Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiPovišen krvni tlak u 30-ima i 40-ima: Novi trend s ozbiljnim posljedicama
Povišen krvni tlak više nije problem isključivo starije populacije, sve češće se dijagnosticira i kod osoba u 30-im i 40-im godinama života. Promjene životnog stila, prehrambenih navika i razine stresa dovele su do toga da hipertenzija postaje „tiha prijetnja“ i u mlađoj dobi.
Iako često prolazi bez izraženih simptoma, povišen krvni tlak može dugoročno ostaviti ozbiljne posljedice na zdravlje, zbog čega je važno na vrijeme ga prepoznati i držati pod kontrolom.
Što je povišen krvni tlak i kada postaje problem?
Arterijska hipertenzija, odnosno povišen krvni tlak, jedan je od glavnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti i smrtnost u razvijenim zemljama. Granica povišenog krvnog tlaka tijekom godina se mijenjala jer je utvrđeno da i blago povišene vrijednosti mogu negativno utjecati na zdravlje i životni vijek.
Danas se povišen krvni tlak definira kao vrijednost viša od 140/90 mmHg. Velik broj ljudi ima takozvane visoko normalne vrijednosti (130–139/85–89 mmHg), a upravo iz te skupine često se razvijaju komplikacije povišenog krvnog tlaka. Kod pojedinih skupina bolesnika, poput osoba sa šećernom bolešću, ciljane vrijednosti su još niže, oko 120/80 mmHg.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Uzroci povišenog krvnog tlaka
U više od 90% slučajeva uzrok povišenog krvnog tlaka nije poznat i tada govorimo o primarnoj ili esencijalnoj hipertenziji, na koju utječe i genetska predispozicija. Manji broj slučajeva odnosi se na sekundarnu hipertenziju, koja je posljedica drugih bolesti.
S vremenom arterije postaju kruće, te se s dobi tlak povisuje. Međutim, danas se hipertenzija sve češće javlja i u mlađoj dobi, što upućuje na snažan utjecaj okolišnih i životnih čimbenika.
Zašto se povišen krvni tlak javlja sve ranije?
Iako se građa čovjeka nije značajno promijenila, način života jest. Nekada je svakodnevica uključivala više kretanja i fizičkog rada, dok je danas obilježena sjedilačkim načinom života.
Glavni razlozi ranije pojave hipertenzije uključuju prekomjeran unos hrane, lošu kvalitetu prehrane, pretilost i nedostatak tjelesne aktivnosti. Sve češće se konzumira brza hrana bogata mastima i solju, kao i zaslađena pića, što negativno utječe na krvne žile i potiče porast krvnog tlaka.
Dodatni problem predstavlja i smanjena fizička aktivnost. Djeca i mladi danas provode velik dio vremena pred ekranima, često i do nekoliko sati dnevno, što zamjenjuje kretanje i sport. Takav način života doprinosi razvoju pretilosti i metaboličkih poremećaja.
Stres također igra važnu ulogu. Nedostatak sna, pritisak obaveza i stalna izloženost digitalnim sadržajima povećavaju razinu napetosti, što može dodatno povisiti krvni tlak.
Kako se postavlja dijagnoza?
Kao što jedna lastavica ne čini proljeće, tako se ni s jednim mjerenjem krvnog tlaka ne postavlja dijagnoza hipertenzije. Potrebno je više mjerenja tijekom dana (s najmanjim razmakom između dva mjerenja od 2 minute), pa i tijekom nekoliko dana, jer ne zaboravimo da zna biti izražen i sindrom „bijele kute“. Naime, bolesnik u ordinaciji nije u svojim kućnim uvjetima i na nove uvjete reagira trenutnim povećanjem krvnog tlaka. Zato je korisno voditi dnevnik mjerenja kod kuće ili koristiti 24-satno mjerenje tlaka (Holter), koje daje realniji uvid u stanje.
Uobičajeno je da se povišen krvni tlak pojavljuje kod osoba u dobi iznad 50 godina, no u posljednje vrijeme pojavljuje se i znatno ranije, u 40-im, pa i 30-im godinama života.
Posljedice povišenog krvnog tlaka
Povišen krvni tlak u mlađoj dobi posebno je zabrinjavajući jer dugotrajna izloženost povišenim vrijednostima povećava rizik od razvoja komplikacija.
Najčešće su pogođeni:
Srce: povišen krvni tlak dovodi do zadebljanja srčanog mišića koji je slabije opskrbljen krvlju te dovodi do aterosklerotskih promjena na koronarnim krvnim žilama s mogućim infarktom srčanog mišića, s popuštanjem srca kao pumpe i s mogućim brzim smrtnim ishodom.
Vrat i glava: Aterosklerotske promjene na krvnim žilama vrata i glave s mogućim moždanim udarom.
Oči: Promjene na sitnim krvnim žilama očne pozadine s mogućom sljepoćom.
Bubrezi: Promjene na krvnim žilama bubrega uzrokuju još jače povećanje krvnog tlaka, te moguće zatajenje bubrega.
Noge: Aterosklerotske promjene na krvnim žilama nogu, pogotovo kod pretilih osoba sa šećernom bolešću, s mogućom pojavom gangrene i amputacijama nogu.
Zbog svega navedenog, povišen krvni tlak često se naziva „tihim ubojicom“ jer može dugo biti bez simptoma, a istovremeno oštećivati organizam.
Kako smanjiti rizik?
Iako genetski čimbenici igraju određenu ulogu, na velik broj uzroka moguće je utjecati promjenom životnih navika. Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne mase i smanjenje stresa ključni su koraci u prevenciji i kontroli hipertenzije.
Važno je i redovito kontrolirati krvni tlak, osobito ako postoje rizični čimbenici ili obiteljska sklonost.
Vrijeme je za promjenu navika
Često su to osobe jače uhranjene, crvene u licu, na oko pucaju od zdravlja, a zapravo im puca zdravlje. Povišen krvni tlak više nije bolest starije dobi, već sve češće pogađa mlađe generacije. Upravo zato važno je na vrijeme prepoznati rizične čimbenike i poduzeti korake koji mogu spriječiti razvoj ozbiljnih komplikacija.
Promjene životnog stila, iako ponekad zahtjevne, mogu imati značajan utjecaj na zdravlje i kvalitetu života. Kontrolom krvnog tlaka ne štitimo samo srce i krvne žile, već i cjelokupno zdravlje organizma te povećavamo šanse za dug i kvalitetan život bez komplikacija.
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.