Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiTlak pulsa: što nam govori razlika gornjeg i donjeg tlaka?
Pri mjerenju tlaka bilježe se sistolička i dijastolička vrijednost, odnosno „gornji“ i „donji“ tlak. No, osim samih vrijednosti, važna je i njihova razlika koju nazivamo tlak pulsa
Sa svakim srčanim otkucajem nova količina krvi puni arterije. S jednim otkucajem zdravo srce odrasla čovjeka izbaci u aortu (najveću arteriju u tijelu), oko 70 ml krvi. Zahvaljujući elastičnosti početnog dijela aorte (kod mlada i zdrava čovjeka) ta se krv smjesti u početni dio aorte i postepeno otječe kroz aortu i njene ogranke sve do kapilara. Dok krv dospije do kapilara, popustljivost arterijskog stabla u normalnim uvjetima smanjuje pulsacije tlaka, gotovo na nulu. Stoga je protjecanje krvi kroz kapilare uglavnom neprekinuto, uz vrlo male pulsacije. Kada ne bi bilo rastezljivosti arterija, sva bi krv u vrijeme sistole (vrijeme izbačaja krvi iz srca) proletjela kroz arterije, te u vrijeme dijastole (vrijeme punjenja srca krvlju) u arterijama ne bi bilo protoka. A kontinuitet protoka krvi kroz kapilare je jako bitan zbog izmjene plinova te donosa hranjivih tvari.
Zdravije srce i krvne žile: Kontrola masnoća u krvi ključna je za zdravlje
U zdrave mlade osobe tlak na vrhuncu svakog pulsa (što je ujedno i sistolička vrijednost tlaka) iznosi oko 120 mmHg. Tlak na najnižoj točki svakog pulsa zove se dijastolički tlak i iznosi oko 80 mmHg. Razlika između tih dviju vrijednosti zove se tlak pulsa i iznosi oko 40 mmHg.
Čimbenici koji utječu na tlak pulsa
Na tlak pulsa utječu tri čimbenika, od kojih su prva dva važnija:
- Što je veći srčani udarni volumen (količina krvi koju srce izbaci pri jednoj kontrakciji), bit će veća i količina krvi koja se pri svakoj srčanoj kontrakciji mora smjestiti u arterijsko stablo, te će povišenje i sniženje tlaka za vrijeme sistole i dijastole biti veće. Time će i tlak pulsa biti veći.
- Što je manja popustljivost (ukupna rastezljivost) arterijskog sustava, bit će veće povišenje tlaka pri određenome volumenu krvi što ga srce izbaci u arterije. U starijih ljudi, tlak pulsa može biti i dvostruko veći od normalnog. To se događa zato što aterosklerotski promijenjene arterije postaju krute i nepopustljive.
- Način izbacivanja krvi iz srca također utječe na tlak pulsa, no manje je važan čimbenik.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Aortna stenoza
Na samom spoju aorte i lijeve klijetke nalazi se trolisni aortni zalistak (aortna valvula). U mlada i zdrava čovjeka, listići tog zaliska su tako elastični i fini da se u vrijeme izbacivanja krvi iz klijetke „sklope“ uz stijenku aorte i ne ometaju izbacivanju krvi iz klijetke. Kada se krv u vrijeme relaksacije lijeve klijetke pokuša vratiti u klijetku, ta ista krv zaklopi zaliske koji onemoguće vraćanje krvi.
Kada su listići kruti i aterosklerotski promijenjeni ili i djelomično međusobno srasli, što se ranije često viđalo nakon preboljele reumatske groznice, a danas to najčešće uzrokuje ateroskleroza, zalisci se kod izbacivanja krvi u aortu ne mogu u potpunosti otvoriti, a otvor među djelomično otvorenim listićima aortnog zaliska postaje sužen (manjeg promjera). To je aortna stenoza. Izbacivanje krvi iz lijeve klijetke u aortu kroz malen otvor na aortnom zalisku postaje otežano. Zato je i izbačaj krvi količinski oskudniji, a tlak pulsa je znatno manji.
Aortna insuficijencija
Nasuprot tome, aortna insuficijencija ima zaliske koji nepotpuno zatvaraju aortno ušće u vrijeme dijastole lijeve klijetke kada se ona treba puniti samo krvlju iz lijeve pretklijetke. Uzroci nastanka aortne insuficijencije su isti kao i aortne stenoze. Nepotpuno zatvaranje aortnog zaliska ima za posljedicu promptno vraćanje dijela tek izbačene krvi u aortu, nazad u lijevu klijetku. Dakle, lijeva se klijetka obilno napuni krvlju iz lijeve pretklijetke i onom vraćenom iz aorte.
Dok je srčani mišić još u dobroj snazi, izbačaj obilno pristigle krvi iz lijeve klijetke je jako dobar, što daje visok sistolički tlak. Zbog vraćanja dijela krvi iz aorte u lijevu klijetku, između srčanih otkucaja krvni se tlak jako snizi. Riječ je o takozvanom divergentnom krvnom tlaku gdje je sistolički tlak visok, a dijastolički tlak nizak. U tim okolnostima tlak pulsa je velik. U takvih bolesnika ne moramo vršcima prstiju palpirati (pipati) puls na arteriji zapešća; dovoljno je rukama obuhvatiti podlakticu i osjetit ćemo snažne pulsacije.
Prirođene anomalije
I neke prirođene anomalije daju veliku vrijednost tlaku pulsa, primjerice zaostala komunikacija između aorte i plućne arterije, koja je normalna dok je dijete u utrobi majke i koja se mora zatvoriti odmah nakon poroda, pri prvim udisajima zraka u pluća.
S obzirom na to da je (u slučaju zaostale komunikacije) krvni tlak u aorti veći nego u plućnoj arteriji, krv se nakon izbačaja iz lijeve klijetke u aortu, dobrim dijelom odlijeva u plućnu arteriju. To ima isti učinak na tlak pulsa kao i u slučaju aortne insuficijencije.
Hipertireoza
I kod pojačane funkcije štitnjače, hipertireoze (gdje su hormoni štitnjače na nenormalno visokim vrijednostima) viđa se visoka vrijednost tlaka pulsa. Ukupan tjelesni metabolizam je ubrzan – puls je ubrzan, stolice su učestale i proljevaste, energetska potrošnja tijela je značajno povećana, a unatoč uobičajenom unosu hrane osoba jako brzo gubi na vagi. Zbog velike energetske potrošnje, tim osobama je stalno vruće, ne podnose vrućinu, a kada svi zatvaraju prozore oni ih otvaraju i jako se znoje. Da bi se tijelo ohladilo, jedini način je širenje krvnih žila u koži (pas se hladi jezikom, a čovjek preko kože). Da bi što više krvi došlo u kožu, a koža je velik organ, krvne žile kože se maksimalno prošire. Ta vazodilatacija u koži odvlači dosta krvi iz većih arterija tijela i tako snižava dijastolički krvni tlak. Isto tako, brže se u srce vraća veća količina krvi, što uzrokuje dobro punjenje klijetki i obilan izbačaj krvi. To daje visoki sistolički krvni tlak, a proširene krvne žile kože nizak dijastolički krvni tlak, odnosno visoku vrijednost tlaka pulsa.
Ako i bolesniku s hipertireozom rukama obuhvatimo podlakticu, osjetit ćemo snažan puls (kao i u aortnoj insuficijenciji), no ujedno i tahikardiju (ubrzan puls preko 100/minuti). Imao sam priliku pregledati bolesnicu s pulsom od 140/min, oblivenu znojem, koja je kao razlog dolaska na pregled navela proljev s desetak stolica dnevno, koji traje mjesec dana. Odmah sam posumnjao da je riječ o hipertireozi, a nalazi hormona su to potvrdili.
I na koncu vidimo, da nam i „obično“ mjerenje krvnog tlaka može otkriti puno toga, samo to treba znati protumačiti.