Zašto zaboravljamo? Kada je zaborav normalan, a kada razlog za zabrinutost

Zaborav nije nužno znak slabog pamćenja, naprotiv, često je dokaz da naš mozak radi upravo ono za što je evolucijski dizajniran: filtrira, reorganizira i prilagođava informacije kako bi se lakše snalazili u svijetu. Ipak, postoji granica između uobičajenog zaboravljanja i simptoma koji mogu upućivati na ozbiljnije zdravstvene probleme.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Kako mozak pretvara iskustva u dugoročno pamćenje

Ljudska memorija ne funkcionira poput računala koje jednostavno pohranjuje datoteke. Kada doživimo neki događaj, različiti dijelovi mozga bilježe njegove elemente, slike, zvukove, emocije i kontekst. Posebno važnu ulogu ima hipokampus, struktura u mozgu koja pomaže povezati te informacije u jedinstveno sjećanje. Sjećanja su, zapravo, rezultat promjena u neuronskim vezama, procesa koji se naziva neuroplastičnost. To je sposobnost mozga da mijenja svoje strukture i veze kao odgovor na iskustvo i učenje.

No pamćenje nije savršen sustav. Svaki put kada se nečega prisjetimo, mozak ponovno rekonstruira događaj iz fragmenata informacija. Zato se sjećanja s vremenom mogu mijenjati, nadopunjavati ili djelomično izblijedjeti.

Zaboravljanje kao korisna funkcija mozga

Na prvi pogled može se činiti da je zaborav mana, ali neuroznanstvenici sve češće naglašavaju da je on nužan za mentalno zdravlje i učinkovito razmišljanje. Mozak svakodnevno prima ogromnu količinu informacija. Kada bismo pamtili sve detalje, brzo bismo bili preopterećeni. Zbog toga mozak selektivno odlučuje što će zadržati, a što odbaciti. Zaborav je poput mentalnog čišćenja: uklanja nepotrebne podatke kako bi važnije informacije bile lakše dostupne.

Najčešći razlozi zbog kojih zaboravljamo

Postoji više svakodnevnih faktora koji utječu na to hoćemo li nešto zapamtiti ili zaboraviti. Mnogi od njih povezani su s načinom života.

1. Nedostatak pažnje

Ako informaciji ne posvetimo dovoljno pažnje, mozak je neće kvalitetno pohraniti. Česti prekidi, multitasking i stalna distrakcija mogu smanjiti sposobnost stvaranja novih sjećanja.

2. Stres i anksioznost

Kronični stres povećava razinu hormona kortizola, koji dugoročno može negativno utjecati na hipokampus i procese pamćenja.

3. Nedostatak sna

San je vrlo važan za pamćenje jer tada mozak učvršćuje informacije koje smo tijekom dana naučili ili doživjeli tj. kratkoročna sjećanja pretvaraju u dugoročna. Tijekom spavanja mozak također uklanja metaboličke otpadne tvari koje mogu biti povezane s neurodegenerativnim bolestima.

4. Preopterećenost informacijama

U digitalnom dobu svakodnevno primamo više informacija nego ikada prije. Mozak zbog toga mora stalno birati koje podatke zadržati, a koje odbaciti.

5. Lijekovi i alkohol

Na pamćenje mogu utjecati i neki lijekovi, osobito sedativi, tablete za spavanje te pojedini lijekovi protiv anksioznosti i alergija, jer mogu smanjiti koncentraciju i otežati prisjećanje informacija. Alkohol također može poremetiti stvaranje novih uspomena jer djeluje na dijelove mozga važne za pamćenje.

Kada je zaborav normalan dio života

Uobičajeno zaboravljanje događa se svima i često nema nikakve veze s bolešću. Primjeri normalnog zaborava uključuju:

• povremeno zaboravljanje imena ili riječi
• nemogućnost prisjećanja detalja iz knjige ili filma
• zaboravljene obaveze koje se kasnije ipak sjetimo
• traženje predmeta poput ključeva ili mobitela

Važno je da takvi propusti ne utječu značajno na svakodnevni život. Osoba i dalje može raditi, brinuti se o sebi i normalno funkcionirati.

Zaborav i starenje – što je očekivano

Kako starimo, određene promjene u mozgu su prirodne. Neuronske veze mogu postati sporije, a procesi prisjećanja zahtijevaju više vremena. To znači da starije osobe često trebaju malo više vremena da se sjete imena ili događaja. Međutim, takvi propusti obično su blagi i ne ometaju samostalnost jer sporije prisjećanje nije isto što i gubitak memorije.

Kada zaborav može biti znak bolesti

Iako je većina problema s pamćenjem bezazlena, ponekad oni mogu upućivati na ozbiljnije stanje, poput demencije ili drugih neuroloških poremećaja. Simptomi koji mogu biti razlog za zabrinutost uključuju:

• često gubljenje u poznatom okruženju
• poteškoće s obavljanjem svakodnevnih zadataka
• zaboravljanje osnovnih informacija o sebi ili obitelji
• značajne promjene ponašanja ili raspoloženja
• nemogućnost održavanja osobne higijene ili rutine

Za razliku od normalnog zaborava, kod demencije problemi s pamćenjem postupno postaju sve izraženiji i značajno utječu na svakodnevni život. Ako takvi simptomi traju dulje vrijeme, važno je potražiti liječničku procjenu.

Kako očuvati pamćenje i zdravlje mozga

Iako ne možemo potpuno spriječiti zaboravljanje, brojne životne navike mogu pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija. Neke od najvažnijih su:

• redovita tjelesna aktivnost
• kvalitetan i dovoljno dug san
• mentalna stimulacija (čitanje, učenje novih vještina)
• društvena aktivnost i komunikacija
• uravnotežena prehrana bogata povrćem, voćem i zdravim mastima

Zdrav način života jača tijelo, ali i mozak te smanjuje rizik od kognitivnog propadanja.

Zanimljivosti i savjeti

Doorway effect: zašto ponekad zaboravimo što smo htjeli čim uđemo u drugu sobu

Što nam zaborav zapravo govori o mozgu

Zaboravljanje je često doživljeno kao slabost, ali znanost pokazuje da je ono sastavni dio zdravog funkcioniranja mozga. Bez sposobnosti da filtriramo informacije, bili bismo zatrpani detaljima koji nam ne pomažu u donošenju odluka niti u snalaženju u svakodnevnom životu. Povremeno zaboraviti ime, broj ili sitnicu sasvim je normalno, posebno u razdobljima stresa, umora ili preopterećenosti informacijama. Ono na što treba obratiti pažnju jest promjena u obrascu zaborava: ako počne ometati svakodnevni život ili se pogoršava, tada je važno potražiti stručni savjet. Ključ nije u savršenom pamćenju, nego u razumijevanju vlastitog mozga i brizi o njegovu zdravlju.

Izvori: Stanford University, Harvard Health, Mediclinic

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI