Dječje zdravlje - 25. veljače 2019.
AUTOR ČLANKA - Redakcija

Mališani na udaru: Od grlobolja nema odmora

Jesu li djeca osjetljivija na uzročnike upala dišnih putova? Zašto je grlobolja učestalija kod neke djece objašnjava dr. med. pedijatrica Josipa Pišković.

grlobolja kod djece

Iako se sezona prehlada i gripe približila svom kraju, ne može se očekivati da će s njome nestati i grlobolje kod djece.

Kad govorimo o grlobolji, mislimo na upalu ždrijela (faringitis), krajnika (tonzilitis) te na upalu grkljana i glasnica (laringitis).

Djeca su, u odnosu na odrase, osjetljivija na uzročnike upala dišnih putova, a najčešće na njih jurišaju virusi. Iako se roditeljima može učiniti da njihova beba ili vrtičarac previše često obolijeva od različitih viroza, pa se možda i postavlja pitanje genetske sklonosti, objašnjenje je ipak drugačije, a odgovore smo potražili od Josipe Pišković, dr. med., pedijatrice u zagrebačkoj Dječjoj bolnici Srebrnjak.

Intervju - Josipa Pišković

 

Šest do 12 viroza godišnje

“Veća vjerojatnost razvoja kliničke slike nakon izlaganja infektivnom čimbeniku kod dojenčadi i predškolske djece objašnjava se malenom prokuženosti, odnosno činjenicom da djeca još nisu bila u kontaktu s mikroorganizmima te nedostatkom otpornosti, odnosno specifične imunosti na pojedine uzročnike”, objasnila je dr. Pišković te dodala da djeca u prvim godinama života godišnje prebole od šest do devet akutnih infekcija gornjih dišnih putova. Pritom mališani u jaslicama i vrtićima obolijevaju i češće, u prosjeku 12 puta godišnje.

Kao što smo već spomenuli, najčešći uzročnici upale grla su virusi, a uz grlobolju prisutni su i kašalj, šmrcanje, konjuktivitis (upala očne spojnice), promuklost, proljev i slično.

Čest krivac grlobolje: beta hemolitički streptokok grupe A

“Međutim, svakako treba imati na umu da je 15 do 30 posto faringitisa kod djece u dobi od pet do 15 godina uzrokovano beta hemolitičkim streptokokom grupe A. Simptomi se javljaju dva do pet dana nakon što se dijete zarazilo (taj period zovemo period inkubacije), a početak bolesti je nagli s temperaturom iznad 38 °C, izraženom grloboljom, glavoboljom, povraćanjem i osipom. No dijete ne kašlje, niti ima ostale kataralne simptome (kihanje, sluz iz nosa i slično)”, napominje dr. Pišković te opisuje da je ždrijelo kod streptokokne angine žarko crvene boje s eksudatom (naslagama gnoja), a limfni su čvorovi bolni i uvećani. 

Bakterijske infekcije, pa tako i infekcija beta hemolitičkim streptokokom grupe A, liječe se antibioticima. Međutim, s ciljem sprečavanja razvoja otpornosti bakterija na antibiotike, izbjegava se njihovo nepotrebno propisivanje, pa je tako svakako potrebno postaviti ispravnu dijagnozu. U slučaju sumnje, objašnjava dr. Plišković, liječnici mogu napraviti brzi tekst za streptokoknu upalu grla kod kojeg je nalaz gotov za 10 do 15 minuta. Iako ovi testovi imaju točnost od 86%, mogućnost greške postoji. Stoga se može učiniti i bakteriološko ispitivanje brisa grla kultivacijom; u tom slučaju nalaz je gotov za dva do pet dana, a liječnik na temelju svog iskustva i kliničke slike može započeti terapiju antibioticima.

Isti uzročnik, odnosno beta hemolitički streptokok grupe A, može biti uzročnik infekcije i kod mlađe djece u dobi od jedne do tri godine.

“Tada je klinička slika drukčije te se bolest očituje umjereno povišenom tjelesnom temperaturom, uz prateću sekreciju iz nosa, zadah iz usta, hrkanje u snu, blijedilo, cendravost te odbijanje hrane. Liječenje je identično kao za streptokoknu anginu”, kaže dr. Plišković.

Jaka grlobolja koja intenzitetom podsjeća na streptokokni faringitis, uz vrućicu te eksudat na tonzilama te uvećanje limfnih čvorova javlja se i kod infekcijske mononukleoze, a dijagnozu će postaviti liječnik.

Kada djeca trebaju kod otorinolaringologa?

U određenim slučajevima bit će potrebno malog pacijenta uputiti na specijalistički pregled kod otorinolaringologa.

Grlo na udaru: Grlobolja jedna, a uzroka mnogo

Grlobolja je čest simptom koji poznajemo od djetinjstva, a posebno se često javlja tijekom hladnih mjeseci. Sama po sebi...

SAZNAJTE VIŠE

“Ponekad, uslijed angine, može doći do nakupljanja gnoja između krajnika i okolnih mekih tkiva. Takvo stanje nazivamo peritonzilarni apsces. Uslijed ovog stanja može doći do otežanog protoka zraka te je potrebno dijete hitno uputiti otorinolaringologu kako bi učinio inciziju i ispustio gnoj van. Liječnik obiteljske medicine uputit će dijete kod otorinolaringologa i ako postoje apsolutne indikacije za uklanjanje tonzila kako bi se dogovorilo kirurško liječenje”, zaključuje dr. Plišković i donosi nekoliko korisnih savjeta za roditelje o tome kada se svakako javiti liječniku te možemo li i kako spriječiti infekcije dišnih putova ili ih barem svesti na najmanju moguću mjeru.

Kada se svakako javiti liječniku?

Roditelji bi se trebali javiti liječniku uvijek kada su zabrinuti, neovisno o simptomima, a osobito u slučaju kada dijete otežano diše, ”lovi zrak”, otežano guta, pojačano slini, ima visoku vrućicu koja slabije reagira na antipiretik, zimicu i tresavicu, jaku grlobolju, usporeno je i uspavano, ima osip, glavobolju, bolove u trbuhu, jako ubrzan puls, kada dijete ne plače i ne može proizvesti nikakav zvuk ili je jako nemirno.

Dobra higijena je najbolja prevencija!

  • temeljito pranje ruku, osobito nakon toaleta, prije jela, nakon kašljanja i kihanja
  • redovito dezinficiranje kvaka, telefona, tipkovnica
  • provjetravanje prostorija u kojima se boravi
  • nakon vožnje javnim prijevozom, ukoliko niste u mogućnosti oprati ruke, upotrijebite neke od antiseptika za ruke u obliku tekućine, gela ili vlažnih maramica
  • izbjegavajte kontakt s bolesnim ljudima.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama