Sve što treba znati o mliječnoj formuli
Kada dojenje nije moguće, roditelji se okreću sigurnim alternativama – mliječnim formulama. Donosimo ključne informacije o vrstama, sastavu, pripremi i mogućim izazovima povezanima s adaptiranim mlijekom
- Adaptirano mlijeko za bebe
- Razlozi za donošenje odluke o mliječnoj formuli
- Sastav tvorničkih dojenačkih pripravaka
- Vrste mliječnih pripravaka
- Na što obratiti pažnju pri odabiru mliječne formule
- Alergija na adaptirani mliječni pripravak
- Simptomi alergije na adaptirano mlijeko
- Priprema mliječne formule
- Koja je preporučena količina mlijeka potrebna bebi?
- I za kraj…
Pravilna prehrana od samog rođenja ključ je zdravlja i razvoja djeteta. Iako je majčino mlijeko najbolja opcija zbog svojih imunoloških svojstava, u određenim situacijama dojenje ipak nije moguće. Tada se roditelji okreću adaptiranom, odnosno tvornički proizvedenom mlijeku za dojenčad.
Ovim člankom nastojimo vam pružiti sveobuhvatne informacije o mliječnoj formuli, njenoj proizvodnji, upotrebi, prednostima i mogućim nedostacima.
Adaptirano mlijeko za bebe
Adaptirano mlijeko za dojenčad, odnosno tvornički dojenački mliječni pripravak, vrsta je mlijeka za umjetnu prehranu dojenčadi. Adaptirano mlijeko nastaje pažljivom obradom kravljeg mlijeka kako bi se njegov sastav prilagodio potrebama beba.
Njegova proizvodnja je strogo regulirana, a gotovi proizvodi sadrže kontrolirane količine proteina, masti, ugljikohidrata, vitamina i minerala, osiguravajući rast i razvoj djeteta kada dojenje, iz različitih razloga, nije moguće.
Velika radost uz dozu opreza: dolazak iz rodilišta i prvi posjeti bebi
Razlozi za donošenje odluke o mliječnoj formuli
Majke se na mliječne formule odlučuju iz različitih razloga, od osobnih i emocionalnih, preko problema s laktacijom, bolesti majke, do rijetkih metaboličkih bolesti kod djeteta.
Osobni i emocionalni razlozi – Za neke je majke dojenje jednostavan proces, dok za druge može predstavljati izazov, zbog čega se često okreću mliječnoj formuli. Ponekad je razlog nedostatak vremena. Naime, djeca hranjena adaptiranim mlijekom, zbog dužeg probavljanja istog, duže su sita.
Problemi s laktacijom – najčešći razlog zašto majke prestaju s dojenjem ili se odlučuju na adaptirano mlijeko je nedostatak mlijeka. Laktacija podrazumijeva hormonima potaknutu produkciju mlijeka u mliječnim žlijezdama dojki. Poticaj za naviranje mlijeka je sisanje djeteta koje je samo djelomično instinktivno. Ponekad dijete teže prihvaća dojku ili ima poteškoće pri sisanju, primjerice uslijed anatomskih nepravilnosti (rascjep nepca ili usne), što može biti frustrirajuće za majku. Premda rijetko, u podlozi problema s laktacijom može biti nedovoljna proizvodnja hormona prolaktina (primjerice u stanjima stresa) koji potiče stvaranje mlijeka u dojkama.
Bolesti majke – određene bolesti majke, kao što je aktivna infekcija Herpes simplex virusom ili Varicella zoster virusom, jesu kontraindikacija za dojenje zbog čega majke moraju posegnuti za tvorničkim mliječnim pripravcima.
Uzimanje određenih lijekova – neki lijekovi, kao što je penicilinski antibiotik, mogu se izlučivati u majčino mlijeko. Svakako se prije konzumacije bilo kojeg lijeka savjetuje konzultirati izabranog liječnika.
Bolesti djeteta – kontraindikacija za hranjenje majčinim mlijekom u djeteta jesu metaboličke bolesti (primjerice galaktozemija, fenilketonurija) u kojima nedostaje neki od enzima odgovornih za normalnu razgradnju hranjivih tvari ili uklanjanje otpadnih tvari iz organizma.
Sastav tvorničkih dojenačkih pripravaka
Proces proizvodnje tvorničkih dojenačkih mlijeka strogo je kontroliran proces koji za cilj ima proizvode vrhunske kvalitete koji odgovaraju zadanim standardima. Za svaku komponentu adaptiranog mlijeka postoji točno propisan raspon minimalnih i maksimalnih vrijednosti koje dokazano djeluju povoljno na rast i zdravlje djeteta.
Prvi korak u proizvodnji mliječnih formula je pasterizacija pri kojoj se, na visokoj temperaturi, mlijeko sterilizira, odnosno uklanjaju se mikroorganizmi štetni za dijete. Nakon toga se iz kravljeg mlijeka centrifugiranjem uklanja mast.
Sljedeći korak je dodavanje potrebnih hranjivih tvari i prilagođavanje sastojaka. Tijekom procesa sušenja dobije se prah u koji se dodaju vitamini i minerali potrebni za djetetov razvoj.
Slijedi pažljivo pakiranje i nekoliko kontrola kvalitete prije nego što se proizvod pusti u prodaju.
Vrste mliječnih pripravaka
Danas su na tržištu dostupne mliječne formule za bebe u obliku praha koje su najčešće korištene, koncentrirane tekućine mlijeka koje se moraju razrijediti s vodom te varijanta adaptiranih mlijeka već spremnih za upotrebu.
Razlikujemo:
- tvorničke mliječne pripravke za zdravu dojenčad – na bazi kravljeg mlijeka,
- početne pripravke namijenjene prehrani do 6. mjeseca života,
- prijelazne pripravke koji se daju djeci koja su počela s dohranom,
- junior proizvode prikladne za djecu stariju od godine dana,
- tvorničke pripravke mlijeka za nedonoščad,
- specijalne pripravke,
- hranu od soje koja je namijenjena samo djeci koja ne smiju piti kravlje mlijeko,
- hipoalergene (potpuno hidrolizirane) tvorničke dojenačke pripravke koji su prikladni kod dojenčadi s alergijom na kravlje mlijeko,
- djelomično hidrolizirane pripravke,
- tvorničko dojenačko mlijeko bez laktoze – opcija je za djecu s intolerancijom laktoze, a u njima je laktoza zamijenjena drugim šećerima,
- pripravci za prehranu djece s rijetkim metaboličkim bolestima kao što je fenilketonurija, u kojima nema aminokiseline fenilalanin.
Na što obratiti pažnju pri odabiru mliječne formule
Za zdravu dojenčad, najbolji odabir je standardna mliječna formula na bazi kravljeg mlijeka.
Pri kupnji mliječnih formula:
- čitajte sastojke na etiketi,
- provjerite datum valjanosti,
- nemojte kupovati mlijeko u oštećenoj ambalaži,
- kupujte formulu koja odgovara dobi i prehrambenim potrebama vašeg djeteta.
Alergija na adaptirani mliječni pripravak
Alergija na adaptirano mlijeko je alergija na proteine kravljeg mlijeka, najčešće beta-laktoglobulin, kazein i alfa-laktoglobulin. Primarni put razvoja imunosne reakcije preosjetljivosti je direktno povezan s unosom proteina kravljeg mlijeka, no u rijetkim slučajevima dijete može doći u doticaj s tim proteinima i preko majčinog mlijeka.
Simptomi alergije na adaptirano mlijeko mogu se javiti odmah ili s odgodom, pa je dijete na umjetnoj prehrani potrebno neko vrijeme pratiti.
Simptomi alergije na adaptirano mlijeko
Uobičajene simptome alergije na adaptirano mlijeko navodimo u nastavku:
- kožni simptomi – eritem (crvenilo), urtikarija (izdignuti crveni plakovi koji svrbe) ili otok mekih tkiva lica,
- simptomi dišnog sustava – kašalj, curenje nosa, teško disanje,
- probavni simptomi – povraćanje, proljev, grčevi i bol u trbuhu,
- anafilaktička reakcija – otečenost jezika i grla, otežano disanje, gubitak svijesti, niski krvni tlak.
Priprema mliječne formule
Priprema tvorničkog dojenačkog mliječnog pripravka jednostavan je proces, ali zahtijeva preciznost i higijenu da biste djetetu osigurali pravilan obrok. Postupak ima nekoliko koraka koje možete pronaći i na pakiranju.
Operite ruke i radnu površinu te koristite čiste bočice i dude. Prokuhajte vodu na 100 °C u čistoj posudi te ju ohladite. Izmjerite točno koliko vode vam je potrebno za pripremu bočice. U vodu dodajte točnu mjeru praha, nemojte vodu dodavati u prah. Protresite bočicu, nemojte miješati.
Ako želite zagrijati mlijeko u bočici, stavite ju u toplu vodu na nekoliko minuta, nemojte grijati u mikrovalnoj pećnici. Kapnite nekoliko kapi mlijeka na svoju ruku da biste provjerili temperaturu mlijeka.
Iskoristite mlijeko do dva sata nakon pripreme. U suprotnom, možete mlijeko čuvati u frižideru do 24 sata.
Na tržištu su dostupni uređaji koji olakšavaju pripremu adaptiranog mlijeka, što vam može uštedjeti vrijeme. No, važno je redovito održavati uređaj čistim kako bi se spriječila kontaminacija mlijeka.
Koja je preporučena količina mlijeka potrebna bebi?
Količina mlijeka potrebna djetetu može varirati ovisno o dobi, individualnim potrebama te drugim čimbenicima.
- Novorođenčad u prvim danima života pojede otprilike 30-60 mL adaptiranog mlijeka po jednom obroku.
- Zatim se tijekom prvog mjeseca te potrebe povećavaju na 100-120 mL po obroku.
- U drugom mjesecu života dovoljno je 130-150 mL po obroku svaka 3-4 sata.
- Od 3.-5. mjeseca 180-210 mL 5-6 puta tijekom 24 sata.
Preporučena količina mlijeka po obroku može ovisiti o adaptiranom mlijeku koje koristite, odnosno o kalorijskoj vrijednosti mlijeka. Može se izračunati prema formuli: masa djeteta/0,7 x 100.
I za kraj…
Iako adaptirano mlijeko ne može u potpunosti zamijeniti dobrobiti majčinog mlijeka, ono je sigurna i visoko kvalitetna alternativa koja pruža bebi sve potrebne hranjive tvari za zdrav rast i razvoj.
No u konačnici, odluka o načinu prehrane djeteta trebala bi se temeljiti na individualnim potrebama, uz podršku pedijatra kao ključnog partnera u skrbi o zdravlju i dobrobiti djeteta.
Potražite više stručnih savjeta u Poliklinici Mazalin.