Svjetski dan astme: Najčešća pitanja i odgovori o ovoj bolesti

Od astme u svijetu boluje više od 300 milijuna ljudi, a pretpostavke su da će do 2020. godine biti još 100 milijuna oboljelih više. Ova bolest stvara velike financijske troškove zdravstvenog sustava, ali i opće društvene troškove, zbog gubitka velikog broja radnih sati (izostanci s posla ili iz škole) i utjecaja na obiteljski život.

Što je astma?

Astma je kronična upalna bolest malih dišnih putova karakterizirana epizodama zaduhe (otežano disanje), piskanja u prsima te suhog nadražajnog kašlja s otežanim iskašljavanjem gustog žilavog sekreta.

Upala je rezultat preosjetljivosti dišnih putova na različite podražaje, što rezultira pojavom edema sluznice, grča mišića u stijenci malih dišnih putova i stvaranja povećane količine guste sluzi. Takvo stanje smanjuje protok zraka kroz dišne cijevi pa je disanje otežano. Čuje se piskanje u plućima, javlja se osjećaj stezanja u prsima i gušenje.

Ti su simptomi vrlo karakteristični za astmu i javljaju se noću ili pred jutro, pri fizičkom naporu, izlaganju atmosferskom zagađenju, alergenima ili kod jakog psihičkog podražaja. Bolest je varijabilnog tijeka. Astma se često javlja u obitelji sa sklonošću atopiji ili alergiji, najčešće u dječje doba, ali i u bilo kojem životnom razdoblju.

Koji su uzroci, odnosno okidači astme?

Među najčešćim uzrocima (okidačima) astme su alergije na inhalacijske i nutritivne alergene, primjerice dlaka, grinje, pelud, plijesni, niz prehrambenih proizvoda. Okidači astme su i najčešći uzroci alergije kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, riba, čokolada, lješnjaci i orasi, brašno i konzervansi.

Postoji i takozvana unakrsna reakcija između alergije na peludi i pojedinih prehrambenih proizvoda. Uzrok mogu biti i kronični upalni procesi gornjeg dišnog trakta (kronična upala paranazalnih sinusa, adenoidne vegetacije), hladan zrak, kemijski podražaji (poput pare i duhanskog dima), lijekovi, napor i tjelesno opterećenje te psihički podražaji kao što su snažne emocije.

Kako se dijagnosticira?

Testovi kojima se utvrđuje astma su:

• Alergološko kožno testiranje na inhalacijske ili nutritivne alergene
• Imunosna obrada
• Ispitivanje plućne funkcije ili spirometrija
• Mjerenje vršnog protoka (PEF) pomoću prijenosnog mjerača
• Rendgenska snimka paranazalnih sinusa, a snimka pluća nije neophodna
• Test opterećenja
• Test s metakolinom ili suhim hladnim zrakom
• Citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile
• Mjerenje koncentracije dušičnog oksida u izdahnutom zraku (FENO)

Kako se liječi?

Liječenje astme provodi se osnovnim i simptomatskim lijekovima. Osnovni lijekovi su protuupalni jer liječe upalu u dišnim putovima, uzimaju se redovito i dugotrajno kod svih oblika astme. To su inhalacijski kortikosteroidi i antileukotrijeni.

Simptomatski lijekovi omogućavaju širenje dišnih putova, olakšavaju disanje i zaustavljaju napadaj astme. Postoje dvije vrste tih lijekova: s brzim i kratkim učinkom koji se uzimaju po potrebi te sa sporim i dugotrajnim učinkom koji se uzimaju redovito kod težih oblika astme. Suvremeni pristup liječenju astme preporučuje i kombinaciju navedenih lijekova u jednom pripravku.

Liječenje se provodi inhalacijskim oblicima lijekova. Lijek u obliku aerosola nalazi se u inhaleru ili „pumpici“, a lijek u obliku suhog praha u diskusu, turbuhaleru i novolizeru.

Što je to potpuna kontrola astme?

To je stanje bez simptoma, bez noćnog buđenja, bez potrebe za uzimanjem lijeka za „lakše“ disanje, bez pogoršanja bolesti i potrebe za hitnom intervencijom, s najmanjom dozom lijekova i bez nuspojava od njih. Da bi se postiglo takvo stanje, astmatičar mora terapiju uzimati redovito, pravilno, izbjegavati kontakt s uzročnim faktorom svoje bolesti, redovito kontrolirati svoju plućnu funkciju kod kuće, a liječničke kontrole obavljati u razmaku od tri do šest mjeseci u dogovoru sa svojim liječnikom i prema preporuci pulmologa.