Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiPosturalna ortostatska tahikardija: zašto možemo izgubiti svijest kod duljeg stajanja?
Dulje mirno stajanje može uzrokovati pad krvnog tlaka i ubrzan rad srca, a u težim slučajevima i gubitak svijesti. Isto se može dogoditi i u slučaju nekih bolesti te većeg krvarenja. O čemu je riječ?
Za normalno funkcioniranje srca potreban je optimalan volumen krvi i njen uredan protok od srca do perifernih organa te isto tako uredno vraćanje krvi u srce kako bi krug bio zatvoren.
Srce odrasle osobe u mirovanju ima 60 do 100 otkucaja u minuti. Kada je manje od 60 otkucaja u minuti to zovemo bradikardija, a kada ima više od 100 otkucaja u minuti to zovemo tahikardija. Broj otkucaja srca u minuti nazivamo i srčana frekvencija.
Što sve ubrzava rad srca
Uzbuđenje izaziva ubrzan rad srca, tahikardiju. To se postiže preko povećanja razine adrenalina u krvi, kojeg najvećim dijelom luči srž nadbubrežnih žlijezda. Adrenalin preko centra vodiča u desnoj pretklijetki srca (sinusnog čvora) podiže broj srčanih otkucaja. Zanimljivo je da na ostale (potencijalne) centre u pretklijetkama i u klijetkama adrenalin ne djeluje (ne povećava njihovu podražljivost) te ostaje dominantan centar koji je najbrži – on zapravo poništava sve pokušaje ostalih potencijalnih centara. Tako se izbjegava kaos u vođenju rada srca i moglo bi se reći „tu se zna tko je gazda“.
Trojac kojeg morate kontrolirati: znate li vaše vrijednosti šećera, masnoća i tlaka?
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
I fizički napor podiže srčanu frekvenciju na razinu tahikardije. Povećanje srčane frekvencije u zdrave osobe je proporcionalno fizičkom opterećenju. To se postiže dijelom preko povećanja razine adrenalina u krvi, a dijelom preko hipoksije (nedostatka kisika) u tijelu u količini koja je potrebna za metaboličke procese koje takav fizički rad zahtjeva.
Uloga krvnih žila u cirkulaciji
Krv kroz arterije „gura“ tlak koji srce stvori svojim izbačajem krvi te aorta koja djeluje kao organ i koja svojim elasticitetom podržava protok u vrijeme sistole (izbacivanja krvi iz srca) i u vrijeme dijastole (kada se venskom krvlju puni srce).
U venama nema tog tlaka koji će krv „pogurati“ prema srcu. Ali vene imaju zaliske koji ne dozvoljavaju da se krv vraća prema kapilarama, već uz pomoć mišića koji pri hodu ili radu rukama ili bilo kojoj mišićnoj kontrakciji na trupu, guraju krv prema sljedećem venskom zalisku, odnosno prema srcu. Tako se venska krv vrati u srce.
Pad tlaka i tahikardija zbog duljeg stajanja
U stojećem stavu gravitacijska sila vuče krv u donje dijelove tijela, tako da su krvne žile, osobito vene, prepunjene krvlju. To je nešto manje izraženo u gornjim dijelovima tijela (opet zbog sile teže).
Zbog sporijeg i oskudnijeg vraćanja krvi u srce i pada udarnog volumena srca (udarni volumen je količina krvi koja se izbaci u aortu jednim otkucajem srca) pri dužem mirnom stajanju dolazi i do pada krvnog tlaka (hipotenzije). Time neki vitalni organi (poput mozga) postaju slabije prokrvljeni, a sve to registriraju osjetna tjelešca na račvištu desne i lijeve karotidne arterije.
Desna i lijeva karotidna arterija nalaze se na vratu. Svaka od njih se grana na vanjsku granu, koja arterijskom krvlju snabdijeva lice i vanjski dio lubanje te unutarnju granu, koja arterijskom krvlju snabdijeva mozak (s još dvije vertebralne arterije koje ulaze u stražnji dio lubanjske šupljine). Svako od ovih račvišta ima svoje osjetno tjelešce koje utječe na regulaciju krvnog tlaka i pulsa.
Pad krvnog tlaka i slabija opskrba vitalnih organa tijela krvlju izaziva „alarm“ u smislu jakog lučenja adrenalina iz nadbubrežnih žlijezda i iz simpatičkih ganglija duž prednjeg dijela kralješnice s obje strane. Adrenalin podiže srčanu frekvenciju na razinu tahikardije. Prije nego što će osoba kolabirati i u sinkopi izgubiti svijest, javljaju se preznojavanje i tahikardija.
Dakle, radi se o padu tlaka i tahikardiji zbog dugotrajnog mirnog stajanja (ortostatskog položaja) zbog čega se i zove ortostatska tahikardija. Ako takva osoba ne prohoda i time ne aktivira „mišićnu pumpu“ koja će krv vratiti u srce ili ako ne legne, zaista će izgubiti svijest i pasti.
Dolazak u horizontalan položaj je „najbolji lijek“ za to zbivanje. U tom položaju krv će se ponovno vratiti u srce koje će ju izbaciti za sve organe (pa i mozak) i osobi će se brzo povratiti svijest, a rad srca će se vratiti na normalnu frekvenciju.
Bolesti koje mogu izazvati iste probleme
U nekih bolesti, primjerice kod dugotrajne i loše regulirane šećerne bolesti, javlja se polineuropatija, odnosno oštećenje simpatičkih i parasimpatičkih živaca. Ta autonomna polineuropatija zahvaća živce koji inerviraju unutrašnje organe (srce, probavne organe). Polineuropatske promjene zahvaćaju i druge živce, motorne i senzorne, po tijelu i ekstremitetima, dovodeći do gubitka osjeta i motoričkih oštećenja. Autonomna polineuropatija često izaziva i ortostatske probleme praćene padom tlaka u stojećem stavu i tahikardijom. Ako su problemi s ortostatskom hipotenzijom i tahikardijom jako izraženi, takvim osobama se preporučuje nošenje šireg steznika za trbuh i kompresivnih hlača kako bi se pospješila mobilizacija krvi iz nogu, trupa i iz trbušnih organa. Prevencija promjena na živčanom sustavu, a time i ortostatske hipertenzije i tahikardije u osoba sa šećernom bolešću je u trajnoj dobroj regulaciji glukoze u krvi.
Posturalna hipotenzija s tahikardijom javlja se i kod masivnog krvarenja. Budući da je značajno smanjen ukupni volumen krvi, hipotenzija i tahikardija zadržavaju se i u ležećem položaju. Nestaju tek s nadoknadom volumena (osobito nakon transfuzije krvi).