Uzroci niskog tlaka – trebamo li ga povećati, kada i kako?

Krvni tlak niži od 100/60 mmHg izmjeren više puta smatra se niskim tlakom ili hipotenzijom. Kada se kod osoba s niskim tlakom ne mogu otkriti uzroci, tada govorimo o primarnoj hipotenziji. Druga je vrsta niskog tlaka sekundarna hipotenzija. Nastaje kao posljedica drugih zdravstvenih tegoba u organizmu kao što su sepsa, krvarenje, infarkt, trovanje, alergije, teške opekline i dr.

Mnoge osobe pate od niskog tlaka, naročito žene. Osobe s niskim tlakom lako se umaraju, brzo gube snagu, nerijetko pate od glavobolja, povremeno i od nesvjestice, promjenjiva su raspoloženja, često imaju bolove u mišićima i bolje se osjećaju kada je vani hladno. Kod primarne hipotenzije naglasak je na mjerama prevencije koji su ujedno i oblik liječenja.

Osobe s niskim tlakom moraju svakodnevno unositi u organizam dovoljnu količinu vode (30 ml/kg tjelesne težine) te sol jer ona veže vodu i povećava volumen cirkulirajuće krvi.

Savjeti za osobe koje pate od hipotenzije

Preporučuje se spavati 8 sati jer su potrebe za snom u osoba s niskim tlakom veće nego kod drugih ljudi. Trebaju uzimati više lako probavljivih obroka, izbjegavati alkohol i vrućinu, zagušljive prostorije s puno ljudi te se trebaju baviti fizičkom aktivnošću. S kavom oprezno, ne više od dvije do tri šalice jer kava u početku podigne tlak, ali ga kasnije poput diuretika snižava.

Simptomi niskog tlaka

Najuobičajeniji simptomi niskog tlaka su vrtoglavica, zamagljen vid, nepravilan rad srca, umor i pospanost, kratkoća daha, povećana žeđ, blijeda koža i nesvjestica.

Ako je poznat uzrok hipotenzije, terapija se prilagođava uzrocima. Međutim, ako ne postoji specifična terapija ili je uzrok nejasan, za povećanje vrijednosti tlaka i ublažavanje tegoba mogu se preporučiti neke opće mjere ili lijekovi, a sve ovisno o dobi i općem zdravstvenom stanju.

Tako se, primjerice, može preporučiti više soli u hrani, uz češće preglede srca zbog mogućih neželjenih učinaka povećanja unosa soli. Poželjno je izbjegavati obilna jela, osobito bogata ugljikohidratima, unositi više manjih, raznovrsnih obroka (voće i povrće, peciva od integralnog brašna, ribu, piletinu i puretinu), piti više vode, te smanjiti unos alkohola, jer on pospješuje dehidraciju.

Obiteljsko naslijeđe, smanjena funkcija štitne žlijezde (hipotireoza), elektrolitski disbalans ili jednostavno vrući ljetni dani; neovisno o uzroku hipotenzija (nizak krvni tlak) može biti neugodno, a u ekstremnim situacijama i životno ugrožavajuće stanje.

Kako se manifestira nizak tlak?

Nizak tlak je češći među djecom i mlađim odraslim osobama, te sportašima (fizički napor snizuje tlak). Manifestira se kao omaglica, vrtoglavica, gubitak svijesti, umor, malaksalost, poremećaj sna, anksioznost, osjećaj slabosti, osjećaj gubitka ravnoteže i slično. Okidači niskog tlaka su naglo ustajanje, gubitak kilograma, vježbanje koje se provodi duže vremena, dehidracija, depresija, obilna krvarenja i drugo.

S obzirom da je za pad krvnog tlaka idealno vrijeme nakon (obilnog) obroka, ljudi koji boluju od hipotenzije svakako bi trebali izbjegavati unošenje većih količina hrane odjednom, a naročito obroke bogate ugljikohidratima. Preporučljivo je raspodijeliti obroke u više manjih, nakon obroka ili uz njega piti puno tekućine te pokoji kofeinski napitak.

Pazite na dovoljan unos vitamina i minerala

Kontinuiran i dovoljan unos vitamina i minerala dovest će organizam u ravnotežu te ublažiti simptome hipotenzije. Od posebne su važnosti vitamin C (važan za očuvanje funkcije krvnih žila), vitamin E (omogućuje optimalnu opskrbu tkiva kisikom) i vitamini B skupine. Neki od izvora bogatih tim vitaminom su meso, mlijeko, jaja, naranče, banane, avokado, brokula, grah, soja, suncokret i pšenične klice.

Iskustvo i studije pokazali su kako postoji i određeni broj biljaka koje mogu pomoći pri umjerenom podizanju krvnog tlaka, a to su npr. ginseng, đumbir, bademi  i grožđice.