Esencijalna hipertenzija: Tihi neprijatelj koji ne daje simptome
Esencijalna hipertenzija jedan je od najčešćih, ali i najpodcjenjenijih zdravstvenih problema današnjice. Povodom 17. svibnja, Svjetskog dana hipertenzije, važno je dodatno naglasiti važnost pravovremenog prepoznavanja i kontrole ove bolesti. Iako često ne uzrokuje nikakve simptome, dugoročno može dovesti do ozbiljnih oštećenja organa, zbog čega rana dijagnoza ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja.
- Što je esencijalna hipertenzija?
- Uzroci: Zašto nastaje esencijalna hipertenzija?
- Dijagnoza: Kako se otkriva esencijalna hipertenzija?
- Simptomi: Zašto je esencijalna hipertenzija opasna?
- Komplikacije: Kako esencijalna hipertenzija utječe na organe?
- Esencijalna hipertenzija i srce
- Esencijalna hipertenzija i mozak
- Esencijalna hipertenzija i bubrezi
- Esencijalna hipertenzija i oči
- Esencijalna hipertenzija i periferne arterije
- Kako spriječiti nastanak komplikacija povišenog krvnog tlaka?
- Liječenje: Kako se kontrolira esencijalna hipertenzija?
- Esencijalna hipertenzija zahtijeva stalnu kontrolu
Što je esencijalna hipertenzija?
Esencijalna hipertenzija (primarna hipertenzija) oblik je povišenog krvnog tlaka kod kojeg se ne može jasno utvrditi uzrok. Čini više od 90% svih slučajeva hipertenzije.
Povišenim krvnim tlakom danas se smatraju vrijednosti iznad 140/90 mmHg. Međutim, velik broj osoba ima tzv. visoko normalne vrijednosti (130–139/85–89 mmHg), koje također nose povećan rizik za razvoj komplikacija. Kod određenih skupina, poput osoba sa šećernom bolešću, ciljane vrijednosti su još niže.
Uzroci: Zašto nastaje esencijalna hipertenzija?
Iako točan uzrok nije poznat, razvoj esencijalne hipertenzije povezan je s kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika.
S godinama arterije postaju kruće, što dovodi do postupnog porasta krvnog tlaka. Sistolički tlak raste brže od dijastoličkog, čime se povećava razlika između njih. Na razvoj dodatno utječu način života, prehrana, stres i tjelesna aktivnost.
Dijagnoza: Kako se otkriva esencijalna hipertenzija?
Dijagnoza se ne postavlja na temelju jednog mjerenja. Potrebno je više mjerenja tijekom dana i kroz nekoliko dana kako bi se dobila realna slika vrijednosti krvnog tlaka.
Čest je i tzv. sindrom „bijele kute“, kada je tlak povišen u ordinaciji zbog stresa. Zato se preporučuje mjerenje kod kuće i vođenje dnevnika, a po potrebi i 24-satno mjerenje (Holter tlaka).
Iznimka su hitna stanja poput hipertenzivne krize, kada su vrijednosti izrazito visoke i zahtijevaju odmah liječenje.
Simptomi: Zašto je esencijalna hipertenzija opasna?
Esencijalna hipertenzija najčešće ne uzrokuje nikakve simptome. Upravo zbog toga mnogi ljudi godinama ne znaju da imaju povišen krvni tlak.
Tek kod vrlo visokih vrijednosti mogu se javiti simptomi poput blage glavobolje u zatiljku. U većini slučajeva bolest ostaje neprimijećena sve dok ne nastanu komplikacije, zbog čega se naziva „tihim neprijateljem“.
Komplikacije: Kako esencijalna hipertenzija utječe na organe?
Esencijalna hipertenzija i srce
Kada je krvni tlak povećan, srce mora većom snagom izbacivati krv u aortu, najveću arteriju u tijelu. Krv će poteći u aortu tek onda kada snagom srčanog mišića bude nadvladan tlak u aorti. Ako je krvni tlak povećan kroz duži vremenski period, srčani mišić postane zadebljan (hipertrofičan). Povišen krvni tlak, uz zadebljan srčani mišić (u odsustvu drugog razloga za zadebljanje stijenke srčanog mišića), naziva se hipertenzivna bolest srca.
Mikrovaskularna mreža u srčanom mišiću ne prati povećanje mišićne mase i takav zadebljan mišić je slabije snabdjeven krvlju. To dovodi do pojave angine pektoris (bolova u prsima uzrokovanim slabijom opskrbom krvlju) i do infarkta srčanog mišića. Ožiljci od infarkta (pa i onih malih – mikroinfarkta) s vremenom dovode do popuštanja srca kao pumpe i dolazi do dekompenzacije srca. U tom slučaju debeo, mikroskopski promijenjen srčani mišić, slabije izbacuje krv od normalnog srčanog mišića, koji je uz normalan krvni tlak, tanji i mikroskopski nepromijenjen (zdrav).
Esencijalna hipertenzija i mozak
Uz povišen krvni tlak moguća je ruptura arterije u mozgu s krvarenjem u moždanom tkivu, dolazi do takozvanog hemoragijskog moždanog udara. Povišen krvni tlak s ostalim rizičnim čimbenicima (povećane masnoće u krvi, pušenje, šećernu bolest, stres, pretilost, sedantan način života) dovodi do nastanka aterosklerotičnih plakova u moždanim arterijama pa i do njihovog potpunog začepljenja, što opet dovodi do takozvanog ishemijskog moždanog udara.
Esencijalna hipertenzija i bubrezi
Dugotrajno povišen tlak oštećuje bubrege i može dovesti do njihova zatajenja.
Esencijalna hipertenzija i oči
Oštećenje krvnih žila u mrežnici može uzrokovati probleme s vidom pa čak i sljepoću.
Esencijalna hipertenzija i periferne arterije
Povišen krvni tlak povećava rizik od loše cirkulacije u nogama, što u težim slučajevima može dovesti do gangrene i amputacija.
Kako spriječiti nastanak komplikacija povišenog krvnog tlaka?
Pravovremenom, ranom dijagnozom hipertenzije i njenim liječenjem, spriječit ćemo komplikacije povišenog krvnog tlaka. Zato su važni preventivni sistematski pregledi.
Liječenje: Kako se kontrolira esencijalna hipertenzija?
Liječenje započinje promjenom životnih navika:
- održavanje zdrave tjelesne težine
- redovita tjelesna aktivnost
- smanjen unos soli
- prestanak pušenja
Ako to nije dovoljno, uvode se lijekovi za snižavanje krvnog tlaka. Terapija se individualno prilagođava, a često je potrebna dugoročno ili doživotno.
Važno je redovito mjeriti tlak i pratiti njegove vrijednosti, uz redovite kontrole kod liječnika.
Esencijalna hipertenzija zahtijeva stalnu kontrolu
Esencijalna hipertenzija može dugo ostati neprimijećena, ali njezine posljedice mogu biti ozbiljne. Redovito mjerenje krvnog tlaka, zdrave životne navike i pravodobno liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija. Pravovremena briga o zdravlju omogućuje kvalitetniji i dulji život te značajno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.
