Vezikoureteralni refluks: Uzroci, simptomi i liječenje
Vezikoureteralni refluks (VUR) jedna je od najčešćih anomalija mokraćnog sustava u djece. Definiramo ga kao vraćanje mokraće iz mokraćnog mjehura u mokraćovode i kanalni sustav bubrega zbog poremećaja osjetljivog antirefluksnog mehanizma vezikoureteralnog spoja - mjesta gdje mokraćovod ulazi u mjehur.
- Zašto VUR nastaje?
- Kako se sve VUR dijeli?
- Podjela prema stupnjevima
- Podjela prema fazi mokrenja
- Primarni i sekundarni VUR
- Koliko je VUR čest?
- Koji su simptomi VUR-a?
- Kako se postavlja dijagnoza?
- Zašto je važno rano otkrivanje?
- Kako se liječi VUR?
- Konzervativno liječenje
- Kirurško liječenje
- Zašto je pravodobno liječenje ključno?
Zašto VUR nastaje?
Vezikoureteralni refluks (VUR) nastaje kada se mokraća iz mokraćnog mjehura vraća natrag u mokraćovode i kanalni sustav bubrega. Najčešći razlog je nekompetentan vezikoureteralni spoj koji inače djeluje kao jednosmjerna preklopna valvula. Najbitniji faktori za ispravno funkcioniranje tog spoja su kosi tijek mokraćovoda u mjehuru, njegova dobra fiksacija u zidu mjehura te njegova dužina unutar mjehura.
Dodatno, povišen tlak u mjehuru tijekom mokrenja može destabilizirati ureterovezikalni spoj. To je osobito važno kod djece s hiperkontraktilnim detruzorom, gdje se zbog visokog tlaka mijenja anatomija stijenke mjehura. Kod polovine muške dojenčadi s prirođenim VUR-om visokog stupnja uz hipoplaziju bubrega često se bilježe viši tlakovi tijekom mokrenja, u odnosu na djecu koja nemaju VUR.
Sve što treba znati o bakterijskim infekcijama mokraćnog sustava kod djece
Kako se sve VUR dijeli?
Podjela prema stupnjevima
Prema međunarodnoj klasifikaciji (IRSC, 1981.), VUR se procjenjuje kroz pet stupnjeva, ovisno o tome koliko mokraća ulazi u mokraćovod i kanalni sustav bubrega te koliko ih proširuje – od I. stupnja, gdje se mokraća vraća samo u donji dio mokraćovoda, do V. stupnja, u kojem su mokraćovod i bubrežni kanalni sustav jako prošireni i deformirani.
Podjela prema fazi mokrenja
- Aktivni (mikcijski) VUR – javlja se isključivo tijekom mokrenja, kada je tlak u mjehuru najviši.
- Pasivni VUR – prisutan je već tijekom punjenja mjehura, pri nižim tlakovima.
Primarni i sekundarni VUR
Primarni VUR posljedica je anatomske greške ureterovezikalnog spoja te prema današnjim saznanjima i visokih tlakova u fazi mokrenja.
Sekundarni VUR nastaje zbog infravezikalne opstrukcije – otpor protoku urina ispod mokraćnog mjehura. Razlog može biti anatomski poput valvule stražnje uretre, neurogeni – rascjep kralježnice, te funkcijski poremećaj mokrenja. Svima je zajedničko da u mjehuru nastaju visoki tlakovi koji dovode do destabilizacije ureteroveziklanog spoja i posljedičnog nastanka VUR-a.
U praksi se najčešće susrećemo sa sekundarnim VUR-om, koji je posljedica funkcijskih poremećaja rada mjehura, među koje ubrajamo prekomjerno aktivan detruzor, disfunkcijsko mokrenje i tzv. lijeni mokraćni mjehur. Čak 50% djece s funkcijskim poremećajima mokrenja ima VUR. Takav se VUR javlja iza druge godine života sa vrhuncem učestalosti u dobi 4-5 godina, češće kod djevojčica.
Koliko je VUR čest?
Učestalost VUR-a kod asimptomatske djece iznosi 1-2%, a kod djece s infekcijama mokraćnog sustava 40–60%. Zahvaljujući napretku ultrazvuka sve češće se otkriva i kod novorođenčadi s prenatalno uočenim proširenjem kanalnog sustava bubrega (prenatalna hidronefroza).
VUR se nasljeđuje poligeno i autosomno dominantno. Do 30% braće i sestara ima VUR, a čak 60% djece roditelja koji su imali VUR razvije isti poremećaj.
Koji su simptomi VUR-a?
Najčešće se manifestira:
- ponavljanim upalama mokraćnih puteva,
- asimptomatskom bakterijurijom,
- bolovima u leđima tijekom mokrenja ili zadržavanja mokraće.
Kod dojenčadi se mogu javiti nespecifični simptomi: slabiji napredak na težini, povraćanje, proljev, visoka temperatura, pa čak i žutica.
Kako se postavlja dijagnoza?
Danas se u Hrvatskoj i većini europskih zemalja preferira kontrastna ultrazvučna cistografija (ceVUS). Najveća prednost ove metode je da ne koristi ionizirajuće zračenje, što je izrazito važno za djecu. Cikličko punjenje omogućuje otkrivanje čak 10% više VUR-a u odnosu na raniju MCUG metodu.
Zašto je važno rano otkrivanje?
Rano postavljanje dijagnoze ključno je kako bi se spriječile febrilne uroinfekcije (pijelonefritis) i pravodobno započelo liječenje. Neprepoznati VUR i febrilne uroinfekcije mogu dovesti do ožiljčenja parenhima bubrega i refluksne nefropatije. Refluksna nefropatija za posljedicu može imati hipertenziju, bubrežnu insuficijenciju, proteinuriju i komplikacije u trudnoći.
Kako se liječi VUR?
Konzervativno liječenje
Konzervativni pristup temelji se na činjenici da rastom djeteta mokraćovod unutar mjehura postaje duži, što poboljšava funkciju spoja. Također, sazrijevanjem mjehura smanjuje se tlak tijekom mokrenja, pa kod mnoge djece VUR spontano nestaje.
Tijekom tog perioda bitno je da dijete nema učestale ponavljajuće uroinfekcije. Kao zaštita od infekcija daju se male doze antibiotika, no danas sve češće i preparati na bazi brusnice, D manoze kao i probiotici.
Kirurško liječenje
Indikacija za kirurško liječenje VUR-a u 1. godini života su teški i recidivirajući pijelonefritisi koji se ne mogu kontrolirati niti uz antibiotsku profilaksu. Najčešći postupak je endoskopsko liječenje Defluxom, s ukupnom uspješnošću do 94% nakon nekoliko aplikacija. Klasična reimplantacija uretera primjenjuje se kod teških i refraktornih slučajeva. Kod sekundarnog VUR-a uspjeh liječenja ovisi o rješavanju primarnog problema (npr. disfunkcije mokrenja ili neurogenog mjehura).
Zašto je pravodobno liječenje ključno?
Vezikoureteralni refluks najčešća je anomalija mokraćnog sustava kod djece. Pravovremenom dijagnozom i vrstom liječenja u većini slučajeva uspješno se sprječavaju recidivne uroinfekcije i ožiljčenje bubrega, nastanak refluksne nefropatije kao i njezine posljedice. Rano prepoznavanje, praćenje i individualizirano liječenje ključni su za očuvanje dugoročnog zdravlja djeteta.