Normalni krvni tlak po godinama: Kolike vrijednosti liječnici smatraju normalnima?

No, kako starimo, primjećujemo da te brojke na kućnim tlakomjerima polako rastu „prema gore“. Tada se prirodno nameće pitanje: mijenja li se definicija „normalnog“ tlaka s godinama? Toleriraju li liječnici starijim osobama nešto više vrijednosti ili bismo svi, od studenata do umirovljenika, trebali imati idealnih 120/80 mm Hg? S druge strane, postoji uvriježeno mišljenje da se prihvatljiv „gornji“ tlak u srednjoj i starijoj životnoj dobi računa formulom „100 + godine života“!

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Razbijanje mita: Postoji li uopće „tablica tlaka po godinama?“

Ako u internetsku tražilicu upišete „normalan tlak po godinama“, naići ćete na stotine šarenih tablica. One obično sugeriraju da je za dvadesetogodišnjaka normalno imati 120/80, za pedesetogodišnjaka 130/85, dok se kod sedamdesetogodišnjaka „dopušta“ i 140/90 mm Hg. Liječnici slikovito kažu: te tablice pokazuju statistički prosjek populacije, ali ne i ono što je doista zdravo!

Znanost i suvremene medicinske smjernice jasne su: definicija idealnog krvnog tlaka ne raste s godinama! Ono što je opasno za žile tridesetogodišnjaka, opasno je i za žile sedamdesetogodišnjaka. Visok tlak nanosi štetu neovisno o tome koliko „svjećica imate na torti“.

Zašto onda brojevi u populaciji rastu? Odgovor leži u biologiji starenja. Naše krvne žile s vremenom gube elastičnost; od savitljivih gumenih pretvaraju se u čvršće, kruće „cijevi“. Kada srce pumpa krv kroz takve krute žile, sistolički (gornji) tlak prirodno raste. To objašnjava zašto stariji ljudi češće imaju viši tlak, ali to nikako ne znači da je taj povišeni tlak za njih bezopasan ili „uredan“.

Što točno znače te famozne brojke?

Da bismo razumjeli što liječnici gledaju, moramo demistificirati gornji i donji tlak:

Sistolički (gornji) tlak: Označava pritisak u žilama u trenutku kada se srce stisne i izbaci krv. On je slikovito rečeno „udarac“ krvi u zidove arterija.

Dijastolički (donji) tlak: Označava pritisak „napetost“ između dva otkucaja, kada se srce opušta i puni krvlju.

Koja je danas važeća podjela normalnog tlaka i hipertenzije u brojkama?

Europsko kardiološko društvo (ESC) je u potpunosti korigiralo izraze poput “optimalan” ili “normalan” tlak kako ne bi zavarao pacijente da su potpuno sigurni. Tlak su podijelili u tri jednostavne kategorije temeljene na stvarnom riziku obolijevanja od srčanožilnih bolesti:

• Ne-povišen krvni tlak (engl. non-elevated blood pressure (BP)): niži od 120 / 70 mm Hg.
• Povišen krvni tlak (engl. elevated BP): Sistolički 120–139 mmHg ili dijastolički 70–89 mmHg.

Hipertenzija (engl. hypertension): Jednak ili veći od 140/90 mm Hg.

Kako se liječnički pristup mijenja u praksi?

Iako su ciljevi na papiru isti za sve, u liječenju se njeguje individualni pristup. Liječnici u ordinacijama itekako gledaju vaše godine, ali na sasvim drugačiji način. Umjesto da kažu „stari ste, pa je u redu da vam tlak bude visok“, oni prilagođavaju terapiju i toleranciju kako bi vas zaštitili od opasnih nuspojava.

Kod mladih ljudi i osoba srednje dobi, liječnici su vrlo „strogi“. Cilj je pod svaku cijenu zadržati tlak ispod 130/80, a idealno ispod 120/80 mm Hg. Mlade žile mogu izdržati puno, ali dugotrajna izloženost povišenom tlaku kroz dvadeset ili trideset godina dramatično povećava rizik od srčanog i moždanog udara u kasnijoj dobi.

Kod osoba starije životne dobi osoba (iznad 65 godina), situacija postaje delikatnija. Zamislite gospođu u dobi od 80 godina koja ima tlak 145/85 mm Hg. Hoće li joj liječnik agresivno uvesti tri različita lijeka kako bi je spustio na 115/75 mm Hg? Najvjerojatnije ne. Preagresivno spuštanje tlaka kod starijih ljudi može uzrokovati različite neželjene simptome poput vrtoglavice, nesvjestice i opasnih padova koji mogu rezultirati prijelomima. Zato se kod starijih i krhkijih pacijenata gornji tlak između 130 i 139 mmHg često smatra sasvim prihvatljivim i uspješnim rezultatom. Liječnik liječi čovjeka, a ne puku brojku na aparatu.

Sindrom bijelog ogrtača i kućno mjerenje

Česta zamka u koju pacijenti upadaju jest oslanjanje na samo jedno mjerenje. Krvni tlak se stalno mijenja. Raste kada smo užurbani, psihički napeti, pa čak i kada se uđe u liječničku ordinaciju. Taj fenomen naziva se „sindrom bijelog ogrtača“ i uzrokovan je podsvjesnim stresom od medicinskog okruženja. Zbog toga liječnici nerijetko u ordinaciji izmjere 145/95, dok pacijent kod kuće, u miru svog naslonjača, ima „savršenih“ 125/75 mm Hg.

Kako biste znali svoj stvarni tlak, liječnici preporučuju vođenje dnevnika mjerenja. Tlak treba mjeriti sedam dana zaredom, ujutro nakon buđenja i navečer prije spavanja. Prije mjerenja sjedite u miru pet minuta, nemojte piti kavu niti pušiti barem pola sata ranije, a ruku oslonite na stol u razini srca. Tek prosjek tih kućnih mjerenja daje pravu sliku zdravlja vašeg kardiovaskularnog sustava.

Srce i krvne žile

4 DA i 4 NE: što jesti, a što izbjegavati ako imate visok krvni tlak?

Što možete učiniti već danas?

Visoki krvni tlak se s razlogom naziva „tihi ubojica“. On obično ne boli i ne izaziva nikakve simptome sve dok ne bude prekasno – dok ne ošteti srce, bubrege ili vid. Bez obzira na to koliko godina imali, svoje zdravlje u velikoj mjeri držite u vlastitim rukama. Smanjenje unosa soli (skrivene u pekarskim proizvodima i suhomesnatim delicijama), redovito hodanje od trideset minuta dnevno, održavanje zdrave tjelesne težine i kontrola stresa najbolji su lijekovi koje možete uzeti bez recepta.

Zaključak je jednostavan: ne tražite utjehu u zastarjelim tablicama koje opravdavaju visoke brojeve vašim godinama. Čuvajte svoje žile dok ste mladi, a ako ste u zlatnim godinama, surađujte s liječnikom koji će pronaći idealnu mjeru i tlak koji vam omogućuje siguran, stabilan i kvalitetan život.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.