Koronavirus - 24. listopada 2020.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Dugotrajni COVID može pogoditi bilo koga, no nekima više prijeti

Otkako traje pandemija novog koronavirusa sve je veći broj pacijenata čiji simptomi ne nestaju ili se ponovno javljaju. To se područje intenzivno istražuje, a otvaraju se i post-COVID klinike

pandemija novog koronavirusa dugotrajni COVID-19

Posljednjih mjeseci koliko traje pandemija novog koronavirusa znanstvenici prikupljaju sve više informacija, kako o virusu, tako i o bolesti koju izaziva, odnosno COVID-19. Uočeno je, kao što već znamo, da bolest nema kod svih pacijenata istu težinu, odnosno da klinička slika varira od blage, pa do vrlo teške i po život opasne. Također se puno pisalo o asimptomatskim osobama, točnije o onima kod kojih je utvrđena zaraza virusom SARS-CoV-2, no nisu razvili simptome bolesti.

Proteklog tjedna ponovno je u središte medijske pažnje došao „dugotrajni COVID“ (eng. long COVID), odnosno pacijenti čiji se simptomi ne povlače. Simptomi o kojima se najčešće raspravlja u kontekstu dugotrajnog COVID-a su kronični umor, glavobolje, otežano disanje (dispneja) i dugotrajni gubitak osjeta mirisa (anosmija).

Model predviđanja rizika

Nova analiza koju su proveli istraživači londonskog King’s Collegea pokazali su da bi kod jednog od 20 pacijenata s COVID-19 simptomi mogli trajati osam tjedana i više. Istraživači su analizirali podatke prikupljene od 4.182 korisnika aplikacije „COVID Symptom Study app“ koji su bilježili simptome tijekom vremena, a bili su pozitivni na PCR testu.

Tim je otkrio da je kod starijih ljudi, žena, kao i onih koji su tijekom prvog tjedna bolesti imali veći broj različitih simptoma, bila veća vjerojatnost da će razviti dugotrajni COVID. Temeljem prikupljenih podataka istraživači su razvili model koji pomaže u predviđanju rizika za dugotrajni COVID, a koji uzima u obzir dob, spol i broj ranih simptoma bolesti. Statistički testovi pokazali su da je ova jednostavna metoda predviđanja bila u mogućnosti otkriti više od dvije trećine (69%) osoba koje će razviti dugotrajni COVID (osjetljivost) te je bila 73% učinkovita u izbjegavanju lažnih uzbuna (specifičnost).

Tim znanstvenika potom je testirao model na neovisnom skupu podataka za 2.472 osobe koje su imale pozitivan test na serološkom testiranju (test na antitijela koronavirusa) s rasponom simptoma te su otkrili da je i u tom slučaju predviđanja modela slična.

Simptomi dugotrajnog COVID-a

Rezultati ove analize mogu pomoći u ranim intervencijama i istraživanjima s ciljem prevencije i liječenja ovog stanja. Istraživanje britanskih znanstvenika također pruža uvid u ovaj fenomen koji još uvijek nije dovoljno razjašnjen, kao i u iskustvo osoba koje trpe od dugotrajnog COVID-a. Identificirane su dvije osnovne skupine simptoma – u prvoj su dominantni respiratorni simptomi poput kašlja i kratkog daha, kao i umor te glavobolje, dok je druga skupina „multisistemska“, utječući na mnoge dijelove tijela, uključujući mozak, crijeva i srce.

Pacijenti s dugotrajnim COVID-om češće prijavljuju srčane simptome poput palpitacija i ubrzanog pulsa, a također i trnce ili utrnulost te probleme s koncentracijom („maglovitost“ u mozgu). Osobe s dugotrajnim COVID-om također su dvostruko češće izvijestile da su se njihovi simptomi vratili nakon oporavka (relapsa) u usporedbi s onima koji su imali kratkotrajni COVID (16% u odnosu na 8,4%).

Ukratko, tim je otkrio:

  • da će većina pacijenata s COVID-19 potvrditi da su se oporavili nakon 11 dana ili manje
  • oko jedan od sedam pacijenata (13,3%, odnosno 558 korisnika aplikacije) imalo je simptome bolesti u trajanju od 4 tjedana
  • oko jedan od 20 pacijenata (4,5%, 189 korisnika aplikacije) bilo je bolesno osam tjedana, a
  • jedan od 50 pacijenata (2,3%, 95 korisnika aplikacije) trpjelo je simptome dulje od 12 tjedana.

Riječ je još uvijek o procjenama koje još uvijek ne mogu dati točan prikaz situacije vezano uz dugotrajni COVID.

Dugotrajni COVID, pišu znanstvenici, zahvaća oko 10% pacijenata u dobi od 18 do 49 godina te oko 22% osoba starijih od 70. Na njegovu pojavu utječe i tjelesna težina, a uočeno je da žene imaju 50% veću vjerojatnost da će trpjeti od dugotrajnog COVID-a u odnosu na muškarce (no taj podatak odnosi se samo na mlađu populaciju). Istraživači su otkrili da je rizik povišen i kod astmatičara iako nema jasne povezanosti s bilo kojom drugom podležećom bolešću.

Još je previše nepoznanica

S obzirom na činjenicu da postoji značajan broj pacijenata koji još dugo nose posljedice COVID-19 bolesti, s ciljem njihova proučavanja i tretiranja u SAD-u se već otvaraju post-COVID klinike.

Pritom se naglašava da je uz tijek oporavka još uvijek vezano puno nepoznanica. Tako nije ni posve jasno jesu li post-COVID simptomi doista jedinstveni za COVID-19 bolest. Dr. sc. Ann Parker, docentica na Odjelu za pulmološku i intenzivnu njegu na Sveučilištu Johns Hopkins u Marylandu proučava oporavak pacijenata nakon otpuštanja s intenzivne njege. Za portal Health objasnila je da nije neobično da se pacijenti, koji su se borili s bilo kakvom ozbiljnom infekcijom, osjećaju umorno i slabo još mjesecima kasnije. Kognitivne i mentalne zdravstvene tegobe povezane s PTSP-om (post traumatski stresni poremećaj) su također česte, posebice među osobama koje su bile toliko teško bolesne da su morale biti smještene na odjel intenzivne njege.

Post-COVID klinike

„Mislim da ljudi traže neki novi aspekt ove bolesti i moguće je da takav postoji“, rekla je dr. Parker, „ali nakon šest mjeseci (pandemije u SAD-u) još uvijek učimo imaju li pacijenti inficirani u veljači uopće dugotrajne simptome ili ne“. I dr. Rebecca Keith, suvoditeljica klinike za respiratorni oporavak u bolnici National Jewish Health u Denveru, slaže se da je prerano da se utvrdi jesu li pojedini post-COVID simptomi doista specifični za ovu bolest, no nada se da će to ona i njezini kolege otkriti. Osobno je pobudio njezin interes velik broj ljudi koji su se javili u njihovu kliniku tražeći pomoć.

Iako su preboljeli COVID-19, na srcu su ostala oštećenja

COVID-19 oštećuje srce! Naime, snimke srca iznenadile su čak i stručnjake: velik broj pacijenata koji su preboljeli bolest ima...

SAZNAJTE VIŠE

Pružanje odgovarajuće njege tim pacijentima u temelju je ideje otvaranja post-COVID klinika. Njihova je namjera okupiti specijaliste s različitih područja, od pulmologa, kardiologa, neurologa, pa do psihologa i farmaceuta. Mnogi od tih centara provode i istraživanja s ciljem boljeg razumijevanja zašto novi koronavirus toliko teško pogađa neke pacijente.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button