Zdravlje > Obiteljsko zdravlje

Masna jetra: Simptomi, uzroci i prehrana koja može pomoći

Masna jetra jedna je od najčešćih bolesti jetre današnjice, a njezina učestalost posljednjih desetljeća značajno raste. Procjenjuje se da pogađa velik dio odrasle populacije, ponajprije zbog porasta pretilosti, šećerne bolesti tipa 2 i sjedilačkog načina života. Iako se često smatra bezazlenim nalazom na ultrazvuku, masna jetra može s vremenom dovesti do ozbiljnih komplikacija ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme.

Masna jetra
PREGLED SADRŽAJA
  1. Što je masna jetra?
  2. Kako prepoznati masnu jetru?
  3. Tko ima povećan rizik za razvoj masne jetre?
  4. Kako se postavlja dijagnoza?
  5. Kako se liječi masna jetra?
  6. Prehrana kod masne jetre: što jesti, a što izbjegavati?
  7. Može li se masna jetra spriječiti?
  8. Zaključno

Što je masna jetra?

Masna jetra ili steatoza jetre označava prekomjerno nakupljanje masti u jetrenim stanicama. Kada mast čini više od pet posto težine jetre, govori se o masnoj bolesti jetre. Danas se najčešće susreće nealkoholna masna bolest jetre, koja nije posljedica pretjeranog unosa alkohola, već je povezana s metaboličkim poremećajima poput pretilosti, dijabetesa tipa 2 i povišenih masnoća u krvi.

Kod većine oboljelih bolest dugo ostaje stabilna i ne uzrokuje značajne tegobe. Međutim, kod dijela bolesnika može doći do razvoja upale jetre, stvaranja ožiljnog tkiva (fibroze) i naposljetku ciroze, odnosno trajnog oštećenja jetre.

Zdravlje jetre počinje na tanjuru: 5 najboljih i 5 najgorih namirnica

Kako prepoznati masnu jetru?

Masna jetra često ne uzrokuje simptome, osobito u ranim stadijima bolesti. Upravo zbog toga mnogi bolesnici za nju saznaju slučajno tijekom sistematskog pregleda ili ultrazvučne pretrage abdomena.

Kada se simptomi pojave, najčešće uključuju:

  • umor i manjak energije
  • osjećaj nelagode ili pritiska ispod desnog rebrenog luka
  • opću slabost
  • smanjenu koncentraciju
  • osjećaj nadutosti

U uznapredovalim stadijima bolesti mogu se razviti simptomi ozbiljnijeg oštećenja jetre poput žutice, oticanja nogu ili nakupljanja tekućine u trbušnoj šupljini.

Tko ima povećan rizik za razvoj masne jetre?

Najveći rizik imaju osobe koje boluju od metaboličkog sindroma ili imaju nezdrave životne navike.

Čimbenici koji povećavaju rizik uključuju:

  • prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost
  • dijabetes tipa 2
  • povišene trigliceride i kolesterol
  • povišen krvni tlak
  • sjedilački način života
  • prehranu bogatu jednostavnim šećerima i zasićenim mastima
  • prekomjernu konzumaciju alkohola

Iako se najčešće javlja kod osoba s viškom kilograma, masna jetra može se razviti i kod osoba normalne tjelesne mase, osobito ako imaju poremećaje metabolizma ili genetsku predispoziciju.

Kako se postavlja dijagnoza?

Masna jetra često se otkriva slučajno tijekom laboratorijskih pretraga ili ultrazvučnog pregleda abdomena. Povišene vrijednosti jetrenih enzima mogu upućivati na oštećenje jetre, no same po sebi nisu dovoljne za postavljanje dijagnoze.

Ultrazvuk abdomena najčešća je slikovna metoda kojom se može prikazati povećana količina masti u jetri. U pojedinim slučajevima liječnik može preporučiti dodatne pretrage poput elastografije kojom se procjenjuje stupanj fibroze, odnosno ožiljnih promjena jetrenog tkiva.

Kako se liječi masna jetra?

Trenutačno ne postoji lijek koji može u potpunosti izliječiti masnu jetru. Temelj liječenja čine promjene životnih navika kojima se smanjuje nakupljanje masti u jetri i sprječava napredovanje bolesti, dok je od 2025. godine dostupan i lijek za uznapredovale oblike bolesti uz fibrozu.

Najvažnija mjera je postupni gubitak tjelesne težine kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću. Gubitak od 5 do 10 posto početne tjelesne mase može značajno smanjiti količinu masti u jetri i poboljšati njezinu funkciju.

Osim regulacije tjelesne težine, važnu ulogu imaju:

  • redovita tjelesna aktivnost
  • kontrola šećerne bolesti
  • regulacija povišenih masnoća u krvi
  • održavanje normalnog krvnog tlaka
  • smanjenje ili potpuno izbjegavanje alkohola

Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja. Redovita tjelovježba poboljšava osjetljivost organizma na inzulin te doprinosi smanjenju masnih naslaga u jetri.

Prehrana kod masne jetre: što jesti, a što izbjegavati?

Prehrana je jedan od najvažnijih čimbenika u liječenju masne jetre. Najviše dokaza o povoljnom učinku ima mediteranska prehrana koja se temelji na unosu svježih i minimalno prerađenih namirnica.

Preporučuje se češće konzumirati:

  • povrće i salate
  • mahunarke
  • integralne žitarice
  • ribu, osobito plavu ribu
  • maslinovo ulje
  • orašaste plodove
  • nemasne izvore proteina poput piletine i puretine

S druge strane, poželjno je ograničiti unos:

  • zaslađenih gaziranih pića
  • slatkiša i industrijskih grickalica
  • bijelog kruha i pekarskih proizvoda
  • pržene hrane
  • procesiranog mesa poput salama i kobasica
  • alkohola

Masna jetra

Može li se masna jetra spriječiti?

Masna jetra jedna je od kroničnih bolesti na koju životne navike imaju velik utjecaj. Održavanje zdrave tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana mogu značajno smanjiti rizik od njezina razvoja.

Preporučuje se svakodnevno kretanje, uravnotežena prehrana bogata povrćem, voćem i cjelovitim žitaricama te redovita kontrola šećera i masnoća u krvi. Važno je i ograničiti unos alkohola te redovito obavljati preventivne zdravstvene preglede.

Zaključno

Masna jetra često ne uzrokuje simptome, no to ne znači da je bezazlena. Ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput fibroze i ciroze jetre. Srećom, u velikom broju slučajeva promjene životnih navika mogu zaustaviti napredovanje bolesti i poboljšati zdravlje jetre. Pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i održavanje zdrave tjelesne težine i dalje su najvažniji saveznici u prevenciji i liječenju masne jetre.

 

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.