6 mjeseci pandemije: što smo naučili o novom koronavirusu

Prošlo je šest mjeseci otkako je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju novog koronavirusa SARS-CoV-2, odnosno bolesti koju virus izaziva (COVID-19). U proteklom smo razdoblju iz dana u dan čitali o novim spoznajama i upoznavali neprijatelja koji je do sada odnio više od milijun života – točnije, s današnjim datumom bilježi se ukupno 33.556,424 zaraženih u svijetu te 1.006,458 preminulih, dok je u Hrvatskoj zabilježeno 16.380 pozitivnih te 275 preminulih osoba.

Objediniti sve informacije na jednom mjestu ovom prilikom nije moguće, no svakako možemo prikupiti odgovore na najvažnija pitanja koje je ključno znati u svakodnevnom životu kako bismo očuvali svoje zdravlje te zdravlje nama bliskih osoba.

Obitelj koronavirusa i novi član SARS-CoV-2

Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS-CoV-2, s otkriven je u Kini krajem 2019. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-19.

Koronavirusi su velika skupina vrlo jednostavnih virusa. Ime su dobili zbog svog izgleda (kao da su omeđeni krunom). Izazivaju bolesti kod sisavaca i ptica te, naravno, i kod ljudi. Većinom su „dobroćudni“ te izazivaju vrlo blage prehlade povezane s kihanjem i curenjem iz nosa. Vrlo rijetko izazivaju povišenu tjelesnu temperaturu. Pripisuje im se oko 10 do 30% infekcija gornjeg dišnog sustava kod odraslih. Ozbiljnije infekcije su rijetke, iako koronavirusi mogu uzrokovati enteroviroze te neurološke bolesti.

Simptomi bolesti COVID-19

Prema definiciji bolesti COVID-19 koja je revidirana 29. svibnja, na ovu bolest upućuje pojava barem jednog od navedenih simptoma:

• kašalj
• povišena tjelesna temperatura
• dispneja (nedostatak zraka)
• nagli gubitak mirisa, okusa ili promjena okusa

Dodatni, manje specifični kriteriji mogu uključivati glavobolju, zimicu, bolove u mišićima, umor, povraćanje i/ili proljev. Pritom se razmatraju i epidemiološki kriteriji zaraze poput toga jeste li i kada bili u kontaktu s oboljelim od COVID-19, gdje ste se susreli, koliko dugo ste s njim bili u kontaktu i slično. Detaljne epidemiološke kriterije potražite na stranici koronavirus.hr.

U posljednje vrijeme puno se je pisalo o redoslijedu pojave simptoma koji bi nam mogao pomoći u razlikovanju COVID-19 od gripe. Naime, američki istraživači sa u kolovozu otkrili javnosti da su identificirali redoslijed pojavljivanja simptoma bolesti COVID-19, a rezultate su objavili u stručnom časopisu Frontiers in Public Health. Analizirajući više od 55.000 potvrđenih slučajeva koronavirusa iz Kine, zaključili su da je vrlo vjerojatno da će se najprije pojaviti temperatura, potom kašalj i bol u mišićima, zatim mučnina i/ili povraćanje, a na kraju i proljev.

Za detaljnu usporedbu simptoma ovih dviju bolesti, preporučujemo tablicu na sljedećoj poveznici.

Oblici bolesti COVID-19

Kada se govori o procjeni težine bolesti, najčešća podjela je na asimptomatsku infekciju (infekcija virusom SARS-CoV-2 potvrđena je laboratorijskim testom, no osoba nema simptome), blagi oblik bolesti (bez komplikacija), srednje teški oblik bolesti (teži simptomi bolesti, ali bez kriterija za tešku upalu pluća), teški oblik bolesti te kritični oblik bolesti koji uključuje sindrom akutnog respiracijskog distresa i/ili sepsu, septični šok, sa ili bez akutne disfunkcije organa.

Iako se brojevi donekle mijenjaju, oko 80% potvrđenih infekcija je u skupini asimptomatskih ili blagih, oko 15% je ozbiljnih te je potreban kisik, a 5% je kritičnih, odnosno pacijenata na respiratoru.

Tko je najviše ugrožen?

Općenito starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti.

Posljednje spoznaje u središte pažnje stavljaju pretilost, odnosno debljinu kao važan čimbenik rizika. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom rizična su skupina za koronavirus i razvijaju teže komplikacije od te bolesti, upozorili su medicinski stručnjaci na simpoziju o uzročno-posljedičnoj vezi debljine i Covida-19, objavljeno je 23. rujna na stranicama HZJZ-a, te se navodi da debeli ljudi imaju 46% veći rizik za pozitivan nalaz na koronavirus, a rizik za hospitalizaciju im je veći 103% u odnosu na ljude s normalnom tjelesnom težinom.

Period inkubacije, duljina zaraznosti i prekid izolacije

Period inkubacije (od trenutka zaraze do izbijanja simptoma bolesti) se razlikuje, no procjenjuje se da iznosi dva do 14 dana. Također, smatra se da smo zarazni deset dana, odnosno da u tom razdoblju možemo prenijeti virus na druge.
Prema pisanju CDC-a, u slučaju blaže kliničke slike bolesti COVID-19, tri uvjeta moraju biti ispunjena da bi kontakt s drugima bio siguran:

• 10 dana je prošlo otkako su vam se javili prvi simptomi
• posljednja 24 sata ste bez temperature (a da niste trebali uzeti lijek za njezino snižavanje)
• drugi simptomi bolesti se poboljšavaju (gubitak okusa i mirisa može trajati još tjednima i mjesecima nakon oporavka te zbog toga nije potrebno produljivati izolaciju)

Prema tim spoznajama prilagođene su 21. rujna i mjere izolacije u Hrvatskoj, pa je stoga i u nas izolacija skraćena s 14 na 10 dana, pod uvjetom da ste dva dana bez temperature (ovdje potražite revidirane preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo).

Izolacija oboljelih s teškom kliničkom slikom (liječenje koje zahtijeva intenzivnu skrb) ili imunokompromitiranih bolesnika (npr. oboljeli od malignih bolesti na kemoterapiji, osobe koje primaju visoke doze kortikosteroida/imunosupresivnih lijekova zbog svoje osnovne dijagnoze) podliježe drugim kriterijima koje također možete naći na preporučenoj poveznici HZJZ-a.

Utvrdimo znanje: izolacija, samoizolacija i karantena

Prema jasnom objašnjenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izolacija znači da se osoba smješta i boravi u posebnoj sobi/prostoriji radi sprečavanja širenja zarazne bolesti. Isto vrijedi i za samoizolaciju, samo se termin izolacija koristi za bolesne osobe, a samoizolacija ili kućna karantena za zdrave. Izolacija je mjera izdvajanja osobe od drugih ljudi koja se primjenjuje prilikom liječenja osoba koje su bolesne i imaju simptome bolesti Karantena je općenito pojam koji se koristi za prisilno, zakonski ili službeno izdvajanje potencijalno zaraženih osoba iz okoline ili čitavih naselja kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa.

Manje je asimptomatskih slučajeva nego što se mislilo

Pa ipak, podatke o asimptomatskim infekcijama treba uzeti s rezervom. Tako su i dvije nove studije objavljene u rujnu (piše Medscape) pokazale da svega oko 20% osoba u skupini onih koji su bez simptoma, a kojima je test bio pozitivan, doista i ne razviju bolest tijekom vremena. Iz toga proizlazi da je, unatoč već uvriježenim stavovima, zapravo malo onih koji su stvarno asimptomatski, upozoravaju znanstvenici. Zato dodatno ističu važnost testiranja, posebno u rizičnim skupinama, kao i ozbiljno pridržavanje mjera prevencije – nošenje maski, pranje ruku te socijalnu distanciranost.

Što je bliski kontakt i kako se određuje?

Pri procjeni rizika zaraze ili određivanja puta zaraze, često se spominje kao pojam bliski kontakt. Prema HZJZ-u, bliski kontakt se odnosi na dvije situacije:

• udaljenost od oko dva metra od oboljele osobe ili boravak u istom zatvorenom prostoru s oboljelim od COVID-19, ali dulje vrijeme, u trajanju dulje od 15 minuta (npr. učionica, soba za sastanke ili druga prostorija; kod zdravstvenih djelatnika, kućnih kontakata; kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu), a bez osobne zaštite opreme (rukavica, pregača, maska, zaštita za oči) ili
• direktan kontakt s kontaminiranim/infektivnim izlučevinama oboljelog od COVID-19 (npr. oboljeli je kašljao na nas, dodirivanje korištenih maramica, rukovanje ili drugi izravan tjelesni kontakt s oboljelim), a bez korištenje osobne zaštitne opreme.

Za sada bliskim kontaktom se ne smatra kratka interakcija s oboljelim, na primjer, prolazak pored ili hodanje uz oboljelu osobu.

Zanimljivost za kraj: ispirite nos slanom vodom

Redovito ispiranje nosa slanom vodom itekako može pomoći protiv infekcija dišnog sustava, preporuka je ravnateljice Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemke Markotić. Iako su zapažanja koja prof. Markotić navodi još u fazi početne kontrolirane studije, ova metoda koja se koristi stoljećima unazad sigurno ne može štetiti. Ideja za studiju se, kaže, rodila pokušavajući pomoći zaraženima bez simptoma koji su tjednima bili u izolaciji zbog pozitivnog testa brisa koji više nije bio u skladu s njihovim zdravstvenim stanjem jer su bili dobro. Pročitajte više na ovom linku.