Moždani udar: Uzroci, simptomi i liječenje

Što je moždani udar?

Moždani udar nastaje kada dolazi do poremećaja protoka krvi u mozgu, zbog čega moždane stanice ostaju bez kisika i hranjivih tvari. Ako se cirkulacija ne uspostavi brzo, dolazi do trajnog oštećenja moždanog tkiva.

S obzirom na mehanizam nastanka, razlikujemo dvije osnovne vrste moždanog udara:

Ishemijski moždani udar

Najčešći oblik moždanog udara nastaje zbog začepljenja krvne žile, najčešće ugruškom. Posljedično dolazi do prekida opskrbe dijela mozga krvlju.

Hemoragijski moždani udar

Rjeđi, ali često teži oblik nastaje zbog puknuća krvne žile, što uzrokuje krvarenje u mozgu i dodatno oštećenje okolnog tkiva.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Koji su uzroci i rizični čimbenici?

Moždani udar najčešće je rezultat dugotrajnog djelovanja rizičnih čimbenika koji oštećuju krvne žile. Iako se može pojaviti iznenada, u podlozi često postoji kronična bolest ili nezdrave životne navike.

Među najvažnijim rizičnim čimbenicima ističu se:

• povišeni krvni tlak, kao najznačajniji pojedinačni čimbenik
• šećerna bolest koja oštećuje krvne žile
• povišene masnoće u krvi
• pušenje koje ubrzava aterosklerozu
• prekomjerna tjelesna težina i sjedilački način života
• srčane bolesti, osobito fibrilacija atrija

Važno je naglasiti da se rizik povećava s dobi, ali sve češće obolijevaju i mlađe osobe upravo zbog kombinacije navedenih čimbenika.

Kako prepoznati simptome moždanog udara?

Simptomi moždanog udara nastaju naglo i ovise o dijelu mozga koji je zahvaćen. Upravo ta iznenadnost jedan je od ključnih znakova upozorenja.

Najčešće se radi o neurološkim ispadima koji uključuju:

• slabost ili potpunu oduzetost jedne strane tijela
• asimetriju lica, najčešće spušten kut usana
• poteškoće u govoru ili nerazumljiv govor
• iznenadne smetnje vida
• jaku i neuobičajenu glavobolju
• vrtoglavicu i poremećaj ravnoteže

Za brzu procjenu u svakodnevnoj praksi koristi se tzv. FAST pravilo, koje omogućuje laicima da na vrijeme prepoznaju simptome i reagiraju.

FAST pravilo

• F (Face) – jedna strana lica je opuštena
• A (Arms) – slabost ili nemogućnost podizanja ruke
• S (Speech) – govor je otežan ili nerazumljiv
• T (Time) – potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć

Brza reakcija presudna je jer svaka minuta odgađanja povećava oštećenje mozga.

Kako se postavlja dijagnoza?

Postavljanje dijagnoze temelji se na kombinaciji kliničkog pregleda i slikovnih metoda. Liječnik će najprije procijeniti neurološki status pacijenta, a zatim provesti dodatne pretrage.

Najvažnije dijagnostičke metode su:

• CT mozga, koji brzo razlikuje krvarenje od ishemije
• MR mozga, koji detaljnije prikazuje promjene u moždanom tkivu

Ove pretrage ključne su jer određuju daljnji tijek liječenja.

Liječenje moždanog udara

Liječenje ovisi o vrsti moždanog udara, ali i o vremenu proteklom od pojave simptoma. Upravo zato se moždani udar smatra hitnim medicinskim stanjem.

Kod ishemijskog moždanog udara cilj je što prije uspostaviti protok krvi kroz zahvaćenu krvnu žilu, dok se kod hemoragijskog udara nastoji zaustaviti krvarenje i stabilizirati stanje pacijenta.

U terapiji se koriste:

• trombolitička terapija za otapanje ugruška
• mehaničko uklanjanje ugruška (trombektomija)
• lijekovi za kontrolu krvnog tlaka i drugih čimbenika

Nakon akutne faze izuzetno je važna rehabilitacija, koja uključuje fizikalnu terapiju, logopedsku podršku i druge oblike oporavka funkcija.

Može li se moždani udar spriječiti?

Iako se moždani udar često doživljava kao iznenadan događaj, velik broj slučajeva moguće je spriječiti pravilnim životnim navikama i kontrolom kroničnih bolesti.

Preventivne mjere uključuju:

• redovitu kontrolu krvnog tlaka
• uravnoteženu prehranu s manje soli i masnoća
• prestanak pušenja
• redovitu tjelesnu aktivnost
• održavanje zdrave tjelesne težine
• kontrolu šećera i kolesterola

Upravo prevencija ima ključnu ulogu u smanjenju učestalosti ove bolesti.

Neurologija

Za ublažavanje posljedica moždanog udara imamo 4 sata vremena

Moždani udar u Hrvatskoj nalazi se na prvom mjestu kao uzrok invaliditeta, a na drugom je mjestu uzroka smrti,...

Kada se javiti liječniku?

Važno je naglasiti da kod moždanog udara nema mjesta čekanju ili samoprocjeni. Svaki sumnjivi simptom zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.

Hitno se javite liječniku ako primijetite:

• naglu slabost jedne strane tijela
• poteškoće u govoru ili razumijevanju
• iznenadne smetnje vida
• jaku i neobičnu glavobolju

Pravovremena reakcija može značajno utjecati na ishod bolesti.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI