Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiPalpitacije: bezazlen simptom ili znak ozbiljne bolesti?
Palpitacije su neugodan osjećaj preskakanja, ubrzanog ili nepravilnog rada srca koji može, ali ne mora upućivati na ozbiljno zdravstveno stanje. U tekstu donosimo najčešće uzroke, moguće dijagnoze i smjernice kada potražiti liječničku pomoć
Većinu vremena nismo ni svjesni, niti osjećamo rad srca. Dok smo mi zaokupljeni svojim poslom, svojim brigama ili svojim užicima i u javi i u snu, srce neprestano radi, kuca, pumpa krv u krvne žile. Palpitacije definiramo kao neugodan osjećaj snažnijeg, brzog ili nepravilnog rada srca. To stvara neugodan osjećaj u prsima.
Obično se javljaju pri mirovanju. Neke osobe su senzibilnije te osjete i najmanji poremećaj srčanog ritma, dok druge niti ne obraćaju pažnju, pa im se aritmije slučajno nađu na liječničkom pregledu.
Bol u prsima: kako razlikovati stabilnu i nestabilnu anginu pektoris?
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Što može dovesti do palpitacija?
Neke senzibilnije osobe pri mirovanju imaju osjećaj jačih otkucaja srca, premda tu nema nikakve aritmije niti bolesti srca. Njihova podsvijest i bojazan od bolesti srca i u normalnim otkucajima prepozna one jače.
Ekstrasistole
Stvarni razlog palpitacija su najčešće povremeni preskoci srca, odnosno ventrikularne ili supraventrikularne ekstrasistole. Ekstrasistole su preuranjeni otkucaji koji su porijeklom iz jedne od klijetki (zato se zovu ventrikularne), odnosno iz jedne od pretklijetki i zato se zovu supraventrikularne (supraventrikularne jer su pretklijetke iznad klijetki).
Liječnici na EKG-u (elektrokardiogramu) prepoznaju radi li se o ventrikularnim ili supraventrikularnim ekstrasistolama. Potreba za lijekovima će ovisiti o učestalosti ekstrasistola, a možda će biti dovoljne tek korekcije nekih životnih navika.
Tahikardije
Isto tako palpitacije mogu izazvati ventrikularne ili supraventrikularne paroksizmalne (iznenadne) tahikardije. Radi se o iznenadnom ubrzanju srca s porijeklom impulsa iz klijetke ili iz pretklijetke, a ne iz „pravog svjetionika“, iz sinusnog čvora u desnoj pretklijetki koji obično u mirovanju ima frekvenciju između 60 i 100/min. Ovo su ozbiljni poremećaji ritma, potencijalno opasni i treba ih liječiti.
Fibrilacija atrija
Poseban oblik poremećaja srčanog ritma je fibrilacija atrija, gdje zapravo više ni nema ritma, nego su otkucaji razbacani kao da ih je netko prosuo, nekad brži, nekad sporiji, ali uvijek nepravilnog vremenskog razmaka.
Riječ je o vrlo ozbiljnoj aritmiji, koju treba čim prije liječiti i ritam vratiti u normalan sinusni ritam. Najprije će se pokušati s lijekovima, a ako ne uspostavimo normalan ritam treba pokušati elektrokonverzijom (udarom istosmjernom električnom strujom). Ako ni to ne uspije, medikamentima će se barem usporiti frekvencija srca ispod 100 u minuti te će se dati antikoagulantna terapija (protiv zgrušavanja krvi u srcu); time se prevenira da ugrušak iz srca izazove moždani udar. Kada se situacija smiri, naknadno se danas izvodi kateterska izolacija plućnih vena (zaleđivanjem ili spaljivanjem se presijeku putevi širenja impulsa fibrilacije atrija u lijevoj pretklijetki) i najčešće se opet uspostavi sinus ritam.
Hipertireoza
Palpitacije može izazvati i pojačana funkcija štitnjače (hipertireoza) koja značajno ubrzava srčanu frekvenciju – osobno sam znao izmjeriti u mirovanju 140/min. I zaista su tu otkucaji srca snažni te izbace svu pristiglu krv u srce i zato je sistolički tlak visok, a zbog periferne vazodilatacije dijastolički tlak je nizak. Kada takvom bolesniku rukama obuhvatite podlakticu imate osjećaj da cijela podlaktica pulsira. Naravno da će tu bolesnik osjećati palpitacije. U starijih osoba hipertireoza zna izazvati i fibrilaciju atrija.
Fizički napor
Neke osobe se uplaše jer su osjetile da im pri naporu srce jako lupa i ubrzani su otkucaji. To je normalna reakcija na fizički napor. Kada tome ne bi bilo tako, to bi bilo kao da automobilu na uzbrdici pritišćete papučicu gasa, a auto ide sve sporije. Tada biste rekli da s motorom nešto nije u redu. Isto se može primijeniti i na srce.
Hrana i piće
Preobilan obrok hrane ili pića može zbog rastezanja želuca i podizanja ošita na kojem leži donja stjenka srca, uzrokovati ubrzanje frekvencije srca ili pojavu aritmije.
Konzumiranje većih količina alkoholnih pića, energetskih napitaka ili kave znaju izazvati palpitacije s poremećajima srčanog ritma. Alkohol i kava su lijepo cvijeće onome tko se zna s njima kititi. S vinom se i misa služi, od vina se po kanalima valjaju, sve ovisi o tome gdje netko sebi nađe mjeru. O drogama da i ne govorimo.
Anksioznost i stres
Anksioznost utječe na rad srca s mogućim ubrzanjem ili usporenjem srčane frekvencije te na poremećaj srčanog ritma. A stres naš svagdašnji? Tko zna sačuvati mir te u rekreativnom obliku tjelesne aktivnosti odgovoriti na stres, amortizirati ga, ima šansu za duži i kvalitetniji život.