Gripa i prehlada - 03. siječnja 2019.
AUTOR ČLANKA - Tanja Pekez Pavliško

Grlo na udaru: Grlobolja jedna, a uzroka mnogo

Bol u grlu prati nas tijekom života, bilo blaga ili oštra, a razvija se postupno ili naglo. Riječ je o čestom simptomu koji može pratiti razna stanja i bolesti

Grlobolja

Grlobolja je čest simptom koji poznajemo od djetinjstva, a posebno se često javlja tijekom hladnih mjeseci. Sama po sebi nije bolest nego simptom koji može imati razne uzroke.

Srećom, u najvećem broju slučajeva riječ je o blagoj virusnoj bolesti ili pak bakterijskoj infekciji koja se učinkovito liječi antibioticima. Osjećaj grebanja ili iritacije može biti jači ili slabiji, a često najviše dolazi do izražaja pri gutanju. Stručni joj je naziv faringitis, a najčešći krivci su virusi poput prehlade ili gripe.

>>Kad prehlada zavlada: Što trebate znati o najraširenijoj virusnoj infekciji<<

Virusne infekcije grla ne traže posebno liječenje – ublažavamo ih čajevima, pastilama, sirupima, eventualno analgeticima te čekamo da prođu. Grlobolju mogu izazvati i bakterije, najčešći uzročnik je streptokok, pa često govorimo o streptokoknim infekcijama, a one se liječe antibioticima kako bi se izbjegle komplikacije.

Ako je grlobolja uporna i ne prolazi ni nakon tjedan dana, opće stanje se pogoršava, ako je gutanje teško i bolno, a posebice ako se pojave teškoće u disanju, svakako se što prije javite liječniku

Od virusnih infekcija grlobolju će najčešće izazvati obična prehlada, gripa, mononukleoza, ali i vodene kozice, ospice ili, primjerice, krup, akutna upala gornjeg i donjeg dišnog sustava koju najčešće uzrokuje virus parainfluence tipa 1, a za koju je karakterističan kašalj poput laveža.

Ovisno o uzroku, razlikuju se i simptomi koji mogu uključivati bol i osjećaj grebanja u grlu, jačanje bola pri gutanju ili govoru, teškoće s gutanjem, bolni i natečeni limfni čvorovi na vratu ili ispod čeljusti, bolni i natečeni krajnici, bijele i/ili žućkaste naslage na krajnicima te promuklost. Naravno, osim grlobolje mogu biti prisutni i simptomi poput vrućice, kašlja, šmrkanja, kihanja, glavobolje, proljeva ili povraćanja, a sve ovisno o tome koja je bolest u podlozi.

Najčešći krivci za grlobolju

Osim već spomenutih virusnih ili bakterijskih infekcija, navest ćemo još neke česte krivce za to neugodno stanje.

Alergije – bilo da je riječ o alergiji na dlake životinja, prašinu ili pelud, grlobolja može biti na popisu simptoma.

Suhi zrak – u prostoriji tijekom grijanja suši sluznicu nosa, no može biti krivac i za grlobolju, posebno izraženu ujutro nakon buđenja. Grlobolja može biti prouzročena i disanjem na usta, primjerice ako vam je začepljen nos.

Iritansi – zagađenje zraka u okolišu, ali i zraka u prostorijama u kojima boravite (primjerice, dimom cigareta) mogu dovesti do kronične grlobolje. Ovdje pripadaju i žvakanje duhana, pušenje, konzumiranje alkohola, ali i jako začinjena hrana.

Naprezanje mišića u grlu vikanje, glasan ili pak dugotrajan govor mogu izazvati bol u grlu.

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) riječ je o relativno čestoj bolesti koju karakterizira vraćanje sadržaja iz želuca u jednjak, pa tako može izazvati grlobolju. GERB mogu pratiti i žgaravica, promuklost, osjećaj kuglice u grlu, bol u „žličici“ i drugo.

Naravno, naveli smo dio simptoma jer postoje i druga stanja i bolesti poput infekcije HIV-om ili nekih tumora u usnoj šupljini koji se također, među ostalim, očituju grloboljom. Pa ipak, zbog grlobolje najčešće ne morate paničariti.

Kada otići liječniku?

Ako je grlobolja uporna i ne prolazi ni nakon tjedan dana, opće stanje se pogoršava, ako je gutanje teško i bolno, a posebice ako se pojave teškoće u disanju, svakako se što prije javite liječniku. Obratite pozornost i na eventualne teškoće pri otvaranju usta, bol u zglobovima, osip, bol u uhu, pojavu vrućice, dugotrajnu promuklost, osjećaj kuglice u grlu i slično. U svakom slučaju, traženje stručnog savjeta nikada nije na odmet, posebice kada je zdravlje u pitanju.

Mjere prevencije

Iako ćemo virusne i bakterijske infekcije teško izbjeći, postoje općenite mjere prevencije koje nam mogu pomoći da se širenje virusa spriječi. Ukratko, preventivne se mjere svode na dobru higijenu koja uključuje:

  • češće pranje ruku, posebice nakon obavljanja nužde, prije jela te nakon kihanja ili kašljanja te nakon ulaska u kuću
  • nekorištenje zajedničkog pribora za jelo
  • kihanje i kašljanje u maramice
  • korištenje papirnih ručnika za brisanje
  • korištenje vlažnih maramica s alkoholom
  • izbjegavanje bliskog druženja s pacijentima
  • zračenje prostorije u kojoj pacijent boravi
  • izbjegavanje velikih skupova i napučenih prostora.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama