Alergije - 14. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - prim. dr. sc. Sanja Popović-Grle

Preosjetljivost epidemijskih razmjera: najčešće alergije suvremenog čovjeka

Alergije predstavljaju pogrešnu i preburno usmjerenu reakciju našeg imunosnog sustava na neku tvar, a u posljednje vrijeme poprimaju prave epidemijske razmjere

epidemija alergija

Zašto se javljaju alergije i zašto neke osobe tako burno reagiraju na neki alergen, znanstvenici još nisu otkrili, ali pretpostavljaju da se razlog jednim dijelom krije u promjenama okoliša i načinu življenja.

Alergija je pogrešno usmjerena imunosna reakcija (obrambena zaštitna reakcija organizma na strane tvari), kad organizam neprimjereno jako reagira na supstancije na koje ne bi trebao reagirati, pa je zovemo preosjetljivošću. Zbog čega se javlja preosjetljivost organizma, koja danas ima epidemijske razmjere kako u svijetu, tako i u nas, medicinska znanost ne može do kraja objasniti. Jednim dijelom odgovorne su promjene u okolišu i načinu življenja.

Aktualna je „higijenska hipoteza” o nastanku alergija, prema kojoj u suvremenom načinu življenja, zbog pretjerane čistoće, imamo smanjenu izloženost mikroorganizmima, uključujući i bakterije i parazite

Zašto se javljaju alergije?

Aktualna je „higijenska hipoteza” o nastanku alergija, prema kojoj u suvremenom načinu življenja, zbog pretjerane čistoće, imamo smanjenu izloženost mikroorganizmima, uključujući i bakterije i parazite. Naš imunosni sustav nema priliku „odraditi” uobičajene imunosne reakcije protiv „uljeza”, bakterija, pa pronalazi „krive” neprijatelje, alergene, prema kojima usmjerava svoje imunosne reakcije. Budući da naš imunosni sustav ima nepogrešivu memoriju, a alergijski sustav je njegova podvrsta, kad se jednom razvije preosjetljivost na neku tvar, pri svakom sljedećem susretu s njom organizam ponavlja istu alergijsku reakciju.

Osim toga, zagađenost okoliša i zrak zasićen tvarima koje nastaju izgaranjem dizelskih goriva doprinose da alergeni postanu agresivniji i lakše prodiru kroz sluznicu dišnog sustava u organizam. No, ne mijenja se samo vanjski okoliš nego i unutrašnji okoliš, u kojem ljudi provode sve više vremena. Povećava se izloženost prašinskim grinjama, plijesni, dimu cigareta, vlazi, a zbog smanjenog prirodnog prozračivanja prostorija dodatno se pogoršava kvaliteta zraka koji se udiše. U takvom mikrookolišu boravi se satima, bez dovoljnog i poželjnog kretanja na čistom zraku.

Alergije mogu zahvatiti sve organske sustave

Svi organski sustavi našeg tijela koji su u neposrednom kontaktu s vanjskim svijetom mogu reagirati alergijski. To su ponajprije dišni sustav u koji se zajedno sa zrakom unose velike količine stranih tvari, kroz nos u pluća. Zatim je to koža, kao omotač našeg tijela i granica između unutarnjeg miljea organizma i vanjskog okoliša. Tu spada i probavni sustav u koji hranom dolaze strane tvari te su u izravnom dodiru sa sluznicom želuca i crijeva te ostalim probavnim organima.

Ako se alergen unese direktno u krv (primjerice, injekcijom nekog lijeka, kao što su analgetici za stomatološke zahvate, posebice lidokain, ili anestetici za kirurške zahvate te antibiotici za liječenje teških upala ili sepse, najčešće penicilin), može nastati dramatična, po život opasna alergijska reakcija – anafilaktički šok.

Anafilaktički šok – životno opasna alergijska reakcija

Anafilaktički šok sistemska je reakcija cijelog tijela, gdje se unutar nekoliko minuta (od nekoliko sekundi do 30 minuta od ulaska inkriminiranog alergena u organizam) javi osip, crvenilo i svrbež kože, uglavnom tipa urtikarije (koprivnjače). Također, nastaje proširenje krvnih žila s oticanjem (edemom) potkožnog tkiva, najčešće usnica, ili područja oko očiju, a ponekad i ždrijela i larinksa (glasnica), što uzrokuje gušenje. Vazodilatacija (proširenje krvožilja) može uzrokovati i pad arterijskog krvnog tlaka. Često su pridružene gastroenterološke smetnje poput mučnine, povraćanja, grčeva u trbuhu i proljeva. Upravo hipotenzija (pad tlaka) i edem larinksa (glasnica) najopasnije su posljedice anafilaktičkog šoka, te ponekad mogu, ako se ne primijene terapijske mjere, završiti smrću.

Izuzetno, neki nutritivni alergeni, iz hrane, mogu uzrokovati anafilaktičke reakcije. Najopasnije su reakcije uglavnom u djece, i najčešće na kikiriki

Izuzetno, neki nutritivni alergeni, iz hrane, mogu uzrokovati anafilaktičke reakcije. Najopasnije su reakcije uglavnom u djece, i najčešće na kikiriki. Kikiriki ima križnu reakciju sa sojom, a dodatni je problem što se on, u malim količinama, stavlja u brojne industrijski obrađene namirnice, poput čokolade, grickalica za djecu itd., a ponekad to na namirnici nije spomenuto. Prema regulativi Europske unije, na deklaraciji svih prehrambenih proizvoda moraju biti detaljno navedeni svi sastojci, uključujući i njihovu količinu.

Liječenje anafilaktičkog šoka

Liječenje anafilaktičkog šoka treba biti momentalno, daju se ozbiljni lijekovi, prvo oni koji stišću krvne žile, poput adrenalina, potom oni koji smanjuju alergijsku reakciju, poput antihistaminika i kortikosteroida, a potom se apliciraju i ostali lijekovi, ovisno o tome koja se komplikacija dogodila – kada postoji gušenje daju se inhalacije beta2-agonista brzog djelovanja (salbutamol), a u drastičnim situacijama treba se primijeniti kirurško liječenje u specijaliziranim ustanovama, poput traheotomije i/ili mehaničke ventilacije.

>>Osim antihistaminika, odnosno lijekova za liječenje alergija, saveznici pri ublažavanju neugodnih simptoma stižu nam iz prirode.<<

Ponekad gušenje nije posljedica anafilaktičkog šoka, nego hereditarnog angioedema, nasljedne bolesti koja se često javlja u više članova jedne obitelji. U posljednje vrijeme ova se bolest učinkovito liječi lijekom koji pripada skupini bioloških, pametnih lijekova, a primjenjuje se u bolnicama, kod bolesnika u kojih se dokaže ova rijetka bolest.

Koji sve alergeni postoje?

Nutritivni alergeni (molekule hrane) ne moraju uzrokovati samo dramatične tegobe. Najčešće su alergijske reakcije na jaja i mlijeko, koje uglavnom uzrokuju mučninu, povraćanje i proljev, česta je preosjetljivost na školjke i rakove, moguća je na brašno, meso itd. Bolesnici često imaju tegobe peckanja u ustima ili svrbeža nepca, što se zove oralnim alergijskim sindromom, nakon uzimanja jabuke, trešnje, breskve ili lubenice, ali te simptome ne uzrokuje alergija na hranu, nego preosjetljivost na neki inhalacijski alergen. Naime, dio molekula alergena u jabuci identičan je molekulu u peludi breze, glavnom uzročniku preosjetljivosti na pelud stabala.

Bolesnici često imaju tegobe peckanja u ustima ili svrbeža nepca nakon uzimanja jabuke, trešnje, breskve ili lubenice, ali te simptome ne uzrokuje alergija na hranu, nego preosjetljivost na neki inhalacijski alergen

Pelud stabala pojavljuje se u zraku već početkom veljače, ovisno o klimatskim osobitostima zime, i lebdi zrakom do polovice lipnja. Prvo se javlja pelud lijeske i johe, u ožujku i travnju već spomenute breze, te četinjača (tuje i čempresi), slijedi pelud hrasta i jasena u svibnju, a potom lipe u lipnju.

Pelud trava ima križnu reakciju s trešnjama, breskvama, a pelud korova, čiji je najpoznatiji predstavnik pelud ambrozije (limundžik, Ambrosia elatior) ima interakciju s lubenicom, dinjom, avokadom, bananom…

Oralni alergijski sindrom često je dio alergijskog rinitisa, kao i alergijska reakcija očiju (konjunktivitis). Začepljenost nosa, vodenasta nosna sekrecija, kihanje više puta zaredom, u salvama i do 20 puta, suzenje te svrbež sluznica nosa, očiju, nepca, ušiju i ždrijela, sve je to vrlo poznato za oko 16 % osoba u Europi, za koliko se smatra da je prevalencija alergijskog rinitisa.

Osim navedene tri grupe peludi (stabala, trave i korova), među alergene koji se udišu zrakom – inhalacijske alergene, u standardni europski set alergena spadaju i prašinska grinja (Dermatophagoides pteronyssinus), plijesan i antigeni životinja, kao proteini sline mačke, psa, konja i drugih domaćih životinja. Spomenimo i to da krzno životinja nije samo po sebi alergen, već se u njemu mogu zadržati pelud, prašina i drugi alergeni.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama