Svjetski dan upale pluća: bolje spriječiti, nego liječiti

Pneumonija je česta infekcija pluća uzrokovana mikroorganizmima, kao što su bakterije, virusi i gljivice. Može biti komplikacija gripe, ali i drugi virusi, bakterije, pa čak i gljivice mogu ugroziti zdravlje pluća te izazvati njihovu upalu.

Simptomi pritom mogu varirati od blagih do teških, a liječenje će ovisiti o uzročniku vaše pneumonije, težini simptoma, kao i vašoj dobi te općem zdravlju. Većina zdravih ljudi oporavi se od upale pluća u roku od jednog do tri tjedna, no ona može biti opasna po život.

Tko je najviše ugrožen?

Izrazi li se opasnost pneumonije u brojevima, u 2021. godini je upala pluća odnijela 2,2 milijuna života diljem svijeta, uključujući 502 000 djece.

Nažalost, najmlađi i najstariji su najviše ugroženi, ističe se na stranicama Svjetskog dana upale pluća kojeg obilježavamo 12. studenog. Djeca koja žive u područjima s niskim stopama procijepljenosti i sve većom pothranjenošću, te u kućanstvima koja koriste zagađujuća goriva za kuhanje i grijanje, posebno su osjetljiva. Starije osobe izložene vanjskom zagađenju zraka (prvenstveno zbog sagorijevanja fosilnih goriva) te pušenju, također su u riziku. Gotovo polovica od procijenjenih 1,5 milijuna smrtnih slučajeva od pneumonije među odraslima starijima od 50 godina pripisuje se zagađenju zraka i pušenju.

Dobra je vijest da se upala pluća može spriječiti, no neophodno je neprestano podizati svijest o važnosti prevencije pneumonije. Na razini svih država, prevencija podrazumijeva osiguravanje dostupnosti cjepiva, prevenciju zagađenja zraka te brigu o suzbijanju pothranjenosti djece.

A što možemo učiniti sami? Da bismo znali kako se učinkovito zaštiti, najprije moramo poznavati čimbenike rizika i uzročnike upale pluća.

Čimbenici rizika

Dakle, svatko može dobiti upalu pluća, ali mnogi čimbenici mogu povećati vaše šanse za obolijevanje i veću težinu bolesti.

Životna dob. Jedan od najvažnijih čimbenika rizika je vaša dob. Osobe starije od 65 godina imaju povećan rizik jer njihov imunosni sustav postaje manje sposoban boriti se protiv infekcija s godinama. Dojenčad i djeca mlađa od dvije godine također su izložena povećanom riziku jer njihov imunosni sustav još nije potpuno razvijen.

Medicinska stanja. Na ovoj su dugoj listi razne bolesti, tegobe i teškoće koje povećavaju rizik upale pluća.

• Kronične plućne bolesti poput KOPB-a, bronhiektazije ili cistične fibroze koje čine pluća osjetljivijima.
• Druge ozbiljne kronične bolesti, poput bolesti srca, dijabetesa i bolesti srpastih stanica.
• Oslabljeni imunosni sustav zbog HIV/AIDS-a, transplantacije organa, kemoterapije ili dugotrajne uporabe steroida.
• Poteškoće s gutanjem zbog moždanog udara, demencije, Parkinsonove bolesti ili drugih neuroloških stanja, što može rezultirati udisanjem (u pluća) hrane ili sline.
• Nedavna virusna respiratorna infekcija kao što su prehlada, laringitis, gripa i druge.
• Hospitalizacija, posebno kada je osoba na intenzivnoj njezi i koristi respirator za disanje.

Rizično ponašanje. Zdravlje pluća ugroženo je pušenjem, kao i zloporabom droga i alkohola koji povećavaju rizik od aspiracijske pneumonije.

Okoliš. Izloženost određenim kemikalijama, onečišćivačima ili toksičnim dimovima, uključujući pasivno pušenje.

Uzroci upale pluća

Upala pluća može biti bakterijska, virusna ili gljivična, što govori i o njezinim uzročnicima.

Bakterije. Najčešći tip bakterijske upale pluća je pneumokokna upala pluća. Uzročnik pneumokokne upale pluća je bakterija Streptococcus pneumoniae, koja obično živi u gornjem dišnom sustavu. Bakterijska upala pluća može se pojaviti sama ili se razviti nakon virusne prehlade ili gripe. Najveći rizik imaju osobe koje se oporavljaju od operacije, osobe s respiratornim bolestima ili virusnim infekcijama te osobe sa slabijim imunosnim sustavom.

Određene bakterije uzrokuju tzv. “atipičnu” upalu pluća, kao što su mikoplazma, klamidija ili legionela. Te bakterije nazivaju se “atipičnima” jer njihova infekcija može imati nešto drugačije simptome, izgledati drugačije na RTG-u pluća ili zahtijevati drukčije antibiotike od tipičnih bakterija koje uzrokuju upalu pluća. Iako se zovu “atipične,” nisu rijetke.

Virusi. Virusi koji zaraze gornje dišne puteve također mogu uzrokovati upalu pluća. SARS-CoV-2, uzročnik COVID-19, i virus gripe najčešći su uzročnici virusne upale pluća kod odraslih. Respiratorni sincicijski virus (RSV) najčešći je uzrok virusne upale pluća kod male djece. Većina virusnih upala pluća nije ozbiljna i traje kraće od bakterijske.

No, COVID-19 može uzrokovati tešku upalu pluća koja dovodi do niske razine kisika u krvi, respiratornog zatajenja i akutnog respiratornog distres sindroma. I virusna upala pluća uzrokovana virusom gripe može biti ozbiljna, čak i smrtonosna. Virus ulazi u pluća i razmnožava se, a najopasnija je za osobe sa srčanim ili plućnim bolestima te za trudnice. Virusne upale pluća mogu se zakomplicirati sekundarnom bakterijskom infekcijom, s tipičnim simptomima bakterijske upale pluća.

Gljivice. Gljivična upala pluća najčešća je kod osoba s kroničnim zdravstvenim problemima ili oslabljenim imunološkim sustavom te kod osoba izloženih velikim količinama određenih gljivica iz tla ili ptičjeg izmeta.

4 koraka prevencije

Upala pluća se može spriječiti ili barem smanjiti rizik obolijevanja uz četiri jednostavne preventivne mjere:

• Cijepite se – sezonska gripa, respiratorni sincicijski virus (RSV) i virus koji uzrokuje COVID-19 česti su uzročnici upale pluća. Redovito cijepljenje, poput godišnjeg cjepiva protiv gripe, može pomoći u prevenciji upale pluća.
• Perite ruke – često perite ruke, osobito nakon kašljanja ili puhanja nosa, odlaska u kupaonicu, mijenjanja pelena i prije jela ili pripreme hrane.

• Ne pušite – duhan oštećuje sposobnost pluća da se bore protiv infekcija, a osobe koje puše imaju veći rizik od upale pluća. Pušači se smatraju visoko rizičnom skupinom kojoj se preporučuje cjepivo protiv pneumokokne upale pluća.
• Pazite na svoje opće zdravlje – budući da upala pluća često slijedi nakon respiratornih infekcija, obratite pažnju na simptome koji traju više dana. Također usvojite zdrave životne navike; uravnotežena prehrana, odmor, redovita tjelovježba i slične mjere pomažu da se lakše zaštitite od respiratornih bolesti i brže oporavite ako se razbolite. Vodite računa o postojećim zdravstvenim stanjima kao što su astma, KOPB, dijabetes i bolesti srca te ih dobro kontrolirajte.

Korišteni izvori: American Lung Association, CDC, Every Breath Counts