Dijabetes: utjecaj na začeće, trudnoću i bebu

Šećerna bolest ili dijabetes metabolički je poremećaj koji ima višestruke uzročne čimbenike. Glavno obilježje svih oblika šećerne bolesti je stanje kronično povišenih razina glikemije u sklopu poremećaja metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina, sa zajedničkom poveznicom oštećenja u lučenju ili perifernom djelovanju hormona inzulina, ključnog regulatora metabolizma glukoze.

Dijabetes u trudnoći

U kontekstu trudnoće, šećernu bolest možemo podijeliti u dvije velike skupine: pregestacijski i gestacijski dijabetes.

Pregestacijski dijabetes odnosi se na trudnice kod kojih je i prije trudnoće poznata šećerna bolest tipa 1 ili tipa 2. Gestacijski dijabetes je oblik šećerne bolesti koji se otkriva tijekom trudnoće, nešto češće u drugoj polovici trudnoće.

Pregestacijski dijabetes

Kod već ranije ustanovljene šećerne bolesti tipa 1 ili tipa 2, definitivno je potreban pojačani nadzor uz češće kontrole tijekom čitave trudnoće.

Trudnoća već sama po sebi nosi određene rizike pogoršanja glukoregulacije. Dobra kontrola šećerne bolesti jedna je i od ključnih pretpostavki začeća te urednog tijeka kako rane, tako i kasnije trudnoće.

Kod tipa 1 šećerne bolesti značajnih promjena u terapiji ne bi trebalo biti, osim nešto manjih korekcija doze u okviru intenzivirane inzulinske terapije.

Kod tipa 2 šećerne bolesti uz koji se puno češće od komorbiditeta javlja i debljina, nerijetko su potrebne i značajne terapijske korekcije. Naime, od svih lijekova registriranih za šećernu bolest tipa 2, trenutno su za trudnoću pogodni jedino inzulini te, relativno odnedavno, i metformini.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Stoga se je, po saznanju o trudnoći, važno čim prije javiti svom dijabetologu zbog dogovora i savjetovanja oko nužnih promjena u terapiji. Dodatno, u kontekstu i planiranja trudnoće, nije nimalo suvišno savjetovati se sa svojim dijabetologom o koracima koje bi trebalo poduzeti i prije same dijabetološke kontrole.

Gestacijski dijabetes

Definicija gestacijskog dijabetesa već je široko uvriježena i označava povišene vrijednosti glikemije natašte iznad 5.3 mmol/L te ako se u testu opterećenja glukozom (eng. oral glucose tolerance test – OGTT) izmjere povišene vrijednosti glikemije – iznad 10.0 mmol/L nakon jednog sata od opterećenja sa 75 grama otopine glukoze te ako vrijednosti glikemije iznose iznad 8.5 mmol/L dva sata nakon opterećenja otopinom glukoze.

Iako prevladava percepcija među širom populacijom da je trudnički ili gestacijski dijabetes stanje i/ili bolest relativno novijeg datuma, prvi slučaj gestacijskog dijabetesa opisan je još 1824. godine u knjizi „De diabete mellito, graviditatis symptomate”, autora Heinricha Gottlieb Bennewitza.

Zbog svojeg uglavnom asimptomatskog javljanja, nemoguće je dati točnu procjenu učestalosti i pojavnosti gestacijskog dijabetesa. Procijenjena učestalost (prevalencija) gestacijskog dijabetesa kreće se između 3 i 8%, uz različitu distribuciju učestalosti ovisno o dobi trudnoće, pridruženoj pretilosti te etničkoj pripadnosti. Pritom je neizostavni podatak da prema široko prihvaćenoj HAPO studiji učestalost gestacijskog dijabetesa seže i do 17,8%, što bi slobodno prevedeno značilo da svaka peta do šesta trudnica boluje od gestacijskog dijabetesa.

Najznačajniji rizični čimbenik trudnoće

Neovisno o tome koji bi od navedenih podataka bio najbliže stvarnom stanju u općoj populaciji, gestacijski dijabetes se time svrstava među najznačajnije rizične čimbenike trudnoće, pa i šire ako se uzme u obzir i razdoblje planiranja trudnoće u kontekstu sve učestalije problematike neplodnosti te nakon trudnoće, u kontekstu realnog rizika razvijanja tipa 2 šećerne bolesti.

Tijekom planiranja trudnoće sve češće se u svakodnevnoj praksi susreće problem debljine, nerijetko popraćen funkcionalnim poremećajima štitnjače (Hashimotov tireoiditis s posljedičnom hipotireozom), kao i sindrom policističnih jajnika, pri čemu svaki čimbenik pojedinačno čini sam proces začeća otežanim.

Veća učestalost gestacijskog dijabetesa zabilježena je:

• kod trudnica koje su se kasnije odlučile za trudnoću (starije od 25 godina),
• uz pridruženu pretilost i od ranije poznat sindrom policističnih jajnika,
• uz anamnestički podatak o šećernoj bolesti tipa 2 u obitelji te
• uz prethodno manifestirani gestacijski dijabetes.

Zbog djelovanja cirkulirajućih hormona posteljice, prvenstveno kortizola i progesterona, početkom druge polovice trudnoće pojačava se djelovanje u smjeru inzulinske rezistencije, stoga se gestacijski dijabetes češće otkriva u kasnijem tijeku trudnoće.

Rizici gestacijskog dijabetesa

Neovisno o tome kada se je pojavio, gestacijski dijabetes povezan je s nizom rizika koji mogu nepovoljno utjecati na tijek trudnoće.

• U ranoj trudnoći veća je vjerojatnost spontanog pobačaja i pojave niza prirođenih malformacija više organa i organskih sustava.
• Kasnije tijekom trudnoće povećava se vjerojatnost povišenog krvnog tlaka u trudnoći, preeklampsije i/ili eklampsije, fetalne makrosomije što označava porođajnu težinu djeteta iznad 4100 grama.
• Povećan je rizik prijevremenog poroda, mrtvorođenog djeteta, veća je mogućnost ozljede djeteta tijekom poroda, kao i ozljeda u području porođajnog kanala majke.
• Gestacijski dijabetes i nakon trudnoće predstavlja rizični čimbenik za pojavu i šećerne bolesti tipa 2, a rizik progresivno raste s vremenom i u izravnoj je ovisnosti o više ili manje izraženoj debljini kao jednom od ključnih komorbiditeta. 

Aktivne mjere liječenja gestacijskog dijabetesa

S obzirom na to da se trudnoću opterećenu gestacijskim dijabetesom opravdano smatra rizičnom trudnoćom, nužno je provoditi i aktivne mjere liječenja.

Po pitanju prehrane nužno je:

• reducirati unos ugljikohidrata do maksimalno 45 do 50%,
• povećati unos bjelančevina (do 20%),
• paziti na umjeren unos masnoća s udjelom između 30 do 35%,
• držati se preporučenog sveukupnog kalorijskog unosa oko 1800 kcal.
• Svakako je nužno izbjegavati unos jednostavnih i rafiniranih šećera, a pojačati unos prehrambenih namirnica s niskim glikemijskim indeksom.

Ako tijek trudnoće s ginekološko-opstetričke strane protječe uredno, svakako je nužno provoditi redovitu aerobnu tjelesnu aktivnost do pola sata dnevno. Ako se naknadnim praćenjem ne postignu zadovoljavajuće kontrolne vrijednosti glikemije u GUP profilu, na raspolaganju su nam i lijekovi poput metformina i inzulina.

Trudnoća i porod

Pripremite se za najljepših 9 mjeseci života uz 7 savjeta o zdravoj trudnoći

Kada planira trudnoću, svaka žena želi biti maksimalno spremna za to najljepše razdoblje u životu. U vrijeme priprema za...

Zaključno

Šećerna bolest ili dijabetes u svim oblicima manifestacije čini trudnoću rizičnom. Kod preegzistentne šećerne bolesti pristup u liječenju se čini utoliko jednostavnijim s obzirom na liječenje koje je izvjesno vrijeme u tijeku i u kontekstu već provedene edukacije o šećernoj bolesti i terapijskim mogućnostima.

Dodatni izazov u svakodnevnoj praksi predstavlja liječenje gestacijskog dijabetesa s obzirom na relativno minimalan udio manifestiranih nekih od više ili manje specifičnih simptoma ili znakova koje inače pripisujemo šećernoj bolesti.

S obzirom na učestalost pojavnosti gestacijskog dijabetesa koji seže do skoro 18% trudničke populacije, nužno je osnažiti prevencijski pristup i provoditi aktivno liječenje s ciljem sve šire obuhvaćenosti trudničke populacije. Kod većine je dovoljno promijeniti pristup prehrani uz redovito provođenje tjelovježbe, a pojačani nadzor i češće kontrole potrebne su kod primjene lijekova poput inzulina i/ili metformina. 

Dodatne stručne savjete potražite u Poliklinici Perić-Staničić. 

PODIJELI