Zanimljivosti i savjeti - 30. ožujka 2018.
AUTOR ČLANKA - Prof. dr. sc. Ilija Kuzman

Neobavezno cijepljenje: zašto bismo se trebali zaštititi od pneumokoka?

Početkom godine stručnjaci su raspravljali o uvođenju obveznog cijepljenja djece protiv pneumokoka. O kakvoj bakteriji je riječ?

cijepljenje protiv pneumokoka

Streptococcus pneumoniae (pneumokok) je gram-pozitivna okrugla bakterija obavijena polisaharidnom kapsulom. Na temelju kapsule pneumokoki su razvrstani u više od 90 različitih serotipova, no većinu bolesti uzrokuje njih deset.

Pneumokok je iznimno važan i čest uzročnik bolesti  u svim dobnim skupinama, no češći je kod djece do pete godine, kao i osoba starijih od 65 godina. Prenosi se s čovjeka na čovjeka dodirom i kapljičnim putem, pri čemu dolazi do naseljavanja (kolonizacije) pneumokoka na sluznicama gornjeg dijela dišnog sustava.

Pneumokokne bolesti

Kolonizacija može biti prolazan događaj bez razvoja kliničkih simptoma bolesti, no kod osoba s rizičnim čimbenicima bakterija se može proširiti uzrokujući upalu uha, sinusa i pluća te pogoršanje kronične opstruktivne plućne bolesti. To su neinvazivne pneumokokne bolesti. No bakterija može prodrijeti i u krvotok, odnosno u cerebrospinalni likvor te uzrokovati puno teže invazivne bolesti: bakterijemičnu upalu pluća, pneumokoknu sepsu ili upalu mozgovnih ovojnica (meningitis). To su teške bolesti praćene komplikacijama, a nerijetko imaju i trajne posljedice, odnosno smrtni ishod. Najčešće se pojavljuju kod male djece i starijih bolesnika s kroničnim bolestima te kod osoba s narušenim imunosnim statusom.

Penicilin je dugo godina bio lijek izbora u liječenju pneumokoknih bolesti, no dugogodišnja primjena antibiotika, osobito nekritična primjena antibiotika u izvanbolničkim sredinama, utjecala je na pojavu sve većeg broja otpornih sojeva pneumokok

Najčešće pneumokokne bolesti kod djece su akutna upala srednjega uha, a kod odraslih i starijih ljudi pneumokokna upala pluća (kod starijih osoba ona je nerijetko i neposredni uzrok smrti). Incidencija invazivne pneumokokne bolesti je 100 do 200 puta viša kod osoba kojima je odstranjena slezena, a mnogostruko je učestalija kod bolesnika s kroničnim bolestima. Smrtnost od pneumokokne upale pluća kod starijih bolesnika iznosi 10 do 15, a od meningitisa do 35 posto.

Penicilin je dugo godina bio lijek izbora u liječenju pneumokoknih bolesti, no dugogodišnja primjena antibiotika, osobito nekritična primjena antibiotika u izvanbolničkim sredinama, utjecala je na smanjenje osjetljivosti pneumokoka na najčešće primjenjivane antibiotike te je sve više rezistetnih (otpornih) sojeva pneumokoka.

Rizične i osobito rizične skupine                 

Prema svim relevantnim preporukama, danas se najbolja zaštita za rizične skupine pacijenata postiže cijepljenjem protiv pneumokoka. Suvremene smjernice preporučuju cijepljenje 13-valentnim konjugiranim pneumokoknim cjepivom sve djece do pete godine, a konjugiranim i/ili polisaharidnim cjepivom sve starije od 65 godina i sve osobe s povećanim rizikom za stjecanje invazivne pneumokokne bolesti (tablica 1) u dobi od 5 do 65 godina.

U nedostatku dostupnosti cjepiva za sve te populacijske skupine, kakvo je stanje sada kod nas, prednost treba dati  djeci i odraslima iz rizičnih skupina. Rizični pacijenti mogu dobiti cjepivo na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). 

Zaštita djece i odraslih

Cjepivo se naziva konjugirano jer je vezano na proteinski nosač, čime je omogućeno bolje stvaranje imunosnog odgovora. Prije svega je pripravljeno za zaštitu djece, a u upotrebi je od 2000. godine, najprije sa sedam antigenskih tipova, a od 2010. sa 13 tipova pneumokoka. Ovo cjepivo sadrži tipove pneumokoka koji su odgovorni za 90% invazivnih bolesti djece u Hrvatskoj.

Nakon uvođenja redovitog cijepljenja u SAD-u smanjen je broj invazivnih pneumokoknih bolesti kod djece za 90% te je znatno smanjen broj pneumokoknih upala pluća i akutne upale uha. Osim toga, eliminacijom kliconoštva smanjena je pojavnost invazivnih pneumokoknih bolesti i kod necijepljene djece i odraslih. 

U gotovo svim europskim zemljama (nažalost, u Hrvatskoj još nije) uvedeno je redovito cijepljenje pneumokoknim cjepivom za svu djecu. Cijepljenje djece počinje s navršena dva mjeseca, a u prvoj se godini daju tri doze cjepiva (razmak između doza je dva mjeseca) te jedna doza u drugoj godini.

Cjepivo je sigurno, a najčešće se registriraju samo blage, prolazne nuspojave – crvenilo i otok na mjestu uboda i subfebrilna temperatura (povišena temperatura koja ne prelazi 37,8 °C).

Sada se konjugirano cjepivo koristi i za zaštitu odraslih (starijih od 65 godina i bolesnika s kroničnim bolestima). Kod odraslih osoba primjenjuje se samo jedna doza konjugiranog cjepiva, a nakon najmanje osam tjedana (imunokompromitirani), odnosno 12 mjeseci (ostali) preporučuje se aplikacija polisaharidnog cjepiva. Osobama koje su prije cijepljene polisaharidnim cjepivom preporučuje se primjena konjugiranog cjepiva nakon godinu dana.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama