ADIVA Plus sadržaj - 25. srpnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Mia Breški, dr. med. ADIVA Plus sadržaj

Crijevna viroza ili otrovanje hranom? Pravila liječenja i samopomoći

Tijekom ljetnih mjeseci česte su probavne smetnje iza kojih nerijetko stoje virusi, a moguća su i trovanja hranom. Simptome je teško razlikovati, ali pravila liječenja su ista

crijevna viroza probavne smetnje trovanja hranom virusi salmonela rotavirusi

Bolovi u trbuhu, mučnina, povraćanje i proljev obično se dovode u vezu s dva vrlo česta, no slična uzroka – trbušne (želučane / crijevne) viroze i otrovanja hranom.

Što je akutni infektivni gastroenteritis

Takozvanu „trbušnu virozu“ – točnije, akutni infektivni gastroenteritis, najčešće uzrokuju rotavirusi i norovirusi, a prenose se kontaktom sa zaraženom osobom, prljavim rukama, kontaminiranim predmetima (primjerice, priborom za jelo) i hranom.

Infektivne čestice nalaze se u stolici zaraženih osoba te je neodgovarajuća higijena ruku te prostora i predmeta osnovni preduvjet za daljnje širenje bolesti. Oba virusa su iznimno otporna na vanjske uvjete, a ujedno su i vrlo zarazni – potrebno je vrlo malo klica da uzrokuju bolest.

Klice dospijevaju u organizam unošenjem u usta, primjerice, doticanjem hrane (ili, naravno, usta) neopranim rukama. Rotavirus, koji je češći kod djece, može se širiti i, primjerice, igračkama koje mlađa djeca rado stavljaju u usta. Dok se rotavirus obično povezuje s infekcijama u dječjoj dobi, norovirus je češći kod odraslih osoba.

Zaraza ovim virusima moguća je tijekom cijele godine. Prijenos bolesti je moguć je i kontaktom s osobom koja još ne pokazuje simptome, iako je period inkubacije kratak, obično od 24 do 48 sati.

Česta trovanja hranom ljeti

Infektivno otrovanje hranom može biti uzrokovan konzumacijom hrane u kojoj se nalaze klice ili njihovi toksini. Najčešći mikrobiološki „krivac“ su bakterije i njihovi toksini. Njihovu umnažanju pogoduju više temperature, pa su otrovanja hranom osobito česta ljeti te pri neodgovarajućem skladištenju (izvan hladnjaka) ili nedovoljnoj termičkoj obradi određenih namirnica.

Osobito je važno znati da je hrana u kojoj su se umnožile bakterije ili nagomilali bakterijski toksini uglavnom nepromijenjena izgleda, okusa i mirisa. Otrovanje bakterijskim toksinima najčešće je uzrokovano takozvanim enterotoksinima bakterije Staphylococcus aureus, zlatnog stafilokoka.

Iznimno su otporni na visoke temperature te se naknadnim kuhanjem ne uništavaju.

Salmoneloze i kampilobakterioze su bakterijske bolesti koje se obično povezuju s konzumacijom hrane u kojoj su se umnožile bakterije. Rizične skupine namirnica za pojavu salmoneloza su jaja, odnosno jela čiji su sastojci termički neobrađena jaja (kao što su određeni kremasti kolači), majoneza, termički slabije obrađeno meso i mesne prerađevine, pa čak i nepasterizirani mliječni proizvodi.

Prilikom higijenski neodgovarajuće pripreme hrane, moguće je onečišćenje i drugih namirnica. Rizik se povećava duljim stajanjem hrane na sobnoj temperaturi. Izvor salmonela je i čovjek – oboljela osoba ili asimptomatski kliconoša, koji se ne pridržava higijenskih mjera poput pranja ruku.

Zaraza kampilobakterom najčešće se povezuje s jedenjem nedovoljno termički obrađenog mesa, osobito peradi, ali i nepasteriziranog mlijeka.

crijevna viroza probavne smetnje trovanja hranom virusi salmonela rotavirusi2

Budući da se nabrojenim klicama mogu kontaminirati i druge namirnice te da uz ove uzročnike postoje i drugi, iako nešto rjeđi, u rizičnu skupinu ubraja se i neoprano voće i povrće, termički neobrađene školjke te nedovoljno kuhana riža.

Kako razlikovati trbušnu virozu od otrovanja hranom?

Simptomi akutnog virusnog gastroenteritisa i otrovanja hranom vrlo su slični – mučnina, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu koji mogu biti i grčeviti, a moguća je pojava i vrućice, umora, slabosti, pa i bolova u mišićima i glavobolje.

Samo temeljem simptoma teško je razlikovati „trbušnu virozu“ od otrovanja hranom. Simptomi i znakovi otrovanja hranom stafilokoknim enterotoksinom javljaju se vrlo brzo, unutar nekoliko sati nakon konzumacije Ako je uzročnik salmonela ili norovirus prisutan u namirnicama, inkubacija traje približno 12-48 sati, dok je inkubacijski period nešto dulji (1,5 – 7 dana) ako se radi o kampilobakteriozi.

Dakako, ako je više ljudi jelo istu hranu (primjerice, hranu koja je dugo stajala na sobnoj temperaturi), te razvilo navedene simptome u sličnom vremenskom okviru, najvjerojatnije se radi o otrovanju hranom.

Zaraza virusima uzročnicima akutnog infektivnog gastroenteritisa javlja se nakon kontakta sa zaraženom osobom, odnosno unosom virusa s površine ili prljavih ruku onečišćenih virusnim česticama. Simptomi infekcije rotavirusom ili norovirusom obično se javljaju nakon jednog ili dva dana.

Postupak liječenja je isti

Iako je nerijetko teško razlikovati otrovanje hranom od „trbušne viroze“, liječenje je isto – pravilna i pravovremena rehidracija, odnosno nadoknada izgubljene tekućine. Proljevom i povraćanjem se, osim vode, gube i elektroliti te je neophodna njihova odgovarajuća nadoknada. Konzumacijom samo vode (ili čaja) se ustvari ne „popravlja“ dehidracija, već se pojačava disbalans elektrolita i narušava stanje.

Najsigurnije rješenje su oralni rehidracijski pripravci koji se mogu nabaviti u ljekarnama. Na tržištu postoje pripravci različitih proizvođača, a za djecu su osobito pogodni oni citrusnih aroma (koje djeca zbog ugodnijeg okusa lakše prihvaćaju). Samim rehidracijskim otopinama se ne bi smjeli dodavati drugi sastojci, poput šećera ili sokova jer se time gubi njihov optimalni, balansirani sastav. Takvi pripravci bi trebali biti sastavni dio svake kućne ljekarne, te bi ih trebalo početi uzimati već pri prvim znakovima proljeva ili povraćanja da se izbjegne stanje dehidracije.

Uzimanje oralne rehidracijske otopine preporučuje se sve dok ne nestanu simptomi proljeva i povraćanja. Zbog toga što probavni sustav prilikom navedenih oboljenja „ne može podnijeti“ velike količine unesenih tvari odjednom (te ih obično osoba brzo ispovraća), preporučuje se što češće pijuckanje po nekoliko gutljaja otopine. Primjerice, djeci ih je obično prikladno davati žličicom, i to relativno često – dvije do tri žličice otopine svake dvije do tri minute.

Upute o režimu uzimanja i preporučenoj količini unesenog pripravka (praška koji se otapa u vodi ili već pripremljene otopine) nalaze se u pakiranju proizvoda za oralnu rehidraciju. No, ako postoje bilo kakve dvojbe ili su potrebne detaljnije upute, nužno je potražiti savjet ljekarnika ili liječnika.

Oprez zbog dehidracije!

Pojave li se znakove dehidracije unatoč pravilnom uzimanju otopine ili nije moguće zadržavanje otopine u organizmu (zbog učestalog povraćanja ili vodenastih stolica), treba potražiti liječničku pomoć. Znakovi dehidracije razlikuju se u intenzitetu i pojavi ovisno o stupnju gubitka tekućine i elektrolita.

Početni simptomi i znakovi obuhvaćaju pojačanu žeđ, smanjenu vlažnost sluznice usne šupljine, nešto slabije mokrenje. Kod djece se dehidracija razvija mnogo brže nego u odraslih, te već pri pojavi prvih znakova treba odmah potražiti pomoć liječnika.

Već i prvi znakovi dehidracije unatoč primjeni rehidracijske otopine znak su za uzbunu ne samo u djece, već i starijih osoba, te u ljudi koji (uz otrovanje hranom ili akutni gastroenteritis) boluju i od nekih drugih, osobito težih bolesti. Štoviše, čak i zdrave odrasle osobe, ako ne mogu ublažiti navedene simptome intenzivnom adekvatnom rehidracijom također trebaju potražiti liječničku pomoć.

Prehrana tijekom oporavka

Više se ne preporučuju restriktivne dijete, već bi se, prema rezultatima studija, trebale unositi namirnice koje bolesnik inače jede, a u tom ih trenutku podnosi. Potrebno ih je konzumirati u obliku manjih, češćih obroka.

Naravno, jako začinjena hrana, pržena hrana ili namirnice koje inače osobi izazivaju određene probavne smetnje se ne preporučuju, već je uglavnom podnošljiviji izbor laganija hrana poput različitih vrsta juha ili namirnica koje obiluju škrobom, poput mrkve, krumpira, riže, ali uz dodatak soli.

Takozvana BRAT dijeta, od engleskog akronima Bananas, Rice, Applesauce, Toast, koja uključuje banane, rižu, umak od kuhanih jabuka i dvopek godinama se smatrala učinkovitom pri pojavi proljeva i povraćanja, no novija istraživanja nisu potvrdila njezinu značajnu korist. No, ako bolesnik preferira i u uvjetima „trbušne viroze“ ili otrovanja hranom podnosi navedene namirnice, one se, dakako, smiju konzumirati. Dojenče bi, ako je to moguće, i dalje trebalo hraniti majčinim mlijekom (uz rehidracijsku otopinu prikladnu za dob).

Cijepljenje protiv rotavirusne infekcije

Budući da specifičnog lijeka uglavnom nema, najvažniji koraci, uz nadoknadu tekućine i elektrolita, jesu zapravo mjere sprječavanja nastanka i širenja ovih bolesti.

Izbjegnite ljetne probavne smetnje

Ljeto je godišnje doba u kojem najviše uživamo, ali nam zadovoljstvo mogu pokvariti probavne tegobe. Uzrok takvih, najčešće prolaznih...

SAZNAJTE VIŠE

Rotavirusna infekcija može specifično spriječiti cijepljenjem koje nije obavezno (uključeno je u kalendar cijepljenja samo za rizične skupine djece), no zainteresirani roditelji bi se trebali obratiti pedijatru već pri prvom redovitom pregledu te prema savjetu liječnika planirati cijepljenje u prikladno vrijeme – prva doza cjepiva prima se najkasnije do 4. mjeseca života (a nakon navršenih 6 tjedana). Cjepivo je peroralno – daje se na usta. Nažalost, cjepivo ne postoji za druge uzročnike.

Dobra higijena namirnica i ruku, pripremanje hrane u higijenskim uvjetima, pranje voća i povrća, odgovarajuća termička obrada (osobito namirnica životinjskog podrijetla) i skladištenje pripremljene hrane u hladnjaku najbolje su oružje u borbi protiv ovih neugodnih, a ponekad i opasnih bolesti.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama