Obiteljsko zdravlje - 19. rujna 2020.
AUTOR ČLANKA - Božidar Perić, dr.med., specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije, Poliklinika Perić – Staničić

Metabolički sindrom: zašto predstavlja rizik za naše zdravlje

Oko metaboličkog sindroma postoje i danas mnoge nesuglasice, no činjenica je da pretilost, uz povišene masnoće, krvni tlak te razine šećera u krvi predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje

metabolicki sindrom debljina dijabetes visoki tlak

Metabolički sindrom predstavlja klinički entitet koji obuhvaća središnji tip pretilosti te dva od četiri navedena rizična čimbenika:

  • povišene vrijednosti triglicerida (>1,7 mmol/L)
  • snižene vrijednosti HDL kolesterola (<0,9 mmol/L za muškarce i <1.1 mmol/L za žene)
  • povišene vrijednosti krvnog tlaka (>130/85 mmHg uz od ranije poznatu arterijsku hipertenziju)
  • povišene vrijednosti šećera u plazmi natašte (>5,6 mmol/L) i/ili poremećaj tolerancije glukoze (7,8-11,1 mmol/L nakon obroka), kao i uz ranije utvrđenu šećernu bolest.

Makar i danas postoje nesuglasice oko metaboličkog sindroma kao samostalnog kliničkog entiteta, epidemiološki podaci o razmjerima posljedica kardiovaskularnih bolesti na opće zdravstveno stanje na neki način ukazuju na potrebu objedinjavanja nekoliko vodećih rizičnih čimbenika u jedinstveni klinički entitet.

Tome dodatno ide u prilog i činjenica da istovremena prisutnost više rizičnih čimbenika kumulativno povećava rizike za srčano-žilne bolesti.

Debljina

Zabrinjavajuće su činjenice i trendovi da svaka treća odrasla osoba ima problem s debljinom koja čini okosnicu same definicije metaboličkog sindroma prema Međunarodnoj dijabetičkoj federaciji (eng. IDF). Ono što će dodatno doprinijeti pandemijskim razmjerima debljine jest i podatak o debljini kod djece i adolescenata, koja prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije je i do tri puta zastupljenija u tzv. zemljama trećeg svijeta u odnosu na one razvijene.

Debljinu, prema indeksu tjelesne mase (ITM), didaktički dijelimo na prekomjernu tjelesnu težinu (ITM 25-30) i pretilost (ITM>30), a danas se sve češće susrećemo s morbidnom pretilošću (ITM>40).

Povišen krvni tlak

Slične pandemijske pokazatelje možemo preslikati na povišen krvni tlak. Danas se smatra da svaka treća odrasla osoba ima povišen krvni tlak, samo je, za razliku od debljine, dobna distribucija „visokotlakaša“ nešto više pomaknuta prema srednjoj i starijoj životnoj dobi.

Glavno obilježje i problem visokog tlaka je, prije svega, izostanak specifičnih simptoma koji bi upozoravali pojedinca da započne s liječenjem. One simptome koje obično povezujemo s visokim tlakom, poput zatiljne glavobolje, lupanja srca, nešto lošijeg podnošenja napora, obilježava prije svega višegodišnja neprepoznata hipertenzija s već razvijenim kroničnim komplikacijama poput kronične bubrežne bolesti i hipertrofije srčanog mišića.

Prekomjerni unos soli definitivno stvara „milje“ za povišeni krvni tlak, a uz to vrlo nepovoljno djeluje na postupno slabljenje bubrežne funkcije.

Dislipidemija

Loš profil lipidograma, odnosno poremećaj metabolizma masnoća, vrlo pojednostavljeno rečeno predstavlja vodeći čimbenik ubrzane ateroskleroze, odnosno ovapnjenja krvnih žila koje na taj način gube na svojoj elastičnosti i sve većom krutošću dodatno pogoduju napredovanju povišenog krvnog tlaka.

Šećerna bolest

Šećerna bolest, kao još jedan u nizu „tihih ubojica“, sama po sebi predstavlja pandemiju alarmantnih razmjera. Najčešće zastupljen tip je tip 2, kojem prethode višegodišnja inzulinska rezistencija, kao i debljina.

Makar o šećernoj bolesti, kao i njezinim komplikacijama jako puno znamo i unatoč silnim pomacima u terapijskom pristupu uz tehnološka dostignuća različitih oblika kontrole i praćenja glukoregulacije, činjenica je da broj osoba sa šećernom bolešću stalno raste. Šećerna bolest pogađa sve mlađe osobe, a sve češće u praksi vidimo djecu i adolescente sa svim zadovoljenim kriterijima za šećernu bolest tipa 2, a koji su svi odreda pretili.

Drugi po učestalosti tip šećerne bolesti je tip 1. Makar čini manje od 10% sveukupnog broja dijabetičara, njegova relativno rana pojava (djetinjstvo i mlađa odrasla dob), nužnost dugoročnog liječenja i praćenja, kao i kvaliteta istoga, predstavlja dodatno opterećenje za pojedinca, kao i za zdravstveni sustav.

Porazan je podatak da 85% svih troškova liječenja šećerne bolesti čini zbrinjavanje komplikacija, a troškovi različitih oblika medikamentne terapije predstavljaju svega sedam do osam ukupnog troška liječenja.

Inzulinska rezistencija

Široka prevalencija, nespecifičnost simptoma i poprilično nerazumijevanje od strane većeg dijela medicinske struke, nameću da je nužno aktivnije liječiti inzulinsku rezistenciju kao jedan od vodećih rizičnih čimbenika za šećernu bolest.

Šećernoj bolesti u pravilu prethode godine, čak i koje desetljeće podležeće inzulinske rezistencije, uz koju se, kao koincidirajuća stanja, povezuju autoimune bolesti štitnjače te sindrom policističnih jajnika.

Radi se o poremećaju metabolizma ugljikohidrata kod kojeg, zbog progresivnog slabljenja perifernog učinka inzulina, dolazi do reaktivne hiperinzulinemije. Anabolički učinak hormona inzulina jedna je od pretpostavki prirasta na tjelesnoj težini i posljedičnoj debljini.

Kako pristupiti liječenju metaboličkog sindroma?

Metabolički sindrom podrazumijeva višestruku izraženost rizičnih čimbenika za kardiovaskularne bolesti od čijih posljedica i dan danas umire gotovo polovica svjetske populacije u razvijenim zemljama.

Kod liječenja je nužno provesti značajne promjene životnih navika poput izbjegavanja sjedilačkog načina života, redovitu tjelovježbu, prehrana mora biti zdrava i uravnotežena, potrebno je izbjegavati prekomjernu konzumaciju alkoholnih pića, duhanskih proizvoda, gaziranih te zaslađenih pića. Nužno je svakako reducirati unos soli od rane mladosti. Na sve moguće načine, osobito kod djece, treba djelovati na prevenciji debljine.

Stalno osviještavanje mora biti sveprisutno – od liječničke ordinacije, obiteljskog okruženja, na razini vrtića, škola, javnozdravstvenih politika, a vrlo koristan doprinos mogu dati i nevladine organizacije, odnosno udruge građana.

6 svakodnevnih aktivnosti koje vam mogu pomoći u mršavljenju, krenite odmah!

U današnje vrijeme užurbani način života je sveprisutan. Posao, djeca i njihove obaveze, vaše obaveze, žurba, već samo čitanje...

SAZNAJTE VIŠE

Slojeviti pristup aktivnog liječenja metaboličkog sindroma podrazumijeva i interdisciplinarnu uključenost više medicinskih struka, od obiteljske medicine, specijalista dijabetologa, kardiologa, nefrologa, neurologa, vaskularnog kirurga, oftalmologa, fizioterapeuta, nutricionista, sestara edukatora te mnogih drugih.

Dodatne stručne savjete potražite na https://www.poliklinika-ps.hr/lijecnici/bozidar-peric/

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button