Adiva logo
Zdravlje > Zanimljivosti i savjeti
Zanimljivosti i savjeti
15. listopada 2019.
AUTOR: Vladimira Šimić

Odmah operite ruke! Higijena ruku više je od pola zdravlja

Temeljito pranje ruku liječnika spasilo je milijune života, a čiste ruke mogu spriječiti širenje brojnih zaraznih bolesti, ne samo u bolnicama nego i u našem domu

pranje ruku: zašto su ruke važne kad je u pitanju širenje zaraznih bolesti
PREGLED SADRŽAJA
  1. Pranje ruku smanjilo širenje zaraznih bolesti
  2. Kada i kako prati ruke

Ime mađarskog liječnika Ignaza Philippa Semmelweisa učestalo se spominje jednom godišnje, 15. listopada, kada obilježavamo Svjetski dan pranja ruku. No liječnik kojeg danas poznajemo i priznajemo kao oca higijene ruku zbog svojeg je otkrića bio ismijavan u svoje vrijeme, da bi se na kraju pod pritiscima i slomio te umro u Zavodu za umobolne.

Čak ni očiti dokazi o učinkovitosti njegove higijenske mjere nisu mogli uvjeriti Semmelweisove kolege koji su se i dalje držali Hipokratovih objašnjenja o bolestima koje uzrokuje neravnoteža četiri tjelesna soka: sluzi, žute i crne žuči te krvi.

5 mjesta u vašem domu za koja nikada ne biste pomislili da su rasadnik klica

Te davne 1847. godine dr. Semmelweis radio je kao mladi šef stažista u jednoj od dvije bečke klinike koje su nudile besplatne usluge rodiljama u zamjenu za njihov pristanak da ih liječe mladi stažisti i mlade babice. Činjenica koju dr. Semmelweis nije mogao zanemariti bila je vrlo visoka stopa smrtnosti rodilja od čak 18% u odnosu na drugu klinku u kojoj su radile babice i gdje je ta stopa iznosila samo 4%.

Dr. Semmelweis je mjesecima istraživao moguće uzroke. Obje klinike koristile su iste tehnike, imale su iste uvjete, no u njihovoj su klinici pacijentice svakodnevno umirale, i to najviše od puerperalne groznice.

Pranje ruku smanjilo širenje zaraznih bolesti

Te iste godine umro je njegov dobar prijatelj Jakob Kolletschka nakon što se tijekom obdukcije slučajno ubo na skalpel studenta. S obzirom na to da je nalaz obdukcije njegova tijela bio sličan nalazima umrlih žena, Semmelweis je napokon pronašao kariku koja mu je nedostajala – mrtva tijela.

Naime, u klinici u kojoj je bio zaposlen radile su se obdukcije, a u drugoj klinici nisu. Studenti bi nakon njih tek ovlaš oprali ruke vodom, a potom bi pregledavali i porađali žene. Dr. Semmelweis je u svibnju 1847. godine uveo obavezno pranje ruku kalcijevim hipokloritom, poznatim i kao klorno vapno. Već u lipnju stopa je smrtnosti sa 18,3 naglo pala na 2,2 posto, a u rujnu i listopadu zabilježena su dva uzastopna mjeseca bez ijednog smrtnog slučaja.

Teško je povjerovati da znanstvena zajednica nikako nije prihvaćala njegova objašnjenja. Naprotiv, kritike su bile oštre, što je iz dana u dan narušavalo njegovo mentalno zdravlje. Umro je u 47. godini, 1865. u Zavodu za umobolne u Döblingu pokraj Beča, a njegovo otkriće priznato je tek dvadesetak godina kasnije, kada je razvijena germinativna teorija o mikroorganizmima kao uzročnicima nekih bolesti.

Pranje ruku danas je nezaobilazna rutina u bolnicama, a želimo li smanjiti rizik zaraze i širenje zaraznih bolesti, čiste i oprane ruke trebale bi postati i naša svakodnevna navika. No, unatoč svemu što danas znamo o zaraznim bolestima i važnosti higijene, u raznim istraživanjima spominje se da samo otprilike 5% ljudi ispravno pere ruke, a ostali ih ili ne peru dovoljno dugo, ili ne koriste sapun ili, što je najgore, ne peru ruke uopće, pa čak ni nakon obavljanja nužde ili prije jela.

Cijepljenje i pranje ruku spašavaju milijune života
Zanimljivosti i savjeti

Zdrav dvoboj: cijepljenje ili pranje ruku? Što spašava više života?

Ljubavni, poslovni, ili oni iz časti, postoje različiti dvoboji, no nama su najdraži oni zdravi. A volimo ih više...

Kada i kako prati ruke

Stoga nije na odmet, dr. Semmelweisu u čast, ponoviti barem dvije važne lekcije, a to su kada i kako prati ruke.

Dakle, ruke treba prati prije:

  • jela (obroka), odnosno pripreme hrane
  • dojenja / hranjenja djeteta
  • aktivnosti koje obavljate s djetetom, posebno novorođenčetom i dojenčetom
  • dodirivanja usta, nosa ili očiju
  • kontakta s bolesnom osobom

I poslije:

  • upotrebe toaleta (zahoda)
  • brisanja nosa, kašljanja, kihanja i slično
  • mijenjanja pelena
  • dodirivanja predmeta kontaminiranih tjelesnim izlučevinama ili krvlju
  • kontakta s bolesnom osobom
  • kontakta sa životinjom
  • nekih aktivnosti kao što su, primjerice, iznošenje smeća i čišćenje
  • povratka u dom izvana (iz šetnje, igranja, kupnje…)
  • u svim slučajevima kad su ruke potencijalno kontaminirane.

Pravilno pranje ruku podrazumijeva da ih dobro natopite toplom vodom, obilno nasapunate, istrljate apsolutno sve površine, prste i prostore između njih, posebno vrške prstiju i nokte, a potom ih temeljito isperete i obrišete čistim ručnikom ili, još bolje, papirnim ubrusom. Uvijek nosite sa sobom vlažne maramice na bazi alkohola koje će vam dobro poslužiti ako nema drugog načina za pranje ruku.