Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiPamćenje se može trenirati: I to puno jednostavnije nego što mislite
Pamćenje nije nešto što jednostavno “imamo” ili “nemamo”. Sve više istraživanja pokazuje da se sposobnost pamćenja može poboljšati, baš kao što vježbama jačamo mišiće. Male svakodnevne navike, prehrana i pojačana aktivnost mozga mogu značajno utjecati na to kako pamtimo informacije, kako učimo i kako se snalazimo u svakodnevnim situacijama. Dodatna dobra vijest je i to da su koraci koje je potrebno učiniti za bolje pamćenje jednostavniji nego što očekujemo.
Hrana kao saveznik mozga
Način na koji se hranimo direktno utječe na rad mozga. Istraživanja pokazuju da se prehrana puna dodanih šećera i bogata rafiniranim ugljikohidratima povezuje sa smanjenjem kognitivnih sposobnosti, kroničnim stresom i povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti.
S druge strane, namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, poput ribe ili dodataka ribljeg ulja, mogu podržati zdravlje mozga i smanjiti rizik od kognitivnog opadanja. Ove masne kiseline štite živčane stanice i smanjuju upalne procese koji se povezuju s padom mentalnih sposobnosti.
Korisno je obratiti pažnju i na prehranu koja smanjuje upalne procese. Namirnice poput voća, povrća i začina sadrže spojeve koji djeluju protiv upala, pa mogu pomoći u njihovom smanjenju. Najpoznatije protuupalne namirnice uključuju, među ostalim: bobičasto voće, masna riba, brokula, avokado, zeleni čaj, paprike, gljive, grožđe, kurkuma, ekstra djevičansko maslinovo ulje, tamna čokolada i kakao, rajčice i trešnje.
Prehrana bogata povrćem, maslinovim uljem i cjelovitim žitaricama povezuje se s manjim rizikom od razvoja demencije. Čak i tamna čokolada može imati svoju ulogu u očuvanju mentalne svježine. Varijante s visokim udjelom kakaa poboljšavaju protok krvi u mozgu, što može pomoći boljoj koncentraciji i fokusu.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Tjelesna težina i mozak – veza koju ne treba zanemariti
Istraživanja pokazuju da prekomjerna tjelesna težina može ubrzati slabljenje pamćenja i sposobnosti koncentracije. Višak masnog tkiva negativno utječe na krvne žile i metabolizam, što se odražava i na funkciju mozga. Održavanje zdrave tjelesne težine stoga nije važno samo za srce i zglobove, već i za očuvanje mentalne svježine i bistrine uma.
San – vrijeme kada spremamo sjećanja
Kvalitetan san nije luksuz nego osnovna potreba mozga. Tijekom spavanja, mozak pretvara kratkotrajna sjećanja u dugotrajna. To je proces poznat kao konsolidacija. Ako ne spavamo dovoljno, taj se proces prekida. Rezultat je slabije pamćenje, lošija koncentracija i veće mentalno opterećenje. Zato je dobro držati se preporuka stručnjaka od najmanje sedam sati sna svake noći.
Moć meditacije i mindfulnessa
Meditacija je mnogo više od opuštanja. Brojna istraživanja pokazuju da može povećati količinu sive tvari u mozgu, koja je ključna za obradu informacija i pamćenje. Usmjereno disanje i nježno vraćanje pažnje na sadašnji trenutak mogu poboljšati kratkoročno pamćenje i doprinijeti jasnijem razmišljanju.
Mindfulness se može prakticirati gotovo bilo gdje – tijekom jela, hodanja ili obavljanja svakodnevnih zadataka. Dovoljno je svjesno osluškivati što se događa u našem tijelu i oko nas, bez žurbe i procjenjivanja. Ova jednostavna navika jača sposobnost usmjeravanja pažnje, a upravo je pažnja temelj kvalitetnog pamćenja.
Kako vježbati mozak?
Mozak jača kada ga koristimo. Rješavanje križaljki, sudoku, društvene igre ili aplikacije za mentalne vježbe mogu poboljšati radnu memoriju i brzinu obrade informacija. Dovoljno je i kraće vrijeme, a ključ uspjeha je dosljednost i stalno izazivanje mozga novim zadacima.
Alkohol – važna je umjerenost
Mozak je vrlo osjetljiv na učinke alkohola. Prekomjerno konzumiranje može oštetiti dijelove mozga koji su zaduženi za dugoročno pamćenje. To ne znači da alkohol treba potpuno izbjegavati, ali umjerena i kontrolirana konzumacija važna je za očuvanje mentalnog zdravlja.
Vitamin D i druge nutritivne potpore
Nizak nivo vitamina D povezan je sa slabijom kognitivnom funkcijom. Ipak, dodatke ne treba uzimati samoinicijativno. Najbolje je provjeriti razinu vitamina D u dogovoru s liječnikom i tek potom odlučiti o suplementaciji.
Također, kurkumin, aktivna tvar iz kurkume, sve se češće spominje kao zaštitnik mozga. Istraživanja pokazuju da može smanjiti upalu i oksidativni stres u živčanim stanicama. Ipak, dokaza još uvijek nedostaje, pa ga treba promatrati kao dodatak zdravom načinu života, a ne kao čudesno rješenje.
Tijelo u pokretu, um u formi
Redovita tjelesna aktivnost, osobito ona koja se odvija u promjenjivim okolnostima poput timskih sportova, potiče mozak da stalno prilagođava pokrete i odluke. Upravo ta dinamika jača moždane veze odgovorne za pamćenje, koordinaciju i planiranje. Hodanje, ples, sport, sve se računa u dobrobit koju činite za svoje kognitivne funkcije.
Što zapamtiti o pamćenju?
Briga o pamćenju ne zahtijeva drastične promjene. Dovoljno je korak po korak uvoditi zdrave navike. Manje šećera i više omega-3, dovoljno sna, dosljednost u meditaciji i svjesnoj prisutnosti, više kretanja tijela i izazovnih mentalnih igri te umjerena konzumacija alkohola – sve to zajedno čini mozak otpornijim i učinkovitijim. Pamćenje nije statično. Ono se može razvijati i jačati, zato ne zaboravite učiniti nešto za njega već danas.
Izvor: Healthline