Crijevne viroze i trovanja hranom: Što je najčešći uzrok tijekom ljetnih mjeseci?

Može se raditi o virusnim gastroenteritisima, bakterijskim crijevnim infekcijama, ali i alimentarnim intoksikacijama uzrokovanim toksinima koji su već prisutni u hrani u trenutku konzumacije. Često ih nije lako razlikovati samo na temelju simptoma, ali određeni obrasci ipak pomažu u orijentaciji.

Klinička slika najčešće uključuje proljev, mučninu, povraćanje, grčevite bolove u trbuhu i opću slabost. Kod dijela bolesnika prisutni su i febrilitet te izraženiji znakovi dehidracije.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Što je češće ljeti – viroze, bakterijske infekcije ili trovanja hranom?

Virusni gastroenteritisi, osobito norovirus, češći su tijekom zimskih mjeseci. Svejedno, virusne infekcije ostaju vrlo česte i ljeti, osobito u kolektivima i turističkim smještajima. Dovoljno je malo lošija higijena ruku ili zajednička površina da se infekcija brzo proširi među više osoba.

Ono što se značajno povećava ljeti jest udio bakterijskih infekcija i alimentarnog trovanja. Razlog je jednostavan: hrana se lakše kontaminira i brže kvari na višim temperaturama, pogotovo ako stoji izvan hladnjaka dulje nego što bi trebala.

Najčešći bakterijski uzročnici su Salmonella, Campylobacter te određeni enteropatogeni sojevi Escherichia coli. Paralelno s njima, važnu ulogu imaju i toksini koje proizvode bakterije poput Staphylococcus aureus i Bacillus cereus. U tim slučajevima klinička slika često dolazi vrlo brzo, ponekad već nekoliko sati nakon obroka.

Tipične rizične situacije su sasvim životne: roštilj koji stoji na stolu satima, kremasti kolači koji nisu bili u hladnjaku, riža “od jučer”, majoneza koja je ostala na toplom ili morski plodovi koji nisu adekvatno čuvani ili pripremljeni. To su scenariji koje gotovo svako ljeto viđamo u liječničkim ordinacijama.

Kako razlikovati virusnu infekciju od trovanja hranom ili bakterijske infekcije?

Razlikovanje u praksi često nije jednostavno jer se simptomi preklapaju. Ipak, određeni obrasci mogu biti orijentacijski.

Virusni gastroenteritisi obično imaju postupniji početak, unutar 1–2 dana od kontakta, s kombinacijom vodenastog proljeva, mučnine i povraćanja. Često se javljaju i u više članova obitelji, gotovo istovremeno.

Trovanja hranom uzrokovana toksinima znaju biti dramatičnija u startu – pacijenti često opisuju da su tegobe krenule odjednom. Povraćanje je često izraženije od proljeva, a temperatura izostaje.

Kod invazivnih bakterijskih infekcija, koje su rjeđe, ali klinički značajnije, češće vidimo visoku temperaturu, jače abdominalne bolove i ponekad krv u stolici.

Alarmantni simptomi poput krvi u stolici, izražene dehidracije, nemogućnosti unosa tekućine ili perzistiranja tegoba dulje od nekoliko dana zahtijevaju liječnički pregled.

Dehidracija – ono što se najčešće podcijeni

Bez obzira na uzrok, najveći klinički problem ostaje gubitak tekućine i elektrolita. Ponekad se već nakon kratkog vremena mogu razviti hipotenzija, tahikardija, omaglice i izražena slabost. Stariji bolesnici i djeca brzo mogu razviti ozbiljniju kliničku sliku s komplikacijama.

Kod male djece i starijih osoba znakovi dehidracije mogu uključivati pospanost, suha usta i smanjeno mokrenje.

Osnovna je terapija u većini slučajeva vrlo jednostavna, ali često zanemarena – oralna rehidracija. S oralnom rehidracijom važno je započeti što ranije, još prije javljanja liječniku.

Ako oralna rehidracijska otopina nije dostupna, može se pripremiti jednostavna kućna otopina:

• 1 litra prokuhane i ohlađene vode
• 6 ravnih čajnih žličica šećera
• pola čajne žličice soli

Preporučuje se uzimati u manjim, čestim gutljajima.

Kod djece, starijih osoba i bolesnika sa značajnijom dehidracijom prednost ipak imaju gotove oralne rehidracijske otopine iz ljekarne zbog preciznijeg sastava elektrolita i glukoze.

Voćni sokovi i gazirana pića nisu idealni za rehidraciju jer mogu dodatno pogoršati proljev zbog visokog udjela šećera.

Kada antibiotici imaju smisla?

Antibiotici su u ovoj skupini bolesti iznimka. Većina slučajeva je virusna ili posredovana toksinima, ne zahtijeva antibiotsku terapiju i prolazi spontano kroz nekoliko dana uz adekvatnu hidraciju i simptomatske mjere.

Antibiotska terapija razmatra se kod teških bakterijskih infekcija, visoke temperature, krvavih proljeva ili imunokompromitiranih bolesnika. U nekim specifičnim situacijama antibiotici mogu čak i pogoršati klinički tijek, što se u praksi ne smije zaboraviti.

Kako smanjiti rizik tijekom ljeta?

Većina preventivnih mjera zapravo je vrlo jednostavna i svodi se na nekoliko osnovnih pravila: hranu ne ostavljati satima na toplini, pravilno čuvati lako kvarljive namirnice, dobro termički obraditi meso i jaja te inzistirati na higijeni ruku. Na putovanjima pomaže biranje sigurne vode, izbjegavanje leda nepoznatog porijekla i oprez s hranom koja je dugo stajala izvan hladnjaka. Higijena ruku prije pripreme i konzumacije hrane ostaje jedna od najvažnijih mjera.

Obiteljsko zdravlje

Divertikuloza: Uzroci, simptomi i liječnje bolesti crijeva

Najčešća pitanja pacijenata

Kako se pravilno rehidrirati i što jesti tijekom akutne crijevne infekcije?

Najvažnije je nadoknaditi tekućinu i elektrolite. Idealne su oralne rehidracijske otopine, u malim, čestim gutljajima.

Prehrana treba biti jednostavna: riža, banana, tost, dvopek, krumpir, lagane juhe. Masna i začinjena hrana, alkohol i mliječni proizvodi u akutnoj fazi često samo produljuju simptome.

Kada trebam potražiti liječnika?

Ako se jave krv u stolici, visoka temperatura, jaki bolovi u trbuhu, znakovi dehidracije, nemogućnost uzimanja tekućine ili ako simptomi ne idu prema boljem kroz nekoliko dana.

Pomažu li probiotici?

Probiotici mogu skratiti trajanje simptoma kod nekih bolesnika, osobito nakon antibiotika ili kod blažih virusnih infekcija, ali ne zamjenjuju osnovnu rehidracijsku terapiju.

Smiju li se uzimati lijekovi protiv proljeva?

Loperamid može biti koristan kod blažih, nekompliciranih proljeva, ali se ne preporučuje kod febriliteta, krvave stolice ili sumnje na invazivnu bakterijsku infekciju.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI