaliziraju kako bi se hitno započela antikoagulantna terapija. Najprije se započinje terapija heparinskim injekcijama (nisko molekulski heparin), nakon kojih se postepeno uvodi peroralna terapija. Donedavno je peroralna terapija podrazumijevala tablete varfarina. Kod terapije varfarinom važno je pravilno regulirati dozu lijeka – ako se uzima preniska doza, lijek ne djeluje, a ako se uzima prevelika doza, lijek prejako djeluje te značajno povisuje mogućnost krvarenja. Doza se regulira prema protrombinskom vremenu (za koji je potrebno laboratorijsko vađenje krvi). Doza nije fiksna, budući da je jako ovisna o promjenama u prehrani i drugom, stoga je potrebno često reguliranje doze.

Posljednjih godina na tržištu su novi peroralni antikoagulansi koji djeluju kao inhibitori faktora X koagulacije. Njihova velika prednost je što se uzimaju u fiksnoj dozi koja se na početku prilagođava karakteristikama bolesnika te nije potrebna prilagodba prehrane niti je potrebno vađenje krvi i prilagođavanje doze lijeka.

Važno je spriječiti komplikacije

Kasna komplikacija duboke venske tromboze je posttrombotski sindrom koji nastaje zbog oštećenja zalistaka dubokih vena, a očituje se trajnim edemima potkoljenice, pojavom sekundarnih varikoziteta, oštećenjima kože (hipostazični dermatitis i ulkus). Učestalost nastanka posttrombotičkog sindroma značajno se smanjuje pravilnom upotrebom elastično-kompresivnih čarapa.

Plućna embolija: zašto nastaje, kako se prepoznaje

Ugrušak ili tromb stvoren u venama nogu može se otkinuti, krvlju doći do plućnih arterija te ih začepiti. Tko...

SAZNAJTE VIŠE

Budući da su česte komplikacije neliječene duboke venske tromboze (prije svega opasna plućna embolija) vrlo je važno, uočimo li simptome, odmah reagirati kako bi se na vrijeme učinila dijagnostička obrada i čim prije započelo liječenje.

Članak sponzoriran od tvrtke Pfizer Croatia d.o.o., Slavonska avenija 6, 10000 Zagreb

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button