Otrovne životinje u našoj blizini: Što učiniti nakon uboda ili ugriza

Boravak u prirodi je ljekovit, no on također podrazumijeva ulazak na „tuđi“ teritorij čije stanovnike moramo poznavati. Nalazimo se u okruženju mnogobrojnih životinjskih vrsta od kojih nisu sve posve bezopasne, a njihovi ubodi ili ugrizi mogu imati i teške posljedice, posebno ako smo alergični na njihov otrov.

Zmijski ugrizi: strogo mirovanje

Na našem području živi 14 vrsta zmija, od kojih su samo dvije otrovnice, poskok i riđovka. Iako je poskok nešto otrovniji od riđovke, obje su zmije manje otrovne od, primjerice, afričkih ili azijskih zmija otrovnica, te je njihov ugriz rijetko smrtonosan.

Zmijski ugriz uglavnom izaziva strah, bez obzira radi li se o otrovnoj ili neotrovnoj zmiji, uz autonomne simptome koje je teško razlikovati od simptoma uzrokovanih otrovom (npr. mučnina, povraćanje, tahikardija, proljev i znojenje).

Ako zmija nije otrovnica, ranu treba obilno isprati vodom, namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem. Treba provjeriti kada je osoba posljednji put cijepljena protiv tetanusa – ako je prošlo više od 5 godina, potrebno je docjepljivanje.

Kod sumnje na zmiju otrovnicu, osoba mora strogo mirovati, odnosno treba izbjegavati i najmanji pokret, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana, treba imobilizirati. Odmah pozovite hitnu pomoć kako biste dobili precizne upute.

Ne preporučuju se pokušaji isisavanja otrova na mjestu ugriza. Podvezivanje iznad ugrizne rane također se ne preporučuje i ne primjenjuje se jer može dovesti do komplikacija. Eventualnu kompresiju izvode posebno educirani zdravstveni djelatnici u izvanrednim slučajevima.

Protuotrov se dobiva ubrizgavanjem otrova konjima, ovcama ili kozama, te potom uzimanjem životinjske krvi i odvajanjem specifičnih protutijela za zmijski otrov. Protuotrov se ubrizgava u venu osobe koju je ugrizla zmija te se daje isključivo u bolničkim uvjetima i to samo kada je strogo indiciran. Naime, i taj antiserum može izazvati ozbiljne, pa čak i po život opasne reakcije.

Otrovne ribe: vruća voda pomaže

Kupači, posebno na pješčanim plažama, moraju biti oprezni kada je riječ o ribi pauku na čiju otrovnu bodlju možemo nagaziti. U Jadranu živi i više otrovnih riba, no većinom u dubokom moru, a pod najvećim rizikom od uboda su ribari.

Ubod otrovnih riba koje susrećemo u Jadranu prate otekline, crvenilo, vrtoglavica i nepodnošljiva bol. U težim slučajevima ubodi mogu uzrokovati probleme sa srcem. Budući da su svi riblji otrovi termolabilni, što znači da ih visoka temperatura uništava, kao prva pomoć se preporučuje da se ubodeno mjesto što prije uroni u toplu vodu zagrijanu do temperature koja se može izdržati i držati uronjeno 30 do 60 minuta. Kako bi posljedice bile čim blaže, važno je ubodenoj osobi na vrijeme pružiti prvu pomoć i ubodeno mjesto nastaviti liječiti.

„Domaći“ škorpioni najopasniji za djecu

Ubod škorpiona na koje možemo naići u Hrvatskoj za ljude nije opasan, a najčešće ga se po toksičnosti uspoređuje s ubodom ose. Od uboda našeg škorpiona odrasla osoba nije u životnoj opasnosti, dok dijete svakako treba odvesti liječniku.

U većini slučajeva na mjestu uboda nastane kvržica koja svrbi, a okolno se područje zacrveni. Mjesto uboda može se hladiti ledom, a mogu se primijeniti i analgetici. Neke su osobe osjetljivije na otrov te ih može zahvatiti opća mučnina uz povraćanje i hladan znoj.

Stršljeni opasni zbog alergijskih reakcija

Ubod stršljena ne predstavlja opasnost za čovjekovo zdravlje, osim kod onih osoba koje su alergične na njegov otrov, za njih ubod stršljena može biti smrtonosan.

Nakon uboda dolazi do stvaranja otekline, crvenila i osjećaja svraba na oštećenom dijelu kože. Mali ubod može proći već za pola sata ili sat vremena, ali ako je osoba posebno osjetljiva na njegov otrov, može oteći čitava ruka, noga ili drugi dio tijela na kojemu se nalazi ubod.

Mjesto uboda potrebno je odmah isprati čistom vodom i sapunom kako bi se izbjegao nastanak infekcije. Također, preporučuje se nanijeti sredstvo za dezinfekciju u obliku antiseptičkog spreja. Kako bi se smanjila oteklina, preporučuje se na ranu stavljati hladne obloge svakih nekoliko sati. Kod jakih uboda liječnik će prepisati antihistaminike i lokalne kortikosteroide koji se uzimaju za vrijeme trajanja otekline.