Kronični kašalj: uzroci, simptomi i liječenje 

Kašalj je protektivni respiratorni odgovor koji se manifestira kao forsirana ekspulzija zraka iz pluća preko grkljana. Kronični kašalj traje osam ili više tjedana i značajno utječe na fizičko, emocionalno i socijalno blagostanje osobe.  

Prosječno zahvaća 10% populacije i relativno je čest razlog posjeta liječniku koji odlučuje o daljnjim dijagnostičkim i terapijskim postupcima. Gotovo dvije trećine osoba s kroničnim kašljem su žene.  

Mogući uzroci kroničnog kašlja 

Postoje različiti trigeri ili okidači koji dovode do pojave kroničnog kašlja:  

• hiperreaktivni dišni putevi kao posljedica virusnih bolesti dišnog puta (primjerice, nakon COVID-19), 
• alergijske bolesti dišnog puta (alergijska hipersenzitivnost), 
• povećana ekspresija senzornih proteina, 
• niži prag podražaja kolinergičkih refleksa, 
• terapija određenim lijekovima, primjerice ACE-inhibitorima (antihipertenzivi), bifosfonatima, antagonistima kalcija, 
• pušenje,  
• emocionalni okidači. 

Također, tijekom desetljeća istraživanja se je dokazalo da postoji veza između kroničnog kašlja i određenih bolesti.  

Kašalj i povezanost s drugim bolestima 

Tijekom prošlog stoljeća kronični kašalj često se je povezivao s okupacijskim iritansima (gdje oboljela osoba radi), pušenjem, upotrebom određenih lijekova (ACE – inhibitori), potom s astmom, alergijskim rinitisom, kroničnim rinosinuitisom i gastroezofagealnom refluksnom bolesti. 

Alergije i astma  

Smatra se da u otprilike 24% osoba s kroničnim kašljem postoji alergija i/ili astma te se naziva i kašalj koji odgovara na kortikosteroidnu terapiju.  

Takav kašalj čest je u osoba s astmom, eozinofilnim bronhitisom i alergijskim rinitisom te kroničnim rinosinuitisom koji slijedi TH-2 obrazac upale. Osobe koje imaju učestale i dugotrajne upale sinusa i alergijski rinitis imaju postnazalno slijevanje sluzi (tzv. drip) koji pogoduje i izaziva kronični kašalj.  

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) 

Druga česta bolest s kojom se povezuje je gastroezofagealna refluksna bolest, a smatra se da do kašlja dolazi zbog mikroaspiracije, hipersenzitivnog odgovora na sam želučani sadržaj koji dolazi u dodir s dišnim putem te ezofagobronhalnog refleksa koji je posredovan desetim moždanim živcem (n. vagusom).  

Sindrom iritabilnog grkljana 

U posljednjih 10 godina istraživanja se bave i pojavom sindroma tzv. iritabilnog grkljana ili grkljanske preosjetljivosti te nazivaju taj fenomen sindromom hipersenzibilnog kašlja. Kod njega je riječ o bolesti gdje pojedinac ima povećanu osjetljivost u području grkljana na različite podražaje i iritanse i to je uzrok njegovog kašlja. Mehanizam koji postoji u podlozi tog fenomena sličan je mehanizmu kronične boli te se sadašnja istraživanja fokusiraju na lijekove koji djeluju na sličan način kao i lijekovi za kroničnu bol.  

Postavljanje dijagnoze kroničnog kašlja 

Kako bi postavili dijagnozu kroničnog kašlja dovoljan je podatak da osoba kašlje osam ili više tjedana. No za otkrivanje što je uzrok tome, važno je uzeti još neke podatke u obzir:  

• je li osoba pušač, 
• boluje li od kakve alergijske bolesti ili astme, 
• u kakvom okruženju radi, 
• ima li simptome kroničnog rinosinuitisa i liječi li se od te bolesti, 
• kakav je indeks tjelesne mase, 
• ima li poremećaje spavanja poput opstruktivne apneje u spavanju. 

Također je važno isključiti simptome koji mogu upozoravati na neku drugu podležeću bolest (poput sukrvavog ispljuvka, otežanog disanja i sl.). 

Potrebno je učiniti i RTG pluća, pregled kod otorinolaringologa i pulmologa te, ovisno o simptomima, i kod gastroenterologa koji će dalje učiniti potrebne dijagnostičke pretrage.  

Terapija kroničnog kašlja 

Sama terapija ovisi o uzroku kroničnog kašlja.  

Tako se u slučaju da postoji kronični rinosinuitis, pacijentu savjetuje ispiranje nosa nekoliko puta dnevno fiziološkom ili hipertoničnom otopinom, upotreba intranazalnih kortikosteroida (eventualno uz primjenu antihistaminika) te, ako se dokaže potreba, i operativni zahvat endoskopske operacije sinusa (FESS).  

Ako osoba ima dokazan alergijski rinitis, iznimno je važno da u periodu polenizacije koristi terapiju intranazalnim kortikosteroidom uz intranazalni antihistaminik, kojem se može pridružiti i peroralni antihistaminik. Savjetuje se i izbjegavanje alergena, kao i česte lavaže nosa fiziološkom otopinom.  

Ako postoji sumnja na gastroezofagealnu refluksnu bolest, potreban je pregled i savjetovanje kod gastroenterologa, a postoji li astma, potreban je pregled pulmologa te pridržavanje savjeta i terapije koju propišu ovi specijalisti.  

Kod osoba kod kojih su isključene sve prethodno spomenute bolesti (kao i debljina te poremećaj spavanja), može se pokušati s određenom logopedskom terapijom, psihosuportom i mindfullness tehnikama koje su, prema stručnoj literaturi, pokazale dobru uspješnost.  

Također, neuromodulatori, lijekovi poput amitriptilina, pregabalina i gabapentina, prema literaturi pokazuju dobru uspješnost u liječenju kroničnog kašlja kod hipersenzibilnog grkljana. U fazama istraživanja su i novi lijekovi (ciljani lijekovi na receptore u dišnom putu poput gefapixanta i orevpitanta koji još prolaze faze istraživanja). Određene kirurške tehnike poput bloka gornjeg grkljanskog živca prema studijama s manjim brojem ispitanika također pokazuju uspjeh u liječenju kroničnog kašlja.  

Mjere prevencije 

U konačnici, postoje i preventivne mjere kojima možemo spriječiti pojavu kroničnog kašlja. To su:  

• mjere cijepljenja protiv H. influenze, S. pneumoniae, B. pertusis i gripe,  
• izbjegavanje određenih iritansa, zagađivača i okidača iz okoliša te  
• razne mjere edukacije (zdrava prehrana, zdravi okolišni uvjeti na radnom mjestu te rano prepoznavanje alarmirajućih znakova).  

Individualni plan liječenja 

Pacijenti s kroničnim kašljem mogu imati i više uzroka ove bolesti te je važno prepoznati njihovu interakciju i moguć doprinos bolesti. Ovisno o tome može se planirati liječenje koje će stoga za svakog pacijenta biti ciljano i usmjereno na njegove podležeće čimbenike rizika.