Logopedija - 06. lipnja 2019.
AUTOR ČLANKA - Mr. sc. Nataša Šunić Vargec, prof. logoped, Terapija glasa i govora Logoped

Ovo su najčešće tehnološke zamke u razvoju govora i jezika kod djece

Izloženost sadržajima s televizije na stranom jeziku od najranije dobi te ostalim „ekranima“ tijekom djetinjstva ima višestruke posljedice

tehnološke zamke, razvoj govora i jezika, djeca

Uloga roditelja u razvoju govorno-jezičnih sposobnosti, posebno u prve tri godine, iznimno je važna.

U današnje vrijeme napredne tehnologije djeca svih dobi imaju doticaj s modernom tehnologijom u obliku tableta, računala, smartphonea… Istina je da su sredstva moderne tehnologije zamišljena tako da olakšaju protok i brzinu  informacija, omoguće bržu i jednostavniju komunikaciju. No kad se takav način komunikacije prenese na sve segmente života, posebno najmlađih, onda možemo govoriti o zloupotrebi modernih sredstava tehnologije.

Djeca vole crtiće, videoigrice, animirane glazbene spotove, reklame i to nije ništa novo. No sadržaji koji se djeci prezentiraju, dob djeteta, kao i trajanje takve vrste zabave stvari su na koje odrasli, odnosno roditelji, moraju paziti.

Riječi bez svrhe

Sve se češće može čuti isti anamnestički podatak da je dijete u najranijoj dobi višesatno bilo izloženo  sadržajima s televizije, najčešće crtanim filmovima. No pogrešno je to što su crtani filmovi bili na stranom, a ne na materinjem jeziku. Takva rana stimulacija može loše utjecati na razvoj jezičnih sposobnosti, ali i na ukupan razvoj djeteta. Ponekad se i dogodi da dijete uz takve sadržaje razvije govor. Često čujemo da dijete zna ponoviti kompletne dijaloge svojih junaka, ali u neprimjerenoj situaciji. Za takav govor kažemo da je nefunkcionalan, odnosno nema funkciju komunikacije.

Prevelika izloženost sadržajima na stranom jeziku djetetu „stvara pogrešnu“ bilingvalnu sredinu koja loše utječe na materinji jezik koji dijete mora savladati. Važno je naglasiti da crtići, videoigrice i ostali sadržaji imaju intenzivniji zvuk koji također može loše utjecati na psihomotorni razvoj djeteta.

Dijete se lako navikne na tu vrstu jednosmjerne komunikacije te gubi interes za svakodnevnom interakcijom s okolinom. Često se događa da se roditelj koji traži pomoć stručnjaka „pohvali“ da njegovo dijete zna pronaći omiljene sadržaje na telefonu ili tabletu. No kad to isto dijete pitate kako se zove ili neko drugo jednostavno pitanje, odgovor izostaje. Kad roditelji shvate što se događa, uskrate tu vrstu zabave, što kod djece izaziva vrlo burnu reakciju.

Potičite razgovor!

Stimulacija govorno-jezičnog razvoja počinje odmah nakon rođenja. Dijete usvaja jezik putem modela, a model su u najranijoj dobi – roditelji. Važno je s djetetom komunicirati u svim situacijama. To znači tijekom hranjenja, presvlačenja, kupanja jer se tako razvija njegova želja i potreba za komunikacijom.

Zato je uloga roditelja u razvoju govorno-jezičnih sposobnosti, posebno u prve tri godine, iznimno važna. Taj se razvoj dijeli na prelingvalnu fazu (faza prije progovaranja) i lingvalnu kad se govor počinje razvijati. Pojavom prve funkcionalne riječi, odnosno riječi sa značenjem (oko djetetova 12. mjeseca) počinje lingvalna faza. Ako je razvoj uredan, prvu jednostavnu rečenicu dijete izgovori između 17.  i 20. mjeseca.

Porastom kronološke dobi rječnik postaje bogatiji, rečenice dulje i oko treće godine dijete formira osnovu na kojoj će se razvijati daljnji govorno-jezični procesi. Negdje oko petog rođendana dijete koristi rečenice koje su gramatički ispravne, odgovara na postavljena pitanja, prepričava događaje kojima je prisustvovalo, a izgovor glasova treba biti artikulacijski korektan.

Einsteinov sindrom: Što učiniti kad rodite maloga genijalca

Ako dijete ne progovori u dobi „kad bi trebalo“, nemojte stvarati paniku – možda ćete odgajati novog Einsteina

SAZNAJTE VIŠE

Naznake „problema“

Ono što je iznimno važno prije samog progovaranja su geste koje dijete razvija kao jedan od oblika neverbalne komunikacije. Mahanje, slanje poljubaca te pokazne geste kod djeteta urednog razvoja razvijaju se između devetog i dvanaestog mjeseca. Ne primijeti li se potreba za neverbalnom komunikacijom s okolinom, pa ni da se geste razvijaju onako kako to predviđaju razvojne norme, mora se potražiti pomoć stručnjaka.

Ako dijete ne razumije ili nedovoljno razumije govor okoline, ako je govor nerazumljiv i podsjeća na telegrafski, ako je nefunkcionalan, odnosno ne služi komunikaciji, ako je nedovoljno razumljiv ili nerazumljiv u dobi kad se po skali razvoja govora to ne očekuje, sve to ukazuje na probleme zbog kojih je važno javiti se logopedu.

Slušajte svoje dijete, pratite njegove potrebe. Igrajte se s njime, pričajte mu svoje priče, čitajte mu, tražite da i ono sudjeluje u toj interakciji i komunikaciji, bilo verbalno ili neverbalno.

Koliko god možete, provedite što kvalitetnije vrijeme sa svojim djetetom, u prirodi, parku ili šetnji povezujući se s njime, učeći ga te budite otvoreni i da ono uči vas.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama