Dišni sustav - 14. rujna 2018.
AUTOR ČLANKA - Tanja Pekez Pavliško, dr. med., spec. obiteljske medicine

Kašalj: Otkrivamo sva lica kašlja i kada je vrijeme da odete liječniku

Simptome nikada ne smijemo zanemarivati, pa tako ni kašalj. Ako kašalj ne prestaje, ako je bolan, ako zvuči poput "laveža", ako iskašljavamo kapljice krvi ili općenito primijetimo neke upozoravajuće i neuobičajene znakove, svakako se treba javiti liječniku

kašalj

Ljudsko tijelo opremljeno je poput stroja mehanizmima koji imaju različitu ulogu u zaštiti zdravlja i normalnog funkcioniranja.

Postoji niz “radnji” koje “obavljamo” a da ih uopće nismo svjesni niti pretjerano razmišljamo o njihovoj ulozi poput, primjerice, znojenja koje pomaže u regulaciji tjelesne temperature. Slično je i s kašljem čija je osnovna uloga čišćenje dišnih putova od nepotrebnog sadržaja. Povremeno kašljucanje je prirodno i normalno, no počnemo li kašljati naglo, intenzivno, postane li kašalj učestao ili dugotrajan, zahtijeva našu pažnju.

Čest uzrok kašlja je pušenje, po kojem i nosi ime pušački kašalj. Riječ je o kroničnom produktivnom kašlju koji se često javlja ujutro odmah nakon buđenja, no može biti prisutan i tijekom cijelog dana

Vrste kašlja

Općenito govoreći, kašalj koji se javlja iznenada te traje do tri tjedna nazivamo akutnim kašljem. Traje li između tri i osam tjedana, pri čemu dolazi do poboljšanja do kraja tog razdoblja, to je subakutni kašalj. Kašalj koji traje dulje od osam tjedana u kategoriji je kroničnoga kašlja. Kašalj često dijelimo i na suh i produktivan. Kašalj tijekom kojeg izbacujemo sluz, odnosno imamo što iskašljati je produktivan, a kod suhog je riječ o iritaciji koja uzrokuje napadaje kašlja, ali pritom ne iskašljavamo sluz.

Simptome nikada ne smijemo zanemarivati, pa tako ni kašalj. U životu ćemo često imati epizode kašlja koje najčešće prate infekcije dišnih putova koji se smiruje unutar dva tjedna. No ako kašalj ne prestaje, ako je bolan, ako zvuči poput “laveža”, ako iskašljavamo kapljice krvi ili općenito primijetimo neke upozoravajuće i neuobičajene znakove, odmah se treba javiti liječniku. Naglo nastao kašalj kod djece, osobito tijekom infekta ukazuje na laringitis i potrebno je odmah se javiti liječniku, a do tog trenutka ovlažite prostoriju u kojoj dijete boravi.

>>Prirodna rješenja uvijek su dobar izbor u ublažavanju kašlja koji prati viroze, prehlade i gripe. Preparati od islandskog lišaja za suhi i od jaglaca za produktivni kašalj tradicionalni su proizvodi koji su svoju učinkovitost već dokazali.<<

Najčešći uzroci

Postoje brojni uzroci kašlja, no spomenut ćemo nekoliko najčešćih.

1. Čišćenje dišnih putova – Kašalj je, dakle, standardni način čišćenja grla. Kad se u dišnim putovima nakupi sluz ili strane čestice poput dima ili prašine, kašalj je refleksna reakcija kojom se pokušavamo osloboditi, odnosno omogućiti slobodnije disanje. Ovaj tip kašlja najčešće je povremen, no učestalost će se povećati dođe li do izlaganja iritansima kao što je to slučaj kod pušenja.

2. Virusne i bakterijske infekcije – Najčešći uzrok kašlja su infekcije dišnih putova poput prehlade i gripe. Infekcije dišnih putova često uzrokuju virusi te mogu potrajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Kod infekcija prouzročenih gripom može potrajati i dulje, a u slučaju komplikacija bit će nužno i liječenje antibioticima. Među čestim uzrocima kašlja treba spomenuti i bronhitis, bolest koja nastaje kao posljedica virusne ili bakterijske infekcije.

3. Pušenje – To je još jedan čest uzrok kašlja, po kojem i nosi ime pušački kašalj. Riječ je o kroničnom produktivnom kašlju koji se često javlja ujutro odmah nakon buđenja, no može biti prisutan i tijekom cijelog dana. Pušači, nažalost, kašalj najčešće zanemaruju, smatraju da je to “nužno zlo” koje prati pušenje, no to je uglavnom pogrešno. Kronični kašalj i umor mogu biti simptomi koji upozoravaju na KOPB (kroničnu opstruktivnu plućnu bolest) pa se preporučuje prestanak pušenja i traženje mišljenja liječnika, posebno ako ste primijetili promjenu u intenzitetu kašlja ili obilnosti iskašljaja.

>>Dugotrajni kašalj ne smije se ignorirati i prilikom svakog produljenog kašlja ili promjene u sekretu treba se javiti liječniku opće medicine.<<

4. Alergije i astma – Na listi češćih uzroka kašlja su alergije, kao i astma u čijoj je podlozi često alergija. Dok je kod alergijskih bolesti gornjih dišnih putova češći simptom kihanje, kod alergijskih bolesti donjih dišnih putova javlja se suh, podražajni kašalj, epizode kašljanja su češće noću nego tijekom dana, a pritom se javljaju i znatno otežano disanje, osjećaj gušenja i pritisak u prsima. I napor se teže podnosi. Kašalj je ujedno i vodeća tegoba karakteristična za astmu, a ujedno i jedan o prvih simptoma po kojem se može prepoznati bolest kod djeteta. U tom slučaju riječ je najčešće o suhom kašlju (može biti i produktivan) koji je dugotrajan, kontinuiran tijekom nekoliko mjeseci ili se može javljati s vremena na vrijeme. Najčešće se javlja sredinom noći ili pred jutro, zbog čega se djeca često bude s osjećajem nedostatka zraka. U slučaju astme se uz kašalj čuje i karakteristično “zviždanje” u plućima zbog suženja bronha.

5. Lijekovi – Kašalj može biti, doduše ne toliko često, nuspojava nekih lijekova. Primjerice, kašalj je relativno česta nuspojava uzimanja lijekova koji pripadaju skupini ACE inhibitora, odnosno inhibitora angiotenzin konvertirajućeg enzima, a koji se propisuju u liječenju hipertenzije (povišenog krvnog tlaka). Kašalj prestaje njihovim uzimanjem.

6. GERB Podražajni, suhi kašalj je često prisutan kod pacijenata koji boluju od gastroezofagealne refluksne bolesti, a kod kojih se kiselina vraća iz želuca u jednjak. Iako se GERB prepoznaje po žgaravici, postoji i takozvani tihi GERB kod kojeg pacijenti ne osjećaju kiselinu nego samo uporno kašlju nesvjesni uzroka.

Uzroka kašlja, naravno, ima mnogo više pa se tako mogu pronaći i popisi na kojima se kašalj izlistava kao simptom kod stotinjak najrazličitijih bolesti od ozljeda glasnica, sinusitisa do plućne embolije i zatajenja srca.

Samopomoć i liječenje

S obzirom na to da je kašalj simptom, a ne bolest, njegovo liječenje izravno ovisi o uzroku. Ako je riječ o “običnom” kašlju koji se javlja kao posljedica neke virusne infekcije, odnosno prehlade, kod inače zdravih odraslih osoba bit će dovoljno primijeniti neke osnovne mjere samopomoći:

  • unos dovoljne količine tekućine
  • korištenje bezreceptnih (OTC) lijekova za prehladu i gripu (najbolje po preporuci ljekarnika)
  • grgljanje čaja od kadulje
  • izbjegavanje iritansa, uključujući dim i prašinu
  • pijenje toplih čajeva u koje se preporučuje dodati med i đumbir
  • korištenje kapi za nos (dekongestiva) kako bi se što više olakšalo disanje, ali samo nekoliko dana.

O potrebi za lijekovima odlučuje isključivo liječnik obiteljske medicine ili specijalist koji prati vašu bolest. Naravno, ako uzrok kašlja još nije otkriven, liječnik može preporučiti, ovisno o dijagnozi na koju se sumnja, dodatne pretrage poput brisa ždrijela, rendgenskog snimanja pluća, spirometrije (koju sve češće rade i liječnici obiteljske medicine), EKG-a ili čak CT-a u težim slučajevima.

Specifične preventivne mjere ne postoje pa je na nama da učinimo sve kako bismo održali dobro zdravlje, a to uključuje fizičku aktivnost, uravnoteženu prehranu, nepušenje i dobru higijenu sna. 

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama