Psiha i emocije - 19. ožujka 2018.
AUTOR ČLANKA - Akademkinja Vida Demarin

Umor ili demencija? Problemi s kratkotrajnim pamćenjem muče i mlađe ljude

Mnogi uzroci mogu prouzročiti tegobe s kratkotrajnim pamćenjem, no prije nego što se zabrinete da je riječ o demenciji, možda će biti dovoljno naspavati se

Demencija ili umor?

Više od polovice 60-godišnjaka brine se zbog svog pamćenja. Manji poremećaji pamćenja koji se javljaju s godinama obično nisu znak ozbiljne bolesti nego su rezultat normalnih promjena u strukturi i funkciji mozga.

Na mnogo načina naše pamćenje pokazuje tko smo, prikazuje našu biografiju – što smo učinili sa životom, s kim smo povezani, tko nam je bio važan tijekom života… Ukratko, naše je pamćenje ključno u procjeni nas kao ljudskog bića.

Kad osoba primjećuje problem s kratkotrajnim pamćenjem, može se sjetiti događaja od prije 20 godina, a nije sigurna u detalje nečeg što se dogodilo prije 20 minuta. Kratkotrajno pamćenje odnosi se na informaciju o kojoj osoba upravo misli i naziva se primarna ili aktivna memorija te uključuje pamćenje događaja koji su se dogodili od unatrag 30 sekundi do nekoliko dana. Mogućnost mozga da „spremi“ podatke kod kratkotrajnog pamćenja je ograničena i obično uključuje od pet do devet tema.

Ako su poremećaji pamćenja previše česti i zabrinjavaju vas, dobro je s liječnikom prodiskutirati je li koji od opisanih uzroka korijen vašeg problema

Najčešći uzroci teškoća s pamćenjem

Postoji niz uzroka zbog kojih nastaje gubitak kratkotrajnog pamćenja – neki nastaju zbog bolesti, neki kao rezultat povrede, ali i zbog drugih razloga. Znamo kako sposobnost da nešto zapamtimo može tijekom godina postati sve manja. Mnoge od tih promjena su normalne i nisu znak demencije, iako često dovode do zabrinutosti baš zbog sumnje da je možda riječ o početku Alzheimerove bolesti ili nekog drugog oblika demencije.

Evo najčešćih poremećaja pamćenja koji nisu znak demencije:

  • Premalo sna nedovoljno sna najčešći je i često nepriznat uzrok poremećaja pamćenja. Premalo sna tijekom kojeg mozak radi, a ne odmara se jer obrađuje događaje od prethodnog dana „prebacuje“ svježe zapamćene činjenice s mjesta gdje su pohranjene (frontalni korteks) u druge dijelove mozga, preko hipokampusa u dublje dijelove mozga koji su odgovorni za jezik ili percepciju.  Osim te aktivnosti, posebno je važna aktivacija glimfatičkog sustava, u kojem glia stanice putem limfe „čiste“ mozak od svega što mu smeta.
  • Uzimanje nekih lijekova lijekovi za smirenje, antidepresivi, neki lijekovi za snižavanje krvnog tlaka i drugi mogu utjecati na pamćenje, obično uzrokujući smirivanje ili uznemirenost, a oboje može prouzročiti poteškoće kad se želimo fokusirati na nove stvari.
  • Nedovoljno aktivna štitnjača – hipofunkcija štitne žlijezde može djelovati na pamćenje, a i na poremećaj sna te promjene raspoloženja po tipu depresije, što sve zajedno može prouzročiti poremećaj pamćenja.
  • Alkohol – pretjerano uživanje u alkoholu može prouzročiti probleme s kratkotrajnom memorijom, čak i nakon što je prestalo djelovanje alkohola.
  • Stres i anksioznost – sve što nam otežava da se koncentriramo i zapamtimo nove informacije može uzrokovati probleme s pamćenjem. Stres i anksioznost ometaju pažnju i onemogućuju kratkotrajno pamćenje, a i prisjećanje prije zapamćenih činjenica.
  • Depresija najjasniji znak depresije je žalosno raspoloženje, nedostatak volje i gubitak užitka u stvarima u kojima je osoba obično uživala. Problemi s pamćenjem mogu biti i znak depresije – ili njezina posljedica.

Razgovarajte s liječnikom

Ako su poremećaji pamćenja previše česti i zabrinjavaju vas, dobro je s liječnikom prodiskutirati je li koji od opisanih uzroka korijen vašeg problema. Katkad samo malo dulje spavanje, promjena lijeka ili smanjenje stresa mogu uspješno riješiti problem. No problemi s kratkotrajnim pamćenjem mogu se javiti i kod nekih neuroloških bolesti, primjerice aneurizme (prirođeno proširenje krvne žile), tumora mozga, nakon traume mozga ili moždanog udara, u početnoj fazi raznih oblika kognitivnih poremećaja (demencije).

Amnezija je poremećaj u kojem dolazi do gubitka sjećanja na činjenice i iskustva, no osobe s amnezijom obično znaju tko su, ali imaju poteškoća s kratkotrajnim pamćenjem, ne mogu naučiti novu informaciju ili zapamtiti nešto novo. Za razliku od povremenih epizoda gubitka pamćenja, amnezija je najčešće stalna.

>>Ne možemo zaustaviti put starenja jer je to biološki proces. Ne postoji “čudotvorna medicina” koja može taj proces zaustaviti, ali postoje mogućnosti da usporimo starenje i dugo sačuvamo naše fizičke i mentalne sposobnosti.<<

Liječnik će, na temelju razgovora s bolesnikom i opisanih smetnji, utvrditi o kojoj vrsti poremećaja pamćenja je riječ (kratkotrajno ili dugotrajno pamćenje), učinit će potrebne testove i dijagnostičke pretrage. Ako posumnja da je u podlozi neurološka bolest, potrebno je napraviti magnetsku rezonanciju mozga ili kompjutoriziranu tomografiju, elektroencefalogram ili laboratorijske pretrage krvi. Na temelju nalaza nastaje plan liječenja.

Trening za mozak

Jedna od najčešćih sugestija za poboljšanje kratkotrajne memorije jest vježbanje moždanih funkcija, npr. vježbe mnemotehnike u kojima povežemo riječ, rečenicu ili sliku za jedan objekt. Može se staviti više predmeta na stol, treba ih nastojati zapamtiti, a potom ih maknuti sa stola i napisati što više tih objekata u 30 sekundi. Korisno je i rješavanje enigmatskih zadataka poput križaljki, rebusa, sudokua i slično, kao i čitanje.

Ako vas brine poremećaj kratkotrajnog pamćenja koji se javlja sve češće, ako u vama raste strah od neke ozbiljne bolesti poput demencije, najgore što možete učiniti jest prepustiti se osjećaju panike i zatvoriti se u sebe. Umjesto toga, svakako se konzultirajte s liječnikom, napravite sve potrebne pretrage, vježbajte moždane funkcije, družite se i mislite pozitivno.

 

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama