Koronavirus - 1. svibnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Tanja Pekez, dr. med., spec. obiteljske medicine

Razotkrivanje „neprijatelja broj jedan“: upoznajmo obitelj koronavirusa

Novi koronavirus doveo je u središte pažnje veliku skupinu virusa koji odavno sa nama žive na Zemlji. Međutim, od 2003. godine promijenili su svoju narav, a „pravila igre“ postala su grublja

novi koronavirus-SARS-June-Almeida-COVID-19

Pretraživanjem članaka na Google tražilici moguće je pronaći doista mnoštvo informacija o velikoj familiji koronavirusa. Tako se i među stručnim informacijama može pronaći čak 145.000 pogodaka o koronavirusima. U današnje vrijeme pretrage pojma koronavirus, bilo na hrvatskom ili na engleskom jeziku, izbacuju milijune rezultata. Pa ipak, osobno sam najprije uočila u stručnom dijelu informaciju iz 1988. godine. Tako Spaan i njegovi suradnici govore o nizu radionica i radova koji su objavljeni o koronavirusima. To nam samo po sebi govori koliko dugo se prate korona virusi koji su posljednjih tjedana (i mjeseci) okupirali internet.

Virusi sa krunom

Koronavirusi su velika skupina vrlo jednostavnih virusa. Ime su dobili zbog svog izgleda (kao da su omeđeni krunom). Postali su nam vidljivi tek razvojem elektronske mikroskopije, mada su postojali puno prije toga.

Vrlo su jednostavne strukture (u odnosu na druga živa bića). Pojednostavljeno, sastavljeni su od ribonukleinske kiseline (RNK). Točnije, ubrajaju se među najveće RNK viruse, a njihova veličina je oko 125 nanometara (jedan nanometar je milijarditi dio metra).

Koronavirusi izazivaju bolesti kod sisavaca i ptica te, naravno, i kod ljudi. Podijeljeni su u četiri skupine: alfa, beta, gama i delta. Ovaj virus koji nas ovih dana najviše muči, SARS-Cov-2 spada u grupu beta-koronavirusa.

Zanimljiva priča žene koja je prva vidjela koronavirus

U početku, koronavirusi su izazivali bolesti kod ptica i sisavaca, a prvi koronavirus za kojeg znamo da je napao ljude, izoliran je 1964. godine. David Tyrell i June Almeida dvoje su znanstvenika koji su uspjeli u tom poduhvatu.

Pritom doktorica June Almeida ima vrlo zanimljivu životnu priču. Naime, dr. Almeida je napustila svoje redovno školovanje sa 16 godina te počela raditi u laboratoriju u Glasgowu. Kasnije, nakon udaje, seli se u Kanadu, a potom se ponovno vraća u Veliku Britaniju gdje nastavlja svoj rad u St. Thomas hospital (istoj bolnici u kojoj je liječen britanski premijer Boris Johnson) gdje je i došlo do otkrića humanog koronavirusa.

Tijekom svog bogatog života zahvaljujući znanju elektronske mikroskopije i virologije, June Almeida dolazi do niza otkrića vezano za viruse. Kada je završila svoj radni vijek u virusologiji posvetila se jogi te postala instruktoricom. Ali, pojavom virusa AIDS-a, ponovno se aktivira te doprinosi znanosti prikazom virusa AIDS-a na elektronskom mikroskopu.

Svi smo imali koronavirus…

Vratimo se koronavirusima – postoje četiri uobičajena tipa humanih koronavirusa: 229E (alpha coronavirus), NL63 (alpha coronavirus), OC43 (beta coronavirus) i HKU1 (beta coronavirus). Ta četiri koronavirusa su vrlo „dobroćudna“ virusa i izazivaju vrlo blage prehlade povezane s kihanjem i curenjem iz nosa. Vrlo rijetko izazivaju povišenu tjelesnu temperaturu.

Klinička slika koju izazivaju vrlo je sličan onoj koju izazivaju rinovirusi (a kojih pak ima na desetine).

Preokret 2003. godine

Ali, vidjeli smo da stvari kod korona virusa nisu tako bezazlene. Naime, zbog toga što su prvi humani koronavirusi izazivali vrlo blage simptome koji odgovaraju prehladi s vrlo malo komplikacija, nisu istraživani u tolikoj mjeri sve do pojave SARS-CoV 2003 godine. Bio je to prvi od humanih koronavirusa koji je izazvao ozbiljniji tijek respiratorne infekcije, tako da je oko 20% pacijenata zahtijevalo prijem u jedinice intenzivne skrbi, stopa smrtnosti je bila oko 10%, s tim da je 50% starijih inficiranih osoba umrlo (opet onih koji su imali pridružene kronične bolesti).

Nakon što se spoznalo da novi virusi koji su se počeli pojavljivati nakon 2003. godine izazivaju daleko teže oblike infekcije dišnih puteva, ponovno se daleko sustavnije počelo raditi na njihovom istraživanju. Stoga, ovo krhko znanje o sadašnjem virusu i ne čudi jer znanosti, koliko god moćna bila, treba vremena da prodre u tajne novih koronavirusa.

Iznenadni nestanak virusa SARS-CoV 2003 godine još uvijek je veliki misterij, što otežava usporedbu s novim koronavirusom i bilo kakvu prognozu njegovog ponašanja.

Nakon SARS-a stiže MERS

Novi koronavirusi uglavnom napadaju pluća, mehanizam djelovanja još uvijek nije do kraja otkriven, pa se ovog trenutka smatra da je imunološki mehanizam taj koji je najvjerojatniji u nastanku promjena na plućima. SARS-CoV-2 (koji izaziva bolest COVID-19) je izoliran i u drugim organima i tkivima, ali još uvijek traju istraživanja njegovog načina djelovanja.

Godine 2012. pojavljuje se sljedeći humani korona virus koji je dovodio do bolesti respiratornih putva na Srednjem Istoku te je nazvan Middle East respiratory syndrome coronavirus (MERS-CoV). Najviše su bile zahvaćene Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Južna Koreja. I ovaj je virus, što ljudskim djelovanjem, a što djelovanjem prirode, iščezao.

Puno pitanja, malo odgovora

Nažalost, posljednji koronavirus koji se pojavio, SARS-CoV-2, je prerastao u pandemiju te zbunio ne samo laike, već i znanstvenike. Još uvijek nedovoljno znamo o načinu njegovog širenja, koliko dugo može preživjeti izvan ljudskog organizma, tko i kako može oboljeti, niti znamo koliko je ljudi koji su zaraženi, a nemaju simptome. Tisuće znanstvenika diljem svijeta (a ovdje s ponosom možemo reći da su hrvatski znanstvenici u samom svjetskom vrhu) se bore da što prije dobiju odgovore na ova pitanja i vrate nas u naš stari dobri život.

COVID-19: Što možemo očekivati od liječenja krvnom plazmom?

Liječenje krvnom plazmom oboljelih od COVID-19 ušlo je zadnjih dana u fokus interesa javnosti. Što očekivati od ovog tretmana...

SAZNAJTE VIŠE

Stoga, ako vam netko kaže da ste preboljeli infekciju korona virusom to ne znači nužno da ste bili zaraženi novim koronavirusom, nego možda nekim „dobroćudnijim“ rođakom.

Dok ne saznamo tajne života i djelovanja novog koronavirusa pozivamo vas da čuvate sebe, svoje bližnje i sve ljude oko vas. Slušajte savjete stručnjaka, živite zdravo i na distanci.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button