Zdravlje > Probava

Polipi žučnog mjehura: Uzroci, simptomi i liječenje

Polipi žučnog mjehura čest su nalaz na ultrazvučnom pregledu abdomena, najčešće otkriven slučajno tijekom obrade drugih tegoba. U većini slučajeva ne uzrokuju simptome i ne zahtijevaju liječenje. Ipak, određeni polipi mogu predstavljati povećan rizik za razvoj karcinoma žučnog mjehura, zbog čega je važno pravilno procijeniti njihovu veličinu, izgled i čimbenike rizika bolesnika.

Polipi žučnog mjehura
PREGLED SADRŽAJA
  1. Što su polipi žučnog mjehura?
  2. Zašto nastaju polipi?
  3. Koji su simptomi?
  4. Kako se postavlja dijagnoza?
  5. Koji polipi nose povećan rizik malignosti?
  6. Kako se liječe polipi žučnog mjehura?
  7. Praćenje
  8. Operativno liječenje
  9. Zaključak
  10. Pitanja pacijenata
  11. Može li se ultrazvukom sa sigurnošću razlikovati benigni od malignog polipa?
  12. Je li svaki polip veći od 10 mm karcinom?
  13. Mogu li prehrana ili lijekovi smanjiti polip?
  14. Je li polip isto što i kamenac u žučnom mjehuru?
  15. Može li polip nestati sam od sebe?

Što su polipi žučnog mjehura?

Polipi žučnog mjehura predstavljaju izrasline stijenke žučnog mjehura u njegovom lumenu. Riječ je o heterogenoj skupini promjena koje se prema građi mogu podijeliti na neneoplastične (benigne) i neoplastične (tumorske) lezije.

Neneoplastični polipi čine približno 90 % svih slučajeva. Najčešći su kolesterolski polipi, koji nastaju nakupljanjem kolesterola i lipidima opterećenih makrofaga u sluznici žučnog mjehura. Obično su mali, multipli i imaju zanemariv maligni potencijal.

Rjeđe se nalaze upalni polipi povezani s kroničnim upalnim promjenama žučnog mjehura te hiperplastične promjene sluznice.

Neoplastične lezije prvenstveno uključuju adenome. Adenomi predstavljaju benigne epitelne tumore sluznice, ali za razliku od kolesterolskih polipa imaju potencijal razvoja prema karcinomu, osobito ako su veći i pokazuju displastične promjene. Rijetko se može raditi o ranom karcinomu žučnog mjehura koji se ultrazvučno može prikazivati poput polipa.

Žučni kamenci: Uzroci, simptomi i opcije liječenja

Zašto nastaju polipi?

Točan uzrok nastanka polipa nije uvijek poznat.

Kolesterolski polipi povezani su s poremećajem metabolizma kolesterola i njegovim nakupljanjem u stijenci žučnog mjehura. Veća učestalost opisana je kod osoba s metaboličkim poremećajima, pretilošću i povišenim vrijednostima lipida u krvi.

Upalni polipi mogu nastati kao posljedica kronične upale žučnog mjehura, dok adenomatozni polipi nastaju proliferacijom žljezdanih stanica sluznice.

Koji su simptomi?

Većina polipa ne uzrokuje nikakve simptome te se otkriva slučajno tijekom ultrazvučnog pregleda abdomena.

Kada su simptomi prisutni, oni su najčešće nespecifični i mogu uključivati:

  • nelagodu ili tupu bol ispod desnog rebrenog luka
  • osjećaj težine ili punoće nakon obroka
  • nadutost
  • mučninu
  • probavne smetnje nakon masnijih obroka

Važno je naglasiti da su navedene tegobe često posljedica drugih bolesti probavnog sustava te mali polipi rijetko predstavljaju njihov stvarni uzrok.

Kako se postavlja dijagnoza?

Osnovna dijagnostička metoda je ultrazvuk abdomena.

Polipi se prikazuju kao nepokretne tvorbe pričvršćene uz stijenku žučnog mjehura. Za razliku od žučnih kamenaca, ne pomiču se promjenom položaja tijela i ne stvaraju akustičnu sjenu.

Iako je ultrazvuk vrlo koristan, ponekad nije moguće sa sigurnošću razlikovati kolesterolski polip od adenoma ili ranog karcinoma. U takvim slučajevima mogu se koristiti dodatne metode poput endoskopskog ultrazvuka (EUS), kompjutorizirane tomografije (CT) ili magnetske rezonancije (MR). U većine bolesnika ultrazvučni nalaz ipak je dovoljan za donošenje odluke o praćenju ili liječenju, dok su dodatne slikovne metode potrebne samo u odabranim slučajevima.

Koji polipi nose povećan rizik malignosti?

Najvažniji čimbenik procjene rizika jest veličina polipa, ali ona nije jedini kriterij.

Prema aktualnim europskim smjernicama (ESGE, ESGAR, EAES, EFISDS), povećan rizik od zloćudne bolesti povezan je s:

  • veličinom polipa od 10 mm ili više
  • dobi iznad 60 godina
  • primarnim sklerozirajućim kolangitisom (PSC)
  • sesilnim polipom (polipom široke baze)
  • fokalnim zadebljanjem stijenke žučnog mjehura većim od 4 mm
  • rastom polipa tijekom praćenja

Važno je naglasiti da prag od 10 mm nije apsolutan. Primjerice, polip veličine 7–9 mm kod osobe starije od 60 godina ili bolesnika s PSC-om može biti razlog za kirurško liječenje unatoč manjoj veličini.

Polipi žučnog mjehura

Kako se liječe polipi žučnog mjehura?

Liječenje ovisi o veličini polipa i prisutnosti čimbenika rizika.

Praćenje

Kod polipa veličine 6–9 mm bez dodatnih čimbenika rizika preporučuju se kontrolni ultrazvučni pregledi nakon 6 mjeseci, 1 godine i 2 godine. Ako tijekom tog razdoblja polip ostaje stabilne veličine, daljnje praćenje najčešće nije potrebno.

Kod polipa veličine do 5 mm bez rizičnih obilježja rutinsko praćenje uglavnom se ne preporučuje jer je rizik malignosti iznimno malen.

Operativno liječenje

Kirurško uklanjanje žučnog mjehura (kolecistektomija) preporučuje se:

  • kod svih polipa veličine 10 mm ili više
  • kod polipa veličine 6–9 mm uz prisutnost čimbenika povećanog rizika
  • kod povećanja veličine polipa za 2 mm ili više tijekom praćenja, osobito ako ukupna veličina dosegne 10 mm ili se istodobno razviju drugi čimbenici rizika
  • kod simptomatskih bolesnika kada se procijeni da su tegobe povezane sa žučnim mjehurom

Danas se zahvat najčešće izvodi laparoskopski.

Zaključak

Polipi žučnog mjehura čest su nalaz u svakodnevnoj kliničkoj praksi i u najvećem broju slučajeva predstavljaju benigne promjene bez ozbiljnog zdravstvenog značaja. Ipak, određene karakteristike poput veće veličine, široke baze, rasta tijekom vremena ili prisutnosti primarnog sklerozirajućeg kolangitisa povećavaju rizik maligne preobrazbe.

Većina polipa žučnog mjehura ne zahtijeva operaciju, ali pravilna procjena njihove veličine, morfologije i čimbenika rizika ključna je za rano prepoznavanje rijetkih lezija koje mogu imati maligni potencijal. Individualizirani pristup, u skladu s važećim stručnim smjernicama, omogućuje izbjegavanje nepotrebnih operacija uz istodobno pravodobno liječenje bolesnika s povećanim rizikom.

Pitanja pacijenata

Može li se ultrazvukom sa sigurnošću razlikovati benigni od malignog polipa?

Ne uvijek. Ultrazvuk je izvrsna metoda probira, ali u pojedinim slučajevima potrebna je dodatna obrada ili kirurško uklanjanje žučnog mjehura radi konačne patohistološke analize.

Je li svaki polip veći od 10 mm karcinom?

Nije. Većina ni tih polipa neće biti maligna, ali je rizik značajno veći nego kod manjih lezija, zbog čega se najčešće preporučuje operativno liječenje.

Mogu li prehrana ili lijekovi smanjiti polip?

Trenutno ne postoje lijekovi niti posebna prehrana kojima se može dokazano ukloniti polip žučnog mjehura. Najvažnije je pridržavati se preporučenih kontrola.

Je li polip isto što i kamenac u žučnom mjehuru?

Nije. Kamenac nastaje taloženjem sastojaka žuči i može se pomicati unutar žučnog mjehura, dok je polip izraslina pričvršćena za njegovu stijenku.

Može li polip nestati sam od sebe?

Manji kolesterolski polipi ponekad mogu promijeniti veličinu ili se više ne prikazivati na kontrolnom ultrazvuku, no većina ostaje stabilna tijekom godina.

 

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.