Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiUgledni infektolog: učinkovito oxfordsko cjepivo stiže krajem godine
‘Oxfordsko cjepivo‘ nema nekih značajnijih nuspojava i njegova kvaliteta nije upitna već je upitna brzina distribucije, istaknuo je za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. sc. Andrej Trampuž
U proteklih mjesec dana (od 12. rujna do 10. listopada) u svijetu su od posljedica COVID-19 preminule 152.802 osobe što bi, kada bi tu brojku podijelili s brojem dana, dalo 5457 prosječno dnevno preminulih.
No, naravno, to ne možemo tako računati jer postoje dnevne oscilacije, i u broju oboljelih, i u broju umrlih. Broj dnevno umrlih se tijekom 28 dana kretao od 3280 do 8967. No puno važniji broj od ovog koji spominjemo je onaj o postotku umrlih u odnosu na broj oboljelih (pozitivnih).
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Naime, kako je u dva navrata pisala Slobodna Dalmacija, taj postotak je dugo vremena bio između 3,1 i 3,2 posto, pa smo izračunali da bi do kraja ove godine, ako bi se taj postotak smrtnosti zadržao, broj oboljelih rastao kao i do sada. U svijetu od ili s koronavirusom umrlo je između 2,1 i 2,2 milijuna ljudi. Na svu sreću, prema sadašnjim postocima broj umrlih bi trebao biti puno manji.
Zimska prijetnja
Naime, postotak smrtnosti u odnosu na broj oboljelih u proteklih 28 dana je osjetno pao i sada iznosi 2,88 posto, iako niti to u konačnici nije zanemariva brojka.
U razdoblju od 28 dana u svijetu je od koronavirusa oboljelo 8,47 milijuna ljudi pa je ukupan broj oboljelih u subotu navečer bio 37,32 milijuna osoba.
Kada bi se dnevni prosjek novooboljelih u svijetu širio kao posljednjih 28 dana (302.508 dnevno novooboljelih), do kraja godine bi bilo ukupno oko 61,82 milijuna oboljelih.
To znači da bi, s prosjekom smrtnosti od 2,88 posto, do kraja godine u svijetu od koronavirusa od početka pandemije preminulo ukupno 1,78 milijuna ljudi.
Koliki će taj broj na kraju godine biti, teško je predvidjeti, dolazi hladnije vrijeme, boravak u zatvorenim prostorima, lakše širenje i prenošenje virusa…, pa se može očekivati daljnje “ludovanje” broja novooboljelih i umrlih.
No očekuje se krajem ove godine da će na tržište doći i cjepivo koje će “ubiti” COVID-19.
Najdalje u istraživanju s ciljem pronalaska cjepiva došlo je Sveučilište u Oxfordu, koje je u suradnji s tvrtkom AstraZeneca razvilo cjepivo protiv koronavirusa.
– Prema informacijama koje imamo, radi se o dobrom cjepivu i svi dosadašnji rezultati su pokazali da to cjepivo ima 80-postotnu učinkovitost – rekao je za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. sc. Andrej Trampuž, specijalist infektologije i interne medicine, koji radi u berlinskoj bolnici “Charite”, koja je ujedno i najveća bolnica na Starom kontinentu.
Ovako velika učinkovitost cjepiva izuzetno je dobra.
– Naravno, uz toliku učinkovitost cjepiva, da bi se stekao kolektivni imunitet trebalo bi u svijetu ili Europi cijepiti između 50 i 60 posto stanovništva.
Hoće li ga biti dovoljno
To “oxfordsko cjepivo” nema nekih značajnijih nuspojava i njegova kvaliteta nije upitna već je upitna brzina distribucije, odnosno može li se proizvesti dovoljno cjepiva. Osim ovog cjepiva, ima još cjepiva koja su u istraživanjima došla vrlo daleko i sada su u trećoj kliničkoj fazi. Na cjepivu intenzivno radi i vrlo je daleko došla u kliničkim istraživanjima tvrtka CureVac, zatim postoji rusko cjepivo Sputnik 5, s kojim se u Rusiji uvelike već cijepi, pa kineska cjepiva, ali za njih nemamo povratne informacije o kvaliteti.
Mišljenja sam da bi na svjetskoj razini trebalo osnovati jedno neovisno povjerenstvo, koje bi dobilo sva ova cjepiva na uvid te donijelo odluku o najboljem cjepivu za ljude – veli dr. Trampuž.
Našeg smo sugovornika upitali što misli o postotku pada smrtnosti, u odnosu na broj oboljelih u svijetu.
– To je jako dobra informacija. Međutim, ne treba smetnuti s uma da je bilo ljeto, ljudi su više boravili na otvorenome i više su obolijevali mladi ljudi, koji u pravilu imaju blaže simptome… Isto tako, naučili smo se tijekom proteklih mjeseci i ponašati kada je u pitanju koronavirus, a stekli smo i određena znanja koja u početku nismo imali u borbi s koronavirusom.
Tako, ako oboljeli od koronavirusa brzo primi kisik, oporavak je bolji i brži, a ujedno imamo i nekoliko virusnih lijekova koje upotrebljavamo u borbi protiv COVID-19. Taj pad u postocima umrlih je izuzetno dobar, ali i dalje suviše visok.
Ima i onih koji banaliziraju broj umrlih, u odnosu na svjetsku populaciju, koji kažu kako brojke nisu velike. Zamislite, da od koronavirusa u svijetu umre “samo” jedan posto svjetske populacije, pa to bi bila katastrofa – kaže dr. Trampuž.
Bilo je mnogo protivnika generalnog “lockdowna” koji se zbio u Europi početkom pandemije, a kako brojke novooboljelih i dalje rastu, mnogi “strahuju” od ponovne generalne karantene.
‘Lockdown’ je bio nužan
– Prema izračunima, da u Europi nije bilo generalnog “lockdowna” na Starom bi kontinentu od koronavirusa umrlo oko 60 milijuna ljudi. I taj “lockdown” je bio nužan. U budućnosti neće biti generalnih “lockdowna”, jer smo se do sada “naučili” nositi s koronavirusom, ali svakako treba očekivati regionalne karantene, odnosno na onim područjima gdje će se koronavirus nekontrolirano širiti – zaključuje za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. sc. Andrej Trampuž.