Gastrointestinalni simptomi alergije na kravlje mlijeko kod dojenčadi

Zašto nastaje alergija na hranu i zašto je najčešća u dojenčadi i male djece?

Razlozi su u međudjelovanju genske predispozicije, nezrelosti organizma i okolišnih faktora. Gledajući genetiku, u obiteljima u kojima nema alergija rizik da će dijete imati alergiju je svega 15%, ako je 1 član obitelji alergičar vjerojatnost raste na 25-30%, a ako su 2 člana čak na 70%. Nezrelost probavnog trakta i njegovog imunološkog sustava u ranoj dobi (neoptimalna funkcija probave, smanjena količina sekretornih protutijela, slabije veze među epitelnim stanicama) također su jedan od rizičnih faktora zašto se alergija najviše javlja u ranoj dobi. Srećom, prirodno sazrijevanje omogućava da se veći dio alergija s vremenom preraste. Od okolišnih faktora značajan utjecaj ima formiranje mikrobiote što djeluje na moduliranje imunološkog odgovora. Danas se zna da porođaj carskim rezom, izostavljanje majčinog mlijeka iz prehrane djeteta, antibiotska terapija, sklonost hiperhigijenskim uvjetima mogu djelovati na promjenu mikrobiote u nepovoljnom smjeru, tj. na stimulaciju alergijskog reagiranja.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Koji su najčešći alergeni u dojenačkoj dobi?

Iako bilo koja hrana može biti alergena, najčešće alergiju u dojenčadi uzrokuje sljedećih 7 namirnica: kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, pšenično brašno, soja, orašasti plodovi, riba i školjke. Za alergiju u hrani su odgovorni proteini, iznimno glikoproteini. To je važno znati jer se često zamjenjuje alergija na proteine kravljeg mlijeka s intolerancijom šećera laktoze. Alergija na proteine česta je u dojenčadi, dok se intolerancija laktoze uglavnom javlja iza prve/druge godine života. Dapače, dojenčad prirodno odlično podnosi laktozu koje u majčinom mlijeku ima skoro dvostruko više u odnosu na kravlje.

Kako se alergija na hranu prezentira u dojenačkoj dobi?

Alergija na hranu u dojenčadi najčešće se prezentira simptomima na koži ili probavnom sustavu, rjeđe dišnom ili kao anafilaksija. Može se javljati i kod dojene i nedojene djece, prije uvođenja dohrane i po uvođenju dohrane. Nastaje nakon perioda senzibilizacije (razvojna faza alergije) od prvog kontakta s alergenom hranom. Kod djece koja jedu majčino mlijeko, senzibilizacija može nastati putem majčinog mlijeka, na ono što majka jede, a prezentacija može biti prije i/ili nakon uvođenja iste namirnice djetetu.

Prema brzini nastanka razlikujemo rane koje se javljaju unutar par minuta do 2h od unosa alergena i kasne sa simptomima koji nastaju više sati pa do 72h od konzumiranja alergena što otežava povezivanje reakcije i unesene namirnice. Rane su posredovane IgE protutijelima što koristimo u dijagnostici, dok za kasne nemamo optimalnog dijagnostičkog testa i njih karakteriziramo kao ne-IgE posredovane alergije. Većina gastrointestinalnih prezentacija alergije na hranu je kasnog tipa.

Alergijske manifestacija sa strane probavnog trakta u dojenčadi

Kod alergijskog zahvaćanja probavnog trakta simptomi nastaju uslijed međudjelovanja alergijski nastale upale sluznice, narušenog motiliteta, disbioze i povećane osjetljivosti probavnog trakta (visceralne hiperalgezije). Ovisno o tome koji dio probavnog sustava je zahvaćen razlikuju se i simptomi.

Simptomi zahvaćanja gornjeg probavnog trakta

Ako je zahvaćen gornji probavni trakt (jednjak, želudac) obično vidimo učestalo bljuckanje, povraćanje, odbijanje obroka, plač kod obroka, tj. jake kolike, lošiji napredak na tjelesnoj masi.

Simptomi zahvaćanja donjeg probavnog trakta

Kod zahvaćanja donjeg probavnog trakta (tanko i debelo crijevo) možemo imati proljev, rjeđe zatvor, grčeve, pojavu tračaka krvi i sluzi u stolici, nadutost, također slab prirast na tjelesnoj masi, perianalno crvenilo ili fisure.

No, ovi simptomi nisu isključivo znak alergije i mora se biti oprezan u donošenju procjene, tj. uvijek treba sagledati cjelovitu kliničku sliku, prvenstveno kako se ne bi funkcionalne tegobe rane dobi (fiziološko bljuckanje, kolike, meteorizam, vjetrovi, proljevaste stolice) koje ima 25% zdrave djece, proglasile patologijom.

Primjerice u dojenčadi koja bljuckaju treba razlikovati fiziološko bljuckanje/regurgitacija zdrave dojenčadi od onog zbog gastroezofagealnog refluksa uzrokovanog alergijom. Zdrava dojenčad bljucka, no rado i dobro jede te dobiva na težini, dok kod alergijski uvjetovanih problema bljuckanje je intenzivno, često ga prati lošiji napredak na tjelesnoj masi, nevoljko uzimanje ili odbijanje hrane ili epizode povraćanja.

Jake kolike u ranoj dojenačkoj dobi mogu također biti prezentacija alergije, ali ih treba razlikovati od običnih dojenačkih kolika koje ima do 25% potpuno zdravih beba. Prema smjernicama pedijatrijskih društava ukoliko imamo vrlo intenzivne kolike u mlade dojenčadi preporuka je pokušati kroz 2-4 tjedna prehranu bez proteina kravljeg mlijeka (kod dojene djece eliminacija ide kod majke koja doji), a iza toga se ponovo pokuša vratiti kravlje mlijeko kako bi se mogla napraviti usporedba. Ukoliko kolike prestaju s eliminacijom, a vraćaju se nakon ponovnog uvođenja kravljeg mlijeka to je znakovito za alergijsko reagiranje.

Poseban oblik alergijskog reagiranja je takozvani enterokolitični alergijski sindrom kada dijete ½ do 6 sati nakon unošenja alergena počinje intenzivno povraćati, što može slijediti klonulost, proljevaste stolice i dehidracija. Klinička slika može biti vrlo dramatična te je ponekad potrebna infuzija kako bi se dijete brže oporavilo. U mediteranskim zemljama najčešći alergeni koji izazivaju ove simptome su kravlje mlijeko i riba. To je obično kasni tip alergijskog reagiranja i dijagnoza se postavlja na temelju ponavljanja iste kliničke slike kod unosa određene hrane.

U dojenčad koja imaju proljevaste stolice i/ili nadutost, također treba razlučiti je li to funkcijski problem ili alergijska ili druga malapsorpcija. Ako se samo radi o mekšim stolicama u djeteta koje dobro napreduje najvjerojatnije je da nema patologije. Ukoliko uz proljevaste stolice, djeca budu jako naduta, slabo napreduju na tjelesnoj masi, imaju pridruženu anemiju i/ili manjak proteina vjerojatno je da se radi o alergijskoj (ili nekoj drugoj) enteroapatiji.

U dojenačkoj dobi, manifestacija alergije može biti pojava krvi i sluzi u stolici. Nastaje radi alergijske upale završnog dijela debelog crijeva, sa sitnim krvarenjima iz tog područja. Često se javlja u isključivo dojene djece, zbog alergena prenesenih putem majčinog mlijeka.  Ukoliko su simptomi vrlo blagi, nije uvijek nužno raditi drastične eliminacije kod majke koja doji, tj. eliminaciju treba prilagoditi težini kliničke slike.

Kako dijagnosticiramo alergiju na hranu u dojenčadi?

Kao i uvijek u dijagnostici je važna anamneza, tj. povezivanje simptoma s unosom hrane (alergena), što uvijek nije jednostavno osobito kod reakcija koje nastupaju s odgodom. Korisni mogu biti i alergološki testovi, s napomenom da niti jedan test nije 100% osjetljiv, stoga negativan test ne isključuje alergiju u potpunosti. Najtočnija metoda je pokušaj eliminiranja namirnice, pa iza ponovno opterećenje s tom namirnicom.

Koje su terapijske mjere?

U terapiji alergije na hranu najvažnija mjera je eliminacija alergena. Ako se radi o alergiji na kravlje mlijeko, a dojenče se ne doji važno je dati adekvatnu zamjenu. U tom slučaju koriste se ekstenzivni hidrolizati mlijeka, a ponekad i aminokiselinske formule u kojima su proteini industrijski razgrađeni tako da ne podržavaju alergiju. Danas postoji i dojenačka formula na bazi riže koja se može primijeniti. Formule na bazi kozjeg mlijeka radi velike križne reaktivnosti nisu prihvatljiva zamjena, kao niti neadaptirana biljna mlijeka. Kod višestruke alergije na hranu potrebno je uključiti nutricionistu kako bi se jelovnik izbalansirao i ne bi bilo nutritivnih deficita.

Trudnoća i porod

Sve što treba znati o mliječnoj formuli

Kada posumnjati i zašto je individualni pristup ključan

Alergija na kravlje mlijeko i druge namirnice u dojenačkoj dobi može se prezentirati raznolikim i često nespecifičnim simptomima probavnog sustava, koji se lako mogu zamijeniti s uobičajenim funkcionalnim tegobama rane dobi. Upravo zato je važno promatrati dijete cjelovito – njegov opći status, napredovanje na tjelesnoj masi, jačinu i trajanje simptoma te njihov odnos s unosom hrane.

Pravodobno prepoznavanje alergije i adekvatna eliminacija alergena dovode do brzog poboljšanja simptoma i sprječavaju nepotrebne dijagnostičke i terapijske postupke. Istodobno, treba izbjegavati neopravdane restrikcije u prehrani, osobito kod dojilja i dojenčadi, kako se ne bi narušio nutritivni status djeteta. Individualizirani pristup, praćenje i suradnja pedijatra, roditelja i po potrebi nutricionista temelj su sigurnog i uspješnog liječenja alergije na hranu u najranijoj dobi.

PODIJELI