Zašto nastaje bol u gornjem dijelu trbuha?

Mehanizam nastanka boli u gornjem dijelu trbuha

Bol nastaje aktivacijom nociceptora, odnosno živčanih završetaka osjetljivih na upalu, rastezanje, ishemiju ili kemijske podražaje. U gornjem probavnom sustavu razlikujemo:

• Visceralnu bol– tupa, difuzna, teško lokalizirana, često povezana s rastezanjem šupljih organa, upalom ili poremećajem motiliteta. Može biti praćena vegetativnim simptomima poput mučnine ili preznojavanja.
• Somatsku bol– oštra, jasno lokalizirana, nastaje nadražajem potrbušnice (parijetalnog peritoneuma) i obično je praćena lokalnom osjetljivošću i obrambenom napetošću trbušne stijenke.
• Prenesena bol, koja nastaje zbog konvergencije visceralnih i somatskih živčanih putova u leđnoj moždini. Primjerice, bilijarna bol može se širiti u desno rame, a pankreatična bol prema leđima.

Visceralna bol najčešće prethodi somatskoj boli tijekom progresije bolesti. U kliničkoj procjeni potrebno je anamnestički razlučiti karakter boli, trajanje, intenzitet, širenje (npr. prema leđima ili ramenu), povezanost s obrocima, vrstom hrane i položajem tijela.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Najčešći uzroci

Bolesti želuca i dvanaesnika

Gastritis i peptički ulkus među najčešćim su uzrocima epigastrične boli. Najčešće nastaju zbog infekcije bakterijom Helicobacter pylori ili dugotrajne primjene nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID).

Bol je tipično žareća ili probadajuća, ponekad praćena mučninom, podrigivanjem i osjećajem rane sitosti. Kod duodenalnog ulkusa bol se češće javlja natašte i smiruje nakon obroka, dok kod želučanog ulkusa može biti izraženija nakon jela, iako navedeno nije uvijek pravilo. Neliječeni ulkusi mogu dovesti do komplikacija poput krvarenja ili perforacije, što zahtijeva hitno liječenje.

Gastroezofagealna refluksna bolest

Gastroezofagealna refluksna bolest nastaje zbog insuficijencije donjeg ezofagealnog sfinktera, što omogućuje povrat želučanog sadržaja u jednjak. Osim žgaravice, bolesnici mogu osjećati nelagodu u epigastriju ili retrosternalnu bol.

Tegobe se pojačavaju nakon obilnih obroka, u ležećem položaju ili pri saginjanju. Dugotrajni refluks može dovesti do ezofagitisa, striktura jednjaka i povećanog rizika od malignih promjena jednjaka.

Bolesti žučnog mjehura i žučnih vodova

Kolelitijaza je čest uzrok boli u gornjem desnom kvadrantu abdomena. Bilijarna kolika manifestira se naglom, intenzivnom boli koja se može širiti prema desnom ramenu ili leđima, najčešće nakon masnog obroka. U slučaju opstrukcije žučnih vodova može nastati kolangitis, dok akutni kolecistitis uzrokuje stalnu bol praćenu povišenom temperaturom, mučninom i općom slabošću.

Bolesti gušterače

Akutni pankreatitis očituje se snažnom, kontinuiranom epigastričnom boli koja se širi prema leđima i često je praćena mučninom i povraćanjem. Najčešći uzroci su žučni kamenci i konzumacija alkohola. Stanje zahtijeva bolničko liječenje zbog mogućih ozbiljnih komplikacija poput nekroze gušterače ili sistemskog upalnog odgovora sa zahvaćanjem drugih organskih sustava.

Funkcionalna dispepsija

Kod dijela bolesnika tegobe perzistiraju unatoč urednim laboratorijskim, endoskopskim i radiološkim nalazima. U patofiziologiji važnu ulogu ima poremećaj osi crijevo–mozak, uz promjene motiliteta i visceralnu preosjetljivost.

Simptomi uključuju ranu sitost, nadutost, epigastričnu bol ili žarenje, bez dokaza strukturne bolesti. Iako nije riječ o organskoj patologiji, simptomi mogu značajno narušiti kvalitetu života.

Ostali uzroci i diferencijalna dijagnoza

Epigastrična bol može biti povezana i s bolestima jetre, metaboličkim poremećajima te kardiovaskularnim stanjima. Osim gastroduodenalnih i bilijarnih bolesti, postprandijalna bol može biti posljedica mezenterične ishemije (tzv. abdominalne angine). Nastaje zbog aterosklerotskog suženja mezenteričnih arterija, pri čemu povećane metaboličke potrebe crijeva nakon obroka dovode do ishemijske boli. Tipično se javlja 15–30 minuta nakon jela, praćena je strahom od uzimanja hrane i posljedičnim gubitkom tjelesne mase, osobito kod starijih bolesnika s vaskularnim rizičnim čimbenicima.

Infarkt miokarda može se manifestirati atipično, kao bol u gornjem dijelu trbuha bez tipične retrosternalne boli, osobito kod starijih bolesnika, žena i osoba sa šećernom bolešću. Bol u gornjem dijelu trbuha može biti prisutna i kod nekih plućnih bolesti (npr. bazalne pneumonije) ili metaboličkih poremećaja (rjeđe, ali primjerice dijabetička ketoacidoza). Stoga je uvijek potrebna šira klinička procjena.

Kada je potrebna hitna obrada?

Hitan liječnički pregled potreban je kod:

• iznenadne, vrlo jake boli u epigastriju ili prsištu
• povraćanja krvi
• crne, katranaste stolice
• neobjašnjivog gubitka tjelesne mase
• žutice
• boli praćene preznojavanjem, zaduhom ili pritiskom u prsima
• perzistentnog povraćanja ili znakova dehidracije

Dijagnostički pristup

Temelj obrade čine detaljna anamneza i fizikalni pregled. Laboratorijske pretrage uključuju kompletnu krvnu sliku, upalne parametre, jetrene enzime, amilazu i lipazu te analizu urina.

Ultrazvuk abdomena često je prva slikovna metoda, dok ezofagogastroduodenoskopija omogućuje izravan pregled sluznice jednjaka, želuca i dvanaesnika te uzimanje biopsija u slučaju potrebe. Kompjutorizirana tomografija ili magnetska rezonancija koriste se prema kliničkoj indikaciji.

 

Liječenje i prevencija

Terapija ovisi o uzroku bolesti: inhibitori protonske pumpe primjenjuju se kod ulkusne bolesti i refluksnog ezofagitisa, u slučaju pozitivnog nalaza na H. pylori provodi se eradikacija. Kod simptomatske kolelitijaze potrebno je učiniti kolecistektomiju, dok akutni pankreatitis i kolangitis zahtijevaju bolničko liječenje.

Prevencija uključuje uravnoteženu prehranu, ograničenje unosa alkohola, prestanak pušenja, održavanje primjerene tjelesne mase te kontroliranu primjenu NSAID-a. Pravodobna dijagnostika i adekvatno liječenje značajno smanjuju rizik komplikacija.

Obiteljsko zdravlje

Sindrom iritabilnog crijeva ne ugrožava život, ali ga otežava

Zbog stresa i opterećenja često nas stegne u trbuhu, no tu poznatu nervozu ipak treba razlikovati od sindroma iritabilnog...

Najčešća pitanja pacijenata

Kako razlikovati funkcionalnu bol od organske bolesti?

Funkcionalna bol obično nije praćena alarmantnim simptomima ni objektivnim nalazima. Organske bolesti pokazuju laboratorijske, endoskopske ili slikovne promjene te karakterističan klinički obrazac.

Koliko je važna povezanost boli s obrokom?

Vrijeme pojave boli može biti važan dijagnostički pokazatelj. Bol natašte može upućivati na duodenalni ulkus, bol nakon obroka na želučane ili bilijarne bolesti, a postprandijalna bol može biti i znak mezenterične ishemije.

Jesu li lijekovi protiv bolova sigurni kod bolova u želucu?

Nesteroidni protuupalni lijekovi mogu oštetiti sluznicu želuca i pogoršati simptome, osobito kod dugotrajne primjene ili u starijih bolesnika. Njihovu primjenu treba ograničiti ili provoditi uz zaštitu želučane sluznice prema preporuci liječnika.

Može li stres uzrokovati bol u gornjem dijelu trbuha?

Psihološki stres može utjecati na motilitet probavnog sustava, pojačati visceralnu preosjetljivost i pogoršati simptome funkcionalne dispepsije ili refluksne bolesti.

Kada je potrebno učiniti gastroskopiju?

Gastroskopija se preporučuje kod alarmantnih simptoma (tzv. red flag znakova – anemija, gubitak težine, disfagija, krvarenje), noćnih bolova u trbuhu, dugotrajnih tegoba ili nedovoljnog odgovora na empirijsku terapiju.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI